- AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
- Bistrik 7, 71000 Sarajevo, BiH
- +387 33 560 700
- +387 33 560 703
- akademija@anubih.ba
- JAVNE NABAVKE
U Odjeljenju prirodnih i matematičkih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine djeluju naučnici iz sljedećih naučnih oblasti: agronomija, biologija, fizika, genetika, hemija, matematika, šumarstvo i geologija. U okviru Odjeljenja djeluju Centar za istraživanje i održivi razvoj krša, Centar za demografsku genetiku, Odbor za prirodne resurse, Komisija za poljoprivredu i ruralni razvoj i Komisija za šumarstvo.
Članovi Odjeljenja:
Redovni članovi (akademici)
Vladimir Beus, Rifat Hadžiselimović, Hazim Hrvatović, Dejan Milošević (sekretar Odjeljenja), Mirjana Vuković
Dopisni članovi
Dalibor Ballian, Hamid Čustović, Emira Kahrović
2025.
Obilježavanje „40 godina matematičkog naučnog časopisa u BiH“ održano je 3. novembra 2025. godine u ANUBiH u organizaciji glavne urednice akademkinje Mirjane Vuković i Uredništva časopisa „Sarajevo Journal of Mathematics“.
3. novembra 2025. godine akademkinja Mirjana Vuković – glavna urednica časopisa Sarajevo Journal of Mathematics je, zajedno s tehničkim urednikom časopisa prof. dr Mehmedom Nurkanovićem, tehničkim urednikom organizovala obilježavanje 40 godina matematičkog naučnog časopisa u BiH.
U sklopu tog događaja akademik Stevan Pilipović, član Uredništva časopisa Sarajevo Journal of Mathematics je, također, 3. novembra 2025. godine, održao predavanje „Parcijalne diferencijalne jednačine s frakcionim izvodom po vremenu“ koje je organizovala akademkinja Mirjana Vuković ispred Uredništva časopisa.
https://www.anubih.ba/od-radova-matematickih-do-medjunarodnog-ugleda-40-godina-matematike-u-bih/
2024.
Održana je naučna konferencija povodom 14. marta međunarodnog dana matematike u organizaciji akademkinje Mirjane Vuković ispred Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka.
YouTube TV Sarajevo: https://www.youtube.com/watch?v=3boXV6egdSo
Proceedings of the Conference on march 14. – International day of mathematics
2023.
A jubilee to celebrate Mirjana Vuković, International Online Conference 21. 07. 2023. A conference organised by Sarajevo Journal of Mathematics, in honour of their editor-in-chief Acadmician Prof. Dr Mirjana Vuković
Prof. dr. Mirna Džamonja održala je umjesto prof. dr. Bobana Veličkovića (Université Paris-Cité), 28. aprila 2023. godine javno predavanje „Problem maharama“ koje je organizovala akademkinja Mirjana Vuković ispred Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka
https://www.anubih.ba/odrzano-javno-predavanje-problem-maharama/
Promocija publikacije Matematičari – akademici: Mahmut Bajraktarević, Manojlo Maravić, Branislav Martić, Veselin Perić, Fikret Vajzović, autorice akademkinje Mirjane Vuković održana je u ANUBiH 19. Decembra 2023. godine.
https://www.anubih.ba/o-promociji-knjige-matematicari-akademici-akademkinje-mirjane-vukovic/
2022.
Prof. dr. Muhamed Borogovac održao je 20. juna 2023. godine javno predavanje „Neke primjene teorije autoadjungovanih operatora u prostorima pontryagina na generalisane matrične nevannlina funkcije”. koje je organizovala akademkinja Mirjana Vuković ispred Odjeljenja prirpodnih i matematičkih nauka.
Prof. dr. Mirna Džamonja održala je 29. juna 2022. godine javno predavanje „Beskonačne stukture: iz matematike u teoretsku informatiku“ koje je organizovala akademkinja Mirjana Vuković ispred Odjeljenja prirpodnih i matematičkih nauka.
Prof. dr. Mustafa Kulenović održao je 5. jula 2022. godine javno predavanje „Evolucioni diskretni dinamički sistemi.
2019.
Dr. Vlastimil Dlab, član Kraljevske akademije nauka Kanade održao je 10. septembra 2019. godine javno predavanje „Glamur kompleksnih brojeva u geometriji i teoriji brojeva“ koje je organizovala akademkinja Mirjana Vuković ipred Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka.
2018.
Akademkinja Mirjana Vuković je ispred Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH organizovala u Sarajevu od 20. do 22. septembra 2018. godine međunarodnu naučnu konferenciju „Modern Algebra and Analysis and their Applications”
Radovi su publikovani u naučnom časopisu Sarajevo Journal of Mathematics, Vol. 14, No2 (2018).
Prof. dr. Duško Pavlović, sa Fakulteta informacionih i kompjuterskih nauka Univerziteta na Havajima, Honolulu, USA održao je 18. aprila 2018. godine javno predavanje „Logika provjere i prevare“ koje je organizovala akademkinja Mirjana Vuković ispred Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH.
2017.
Akademik Stevan Pilipović, člana Srpske akademije nauka i umetnosti i profesora matematike na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu održao je 19. maja 2017. godine javno predavanje „O funkcijama i uopštenim funkcijama“ koje je organizovala akademkinja Mirjana Vuković ispred Odjeljenja prirodnih i mateatičkih nauka ANUBiH.
2016.
U Dubrovniku je od 22–24. 9. 2016. godine održana međunarodna naučna konferencija u okviru IUC akademskog programa za 2016/2017. godinu: „Graduirane strukture u algebri i njihove primjene” (Graded Structures in Algebra and their Applications) posvećena sjećanju na profesora Marka Krasnera, u organizaciji akademkinje Mirjane Vuković ispred ANUBiH, prof. dr Alekseja Pančiškina ispred Univerziteta Joseph Fourier u Grenobleu i prof. dr Dušana Pagona ispred Univerziteta u Mariboru.
RADOVI su publikovani u naučnom časopisu Sarajevo Journal of Mathematics, Vol. 12, No. 2 (2016), Suppl.
Direktor Centra: akademikHazim Hrvatović
Članovi Centra: akademik Vladimir Beus, prof. dr. Tarik Kupusović, prof. dr. Mirza Bašagić, prof. dr. Jasmina Osmanković, prof. dr. Lada Lukić Bilela, prof. dr. Muharem Bajrić, mr. sc. Esad Bukalo, dr. sc. Jasminko Mulaomerović, prim. dr. Alija Mulaomerović, dopisni član ANUBiH Hamid Čustović, prof. dr. Ferid Skopljak, prof. dr. Nusret Drešković, prof. dr. Samir Đug i prof. dr. Edina Muratović.
Vanjski saradnici Centra: prof. dr. Ognjen Bonacci, akademik Gordan Karaman, dr. sc. Boris Krystufek, dr. sc. Darko Bakšić.
*****
Područje krša u Bosni i Hercegovini (zauzima oko 50 % površine) pripada dinarskom sistemu. Na njemu se nalaze brojne geomorfološke, hidrološke, kulturno-historijske i biološke vrijednosti naše zemlje.
Pretpostavlja se da u kršu BiH ima oko 3000 speleoloških objekata među kojima je i svjetski značajna Vjetrenica. Ovdje su brojni fenomeni krša uključujući i krška polja s mogućnostima prehrane stanovništva, ali i mogućnostima razvoja ekoturizma. Mnoge rijeke i jezera su jedinstvene prirodne i estetske vrijednosti, značajni toposi kulturne, duhovne i vjerske vrijednosti.
U Bosnskohercegovačkom kršu Dinarskog gorja po prvi put su zapaženi i opisani neki krški fenomeni te priroda krša uopće, a da i pored toga još nemamo instituciju koji bi se znanstveno bavila ovim pitanjima i promovirala vrijednosti našeg krša u svijetu. Naprotiv, krš BiH do sada je uglavnom tretiran industrijski, što je na nekim njegovim dijelovima ostavilo duboke i opasne ožiljke, a ponegdje i teška uništenja. Takav odnos je štetan za cijelu zemlju.
Prirodni resursi na kršu su brojni i vrlo različiti i bez sumnje mogu, uz razumno upravljanje, dati brojne koristi. Ne treba zaboraviti, međutim, da krš može relativno lako izgubiti svoja prirodna svojstva i postati ekološka pustoš. Speleolozi, koji prirodu krša dobro poznaju, jer često zalaze u njegovu unutrašnjost, prvi su inicirali osnivanje institucije čija bi zadaća bila vrednovanje, upravljanje i zaštita krških resursa, ističući da postoje uprave za vode, uprave za šume i druge resurse, ali ne i za krš koji je usko povezan s prethodnim i čija je vrijednost znatno kompleksnija. Izrada karte ranjivosti krša, katastra speleoloških objekata, smjerove i brzinu cirkulacije voda, nužnost je koja se ne može i ne smije izbjeći. Prema načelima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) upravljanje kršom mora biti cjelovito u pristupu radi očuvanja visoke kvalitete i kvantitete i podzemnih i površinskih voda krša.
Do sada su fenomene krša u BiH uglavnom istraživali znanstvenici Instituta za krš Slovenačke akademije nauka i umjetnosti, zatim institucije koje brinu o kršu u susjednoj Hrvatskoj, te Instituta za krš Rumunjske akademije nauka, što je bio osnov zaključivanja sporazuma o naučnoj suradnji ovih institucija sa ANUBiH.
Upravljanje kršom u skladu sa međunarodnim konvencijama i domaćom legislativom, zatim označavanje granica područja krša, pregled resursa na kršu i potencijalnih prijetnji, razvoj monitoringa krša itd., su zadaci od općeg interesa i njima treba da se bavi posebna organizacija specijalizirana za krš čije se formiranje priželjkuje. Zbog prirode i ranjivosti krša politika upravljanja ovim resursom treba da ima širi doseg i suradnju sa administrativnim, znanstvenim, gospodarskim, obrazovnim i drugim institucijama. Treba istaći da i razvoj drugih društvenih oblasti nije moguće zamisliti bez dobrog poznavanja krša: prostornog planiranja, uređenja gradova, sela, cesta, industrija itd. Centar za karstologiju ANUBiH želi da aktivno surađuje u realizaciji ovih zadataka.
Centar je odlukom Predsjedništva ANUBiH od 9. 4. 2024. godine stavljen u stanje mirovanja.
Direktor Centra: akademik Rifat Hadžiselimović
Članovi Centra: akademik Blagoje Govedarica, Sabina Vejzagić, stručna saradnica ANUBiH, prof. dr. Adisa Ahmić (UNTZ), prof. dr. Kasim Bajrović (INGEB, UNSA), prof. dr. Edin Bujak (Filozofski fakultet UNSA), prof. dr. Adnan Busuladžić (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine), prof. dr. Jasmina Hindija Čakar (INGEB, UNSA), prof. dr. Jasminka H. Halilović (Univerzitet Brčko Distrikt), prof.d r. Abdurahim Kalajdžić (INGEB, UNSA), prof. dr. Lejla Lasić (INGEB, UNSA), prof. dr. Damir Marjanović (Univerzitet Burch), prof. dr. Aida Pilav (Kantonalni zavod za javno zdravstvo), prof. dr. Amela Pilav (INGEB, UNSA), prof. dr. Lejla Pojskić (INGEB, UNSA), prof. dr. Naris Pojskić, INGEB, UNSA), akademik Pavao Rudan (HAZU, Zagreb), prof. dr. Aida Sarač Hadžihalilović (Medicinski fakultet UNSA), prof. dr. Muriz Spahić (PMF, UNSA), prof. dr. Senad Šljuka (PMF, UNSA), prof. dr. Gazmend Temaj (Evropski univerzitet, Priština), prof. dr. Maruška Vidovič (Nacionalni inštitut za javno zdravje – NIJZ, Ljubljana).
*****
Centar za demografsku genetiku ANUBiH osnovan je 15. 7. 2020. godine, Odlukom br: 1-01-1-246-6/20, na formalni prijedlog Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka, koje je zastupalo širi krug zainteresiranih institucija i pojedinaca iz oblasti prirodnih i društvenih nauka.
Nakon uspješne realizacije prvog strateškog cilja ANUBiH u razvoju genetičkih i biotehnoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini, odnosno makroprojekta Društvenog cilja VI (radni naslov: Genetičko inženjerstvo i biotehnologija), uključujući i odgovarajuću kadrovsku i infrastrukturnu podršku, ANUBiH pokreće i institualizaciju populalacijskogenetičkih istraživanja. Takva potreba zasniva se na rezultatima već utemeljenih istraživanja genetike stanovništva Bosne i Hercegovine, kao i činjenici da su bh. genetičari u toj oblasti već šire afirmirani kao vodeći u Regionu, kako po obimu, tako i kvalitetu i raznorodnosti pristupa lokalnoj demografskoj genetici.
Zahvaljujući pretežno individualnim, a rjeđe organiziranim institucijskim istraživanjima, genetička struktura bh. lokalnih populacija je bolje poznata nego stanovništva ostalih zemalja u Regionu. To se podjednako odnosi i na poznavanje genetičke strukture reprezentativnih uzoraka metapopulacije. U Bosni i Hercegovini su istraživani i mogući faktori genetičke diferencijacije lokalnih dijelova stanovništva, a bh. istraživači su sarađivali i na demografsko-genetičkim istraživanjima danas susjednih država: Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Slovenije.
Demografskogenetička istraživanja odgovarajuće strukture stanovništva, u Bosni i Hercegovini imaju relativno dugu historiju, utemeljenu na radovima austrijskih vojnih ljekara (Augustin Weisbach, Heinrich Himmel i njihovi saradnici), koji su vodili pedantne austrougarske regrutne komisije širom Bosne i Hercegovine, a nakon toga odgovarajuće podatke publicirali u (i danas) glasovitom časopisu Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft in Wien (MAGW). Nakon toga slijedi dugo razdoblje, u kojem se pojavljuju sporadični podaci o učestalosti krvnih grupa nekoliko antigenskih sistema. Istraživački zamah u ovoj oblasti počinje krajem 1960-ih, od informacija o fenogenotipskoj strukturi našeg stanovništva po pojedinim svojstvima i njihovim kompleksima, preko proučavanja genetičke distance i sličnosti lokalnih populacija s obzirom na odabrana morfološkoanatomska i biohemijskofiziološka nasljedna svojstva, do kompleksnih molekulskogenetičkih istraživanja u recentnoj epohi.
Koncepcija djelovanja novoosnovanog centra počiva na interdisciplinarnom i polivalentnom pristupu, koji uključuje populacijsku genetiku, bioantropologiju, lingvistiku, medicinu, arheologiju, etnologiju, historiju, fizičku kulturu i srodna naučna područja.
Primarna intencija djelovanja novoformiranog Centra je integracija bh. kadrovskih i infrastrukturnih potencijala na istraživanju genetičkih osobenosti stanovništva Bosne i Hercegovine, od antičke, srednjovjekovne i recentne epohe do predikcije njihovih promjena u prostoru i vremenu.
Glavni ciljevi i smjerovi djelovanja su:
integracija odgovarajućih bh. kadrovskih i infrastrukturnih potencijala u pripadajućoj oblasti;
uspostava baze podataka o genetičkim osobenostima stanovništva BiH;
DNK analiza i karakterizacija antičkih, srednjovjekovnih i recentnih uzoraka;
analiza proteklih i predikcija mogućih promjena genetičkog sastava bh. stanovništva.
Osnovne radne jedinice/istraživački timovi su u oblastima:
Populacijska genetika
Demografija – Etnologija
Biostatistika – Bioinformatika
Predsjednik Odbora: akademik Vladimir Beus
Članovi Odbora: akademik Rifat Hadžiselimović, akademik Hazim Hrvatović, prof. dr. Mirza Dautbašić, prof. dr. Tarik Kupusović. prof. dr. Dubravka Šoljan, prof. dr. Sabina Delić, prof. dr. Sead Vojniković, mr. sc. Habiba Lugonić, mr. sc. Enes Alagić, Željko Majstorović, dipl. fizičar.
Predsjednik Komisije: prof. dr. Hamid Čustović, dopisni član ANUBiH
Članovi Komisije: akademik Vladimir Beus, akademik Ferdo Bašć, redovni član HAZU i inostrani član ANUBiH, prof. dr. Sabahudin Bajramović, prof. dr Milenko Blesić, prof. dr. Mirha Đikić, mr. sc. Mirsad Hubanić, prof. dr. Marko Ivanković, mr. sc. Pejo Janjić, dr. sc. Melisa Ljuša, Ivica Sivrić, dipl. ing. polj., dr. sc. Ejub Trako, dr. sc. Mirsad Veladžić.
Predsjednik Komisije: akademik Vladimir Beus
Članovi Komisije: prof. dr. Mirza Dautbašić, prof. dr. Mersudin Avdibegović, prof. dr. Ćemal Višnjić, doc. dr. Ahmet Lojo, mr. sc. Saša Kunovac, mr. sc. Danica Cigelj, Alojz Dunđer, dipl. ing. šum., mr. sc. Samir Fazlić, dipl. ing. šum., mr. sc. Sead Alić, dipl. ing. šum.