- AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
- Bistrik 7, 71000 Sarajevo, BiH
- +387 33 560 700
- +387 33 560 703
- akademija@anubih.ba
- JAVNE NABAVKE
Promatrajući vremenske i historijske okvire, djelovanje Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (dalje ANUBiH) podijeljeno je na četiri perioda.
Prvi period započinje osnivanjem Naučnog društva Bosne i Hercegovine (1951–1966). Drugi period obilježava osnivanje Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (1966–1991), nakon kojeg je uslijedio treći period obilježen radom ANUBiH-a u uslovima agresije i rata (1992–1995). Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. započinje poslijeratni, četvrti period djelovanja ANUBiH-a.
Odluka o osnivanju Naučnog društva proističe iz spoznaje da, brži i intenzivniji razvoj proizvodnih i društvenih snaga, nauka i naučne misli uopće, kao i savremene primjene tekovina nauke i dostignuća ljudskog uma, sve izrazitije postaju neophodan uslov razvoja savremenog društva i bitan faktor društvene reprodukcije
Zakon o Naučnom društvu Bosne i Hercegovine donijela je Narodna skupština Bosne i Hercegovine 2. jula 1951. godine, što predstavlja, bez sumnje, jedan od značajnih datuma u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine. Naučno društvo imalo je misiju da: radi na svestranom unapređivanju nauke i naučne misli; organizira i razvija naučna istraživanja u cilju upoznavanja naše zemlje i naroda, odnosno da organizira ispitivanja pojedinih naučnih problema; okuplja naučne radnike i koordinira njihov rad; izučava rezultate svjetske nauke i sistematski radi na njihovoj primjeni; održava veze sa sličnim ustanovama u zemlji i inostranstvu; radi na uzdizanju naučnih kadrova i naposljetku da pomaže naučnim radnicima.
U sastav Naučnog društva birani su afirmirani naučnici iz raznih naučnih oblasti: medicine, filologije, historiografije, etnologije, poljoprivrednih nauka. Prvi članovi Naučnog društva bili su: Vladimir Čavka (predsjednik), Vaso Butozan, Pavao Štern, Dimitrije Sergejevski, Hamdija Kreševljaković, Risto Jeremić, Branislav Đurđev, Nikola Zdanovski, Cvjetko Rihtman, Nedo Zec, Blagoje Kovačević, Dragomir Ćosić, Anto Babić, Jovan Vuković i Ernest Grin.
Statutom je bilo predviđeno da Naučno društvo ima šest odjeljenja: Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka, Odjeljenje medicinskih nauka, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka, Odjeljenje ekonomskih, filozofskih i pravnih nauka, Odjeljenje za književnost i umjetnost i Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka. S obzirom na radni kapacitet, formirana su tri odjeljenja: Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka, Odjeljenje medicinskih nauka i Odjeljenje privredno-tehničkih nauka.
Početak rada Naučnog društva je zapamćen više kao reprezentativan. Nije bilo sredstava za naučni rad i za koordinaciju rada naučnih institucija, ali i pored toga Naučno društvo u tom periodu ostvaruje saradnju, istina različitog intenziteta, s istorodnim institucijama u zemlji i inostranstvu, zatim s Univerzitetom u Sarajevu, fakultetima i drugim naučnim institucijama.
Okupljajući u svom sastavu ugledne naučnike, Naučno društvo se već na početku predstavilo kao institucija koja odgovorno, promišljeno i jasno definira pravac svog djelovanja i razvoja. Kako bi uspjeli odgovoriti na složene potrebe i dosegnuti ciljeve razvoja nauke u Bosni i Hercegovini, bilo je potrebno ojačati radni sastav Naučnog društva. To je rezultiralo izmjenama u Zakonu o Naučnom društvu. Novi Zakon koji je Narodna skupština usvojila i koji je stupio na snagu 1955. godine, omogućio je izbor dopisnih članova. Usvojena je izmjena Statuta kojom bi se trebala verificirati reorganizacija Naučnog društva, odnosno formiranje pet odjeljenja i to: Odjeljenje društvenih nauka, Odjeljenje privredno-tehničkih nauka, Odjeljenje medicinskih nauka, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Odjeljenje umjetnosti, književnosti i jezika. Na godišnjoj skupštini 1960. godine, zaključeno da se rad Naučnog društva organizira na istim principima kao i u postojećim akademijama nauka u Jugoslaviji.
Naučno društvo je djelovalo punih petnaest godina, od 2. jula 1951. godine pa sve do prerastanja u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 22. juna 1966. godine.
Zakon o ANUBiH-u usvojen je 22. juna 1966. godine na zasjedanju Skupštine Bosne i Hercegovine, što je svečano obilježeno. Četiri mjeseca kasnije, 10. oktobra 1966. održana je svečana sjednica Skupštine ANUBiH-a posvećena njegovom osnivanju. Prethodno, 3. oktobra 1966. godine održana je Prva izborna konstituirajuća Skupština ANUBiH-a.
Skupština ANUBiH-a donijela je Statut kojim je formirano pet odjeljenja: Odjeljenje društvenih nauka, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Odjeljenje tehničkih nauka, Odjeljenje medicinskih nauka, Odjeljenje za književnost i umjetnost.
Pripremanjem Srednjoročnih planova za periode 1971–1975, 1976–1980. i 1981–1985. teče dalji razvoj ANUBiH-a u vidu izrade koncepta krupnih projekata čiji su nosioci bila sva odjeljenja. Njima su naznačeni osnovni pravci djelovanja ANUBiH-a u oblasti naučnih istraživanja, kreiranje makroprojekata i društvenih ciljeva.
U situaciji kada ANUBiH ima samo dvije naučne jedinice (Centar za balkanološka ispitivanja i Komisija za lingvistička ispitivanja), aktuelizovan je stav da se intenzivira saradnja s institutima čiji je ANUBiH suosnivač ili je s njima uspostavio određene oblike dugoročne naučne saradnje, kao i proširivanje naučne saradnje s univerzitetima u Bosni i Hercegovini.
Dosegnutim rezultatima, ulogom i pozitivnim uticajem, ANUBiH predstavlja aktivan faktor u izgrađivanju politike u oblasti nauke i volariziranju znanja u naučnoj i široj javnosti.
Kao multidisciplinarna institucija, ANUBiH predstavlja koncentraciju naučnih i umjetničkih snaga i potencijala društva koji mogu da pruže sintetičke spoznaje o razvojnim mogućnostima i uticaju nauke i umjetnosti na društvo u svim njegovim različitim segmentima.
Aktivnim radom, sazrela je ideja i inicijativa da se osnuje nekoliko novih naučnoistraživačkih centara koji bi u određenim oblastima bili pokretači, organizatori i nosioci projekata od značaja za instituciju od najvišeg državnog interesa u cjelini. Uspješno djelovanje Centra za balkanološka istraživanja motiviralo je Predsjedništvo da predloži Skupštini da donese odluku o osnivanju Centra za sistemska istraživanja, Centra za biomedicinska istraživanja i Centra za filozofska istraživanja. Novi centri potvrdiće opravdanost osnivanja aktuelnim programima i intenzitetom i rezultatima svoje aktivnosti.
ANUBiH u periodu od 1966. godine do 1992. godine uspješno funkcionira uz veliku podršku države i svih velikih privrednih sistema Bosne i Hercegovine. Članstvo je povećano redovnim izborima novih članova. Izborom novih članova i prestrukturiranjem aktivnosti, u skladu s potrebama društva i države, povećan je i broj odjeljenja tako da neposredno pred agresiju na Bosnu i Hercegovinu djeluje šest odjeljenja i 57 članova.
U navedenom periodu ANUBiH ostvaruje saradnju sa sljedećim akademijama: Akademijom nauka SSSR-a, Nacionalnom akademijom nauka SAD-a, Britanskom akademijom nauka, Kraljevskim naučnim društvom u Londonu, Poljskom akademijom nauka, Bugarskom akademijom nauka, Kineskom akademijom nauka, Austrijskom akademijom nauka, Akademijom nauka NjDR, Čehoslovačkom akademijom nauka.
Tokom 1991. godine Bosna i Hercegovina postaje poprište nacionalno-konfesionalnih antagonizama. Dosljedan načelima slobode naučnog i umjetničkog rada, ANUBiH se svojom aktivnošću uspješno odupire talasima nacionalizma koje su raspirivale vodeće političke stranke. Predsjedništvo ANUBiH-a reagiralo je Izjavom Glas ANUBiH protiv rata i nasilja i pozvalo na skladno življenje na ovim prostorima.
Nekoliko dana poslije godišnje Skupštine, nastupila je blokada rada ANUBiH-a zbog snajperskih napada. Ipak, i pod veoma opasnim okolnostima, ANUBiH je funkcionirao i ispunjavao, kako je mogao, usvojene planske obaveze. Prioritetni zadaci su bili očuvanje osnovnih potencijala ANUBiH-a, članova Radne zajednice i imovine.
Od članova ANUBiH-a očekivalo se da u naučnoj i široj javnosti afirmiraju istinu o Bosni i Hercegovini, da se angažuju u cilju obustave rata i na projektima obnove zemlje. Bilo je potrebno na tim opredjeljenjima okupiti što širi krug intelektualnih stvaralaca, kako bi ANUBiH u ratnim uslovima postao centar progresivne misli i zaštite kulture. Borbom za sopstveni opstanak, ANUBiH je bio nosilac kohezije Bosne i Hercegovine, njene državne cjelovitosti.
Radni kapacitet ANUBiH-a ubrzano se smanjivao i brojao je 22 člana. Krajem 1992. godine formirano je Ratno predsjedništvo, a sačinjavali su ga akademici: Seid Huković (predsjednik), Ljubomir Berberović, Sead Brkić, Dževad Hozo, Boško Kućanski, Aleksandar Nikulin, Enver Redžić, Džemal Rezaković, Arif Tanović, Svetozar Zimonjić i dopisni članovi: Izet Sarajlić, Dževad Sarač, Ivan Štraus, Fikret Vajzović i Jela Grujić Vasić.
Kao značajan čin podrške radu ANUBiH-a u teškim uslovima rata, bitno je istaći posjetu delegacije Francuske akademije nauka 25. juna 1993. godine.
Krajem maja 1994. godine, Predsjedništvo ANUBiH-a je bilo obaviješteno da je prijedlog zakona o izmjeni Zakona o ANUBiH-u prihvaćen na sjednici Vlade i da će biti upućen Skupštini Bosne i Hercegovine na usvajanje. Izmjena Zakona bila je uslov da bi izmjena Statuta dobila saglasnost Skupštine Bosne i Hercegovine. Konačno, 7. novembra 1994. godine, Skupština Bosne i Hercegovine dala je saglasnost za izmjene Statuta ANUBiH-a. ANUBiH je dobio mogućnost da donese i objavi odluku o raspisivanju izbora za nove članove.
Izbor novih članova nakon obustavljanja ratnih sukoba i uspostavljanja mira Dejtonskim sporazumom značio je moralno-duhovnu obnovu ANUBiH-a, koja se ogledala u pripremi i realizaciji novih projekata od značaja za revitalizaciju ANUBiH-a. Radni sastav je povećan na 37 članova. Naime, izborom novih članova zaključeno je ratno razdoblje. Tada započinje period mira, iako je taj mir bio dobrano opterećen teškim posljedicama rata. Od realizacije programa rekonstrukcije i revitalizacije ekonomije Bosne i Hercegovine, u čemu je ANUBiH-u pripadala određena uloga, zavisili su funkcioniranje u uslovima tranzicije Bosne i Hercegovine, opće obnove i uspostavljanje stabilnih društvenih odnosa.
Izuzetno je važno istaći da je u periodu agresije i rata sačuvano radno jezgro ANUBiH-a, da je ono dalo nemjerljiv doprinos odbrani slobode i državno-političkog integriteta Bosne i Hercegovine, potvrđujući dosljednost izvornom pozivu ANUBiH-a da djeluje kao nosilac naučne misli i umjetničkog stvaranja. U periodu neposredno po završetku rata najvažniju ulogu trebalo je da ima i ostvaruje Komisija za rekonstrukciju i revitalizaciju, koja je formirana 1995. godine s ambicioznim zadatkom da razmatra pretpostavke i mogućnosti revitalizacije i obnove Bosne i Hercegovine, rekonstrukcije i obnove privrede, obrazovanja i osposobljavanja kadrova. Metod rada Komisije sastojao se u organizovanju naučnih skupova i savjetovanja o pitanjima zbog kojih je osnovan.
Tako je, u saradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, većim brojem evropskih i vanevropskih naučnih institucija i UNESCO-m, ANUBiH već u augustu 1996. godine bio organizator i domaćin Međunarodnog naučnog skupa BiH – demokracija, rekonstrukcija i integritet. Organizovanje i održavanje ovog naučnog skupa potvrđuje kako je početak mirnog razdoblja pozitivno djelovao na oživljavanje međunarodne saradnje ANUBiH-a.
ANUBiH na razne načine daje doprinos reintegraciji i razvoju demokratskih procesa u Bosni i Hercegovini. Karakteristična je tematika naučnih skupova u neposrednom poslijeratnom razdoblju. Naučne aktivnosti u ANUBiH-u bile su motivirane i osmišljene djelovanjem na pravcu ekonomsko-tehnološkog ozdravljenja i osposobljavanjem bosanskohercegovačkog društva s perspektivom stabilnog poretka. Osnivaju se naučne jedinice, te je 1997. godine osnovan Centar za leksikologiju i leksikografiju.
U periodu nakon 1999. godine, aktivnosti ANUBiH-a podijeljene su u dva pravca: planiranje naučnih projekata u funkciji obnove ekonomskog kapaciteta Bosne i Hercegovine i utvrđivanje stanja i mogućnosti razvoja nauke i uspostavljanje, te rekonstruktuiranje statusa ANUBiH-a kao opće bosanskohercegovačke institucije.
Temeljni problem za odvijanje djelatnosti ANUBiH-a leži u sistemski neriješenom pitanju finansiranja rada u čitavom poslijeratnom periodu. Ambijent u kojem ANUBiH za realizaciju bilo kojeg segmenta svojih projektnih djelatnosti, mora ad hoc tražiti sredstva (uglavnom donacije i druge slične potpore) je potpuno neprimjeren za rad i funkcioniranje institucije kakva je ANUBiH.
Neriješeno pitanje finansiranja djelatnosti ANUBiH-a, između ostalog, imalo je za posljedicu i potpuno odsustvo izvora sredstava za aktivnosti na polju međunarodne saradnje, kao posebno značajnog segmenta djelovanja ANUBiH-a. U traženju načina osiguranja preduvjeta bar za minimum angažmana ANUBiH-a, u oblasti međunarodne saradnje poduzete su određene radnje prema Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke pri čemu je ukazano na negativne posljedice dužeg perioda apstinencije ANUBiH-a od učešća u međunarodnoj saradnji. Otpočete su aktivnosti za članstvo ANUBiH-a u organizaciji All European Academies ALLEA. U tu svrhu zatražena je i dobijena podrška Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Slovenačke akademije znanosti i umjetnosti i Makedonske akademije nauka i umjetnosti, što je rezultiralo primanjem ANUBiH-a 2006. godine u punopravno članstvo ALLEA-e, gdje su članice jedino državne akademije. Uspostavljena je saradnja s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti potpisivanjem sporazuma o saradnji iz oblasti naučnog rada i umjetničkog stvaralaštva. Također potpisan Sporazum o naučnoj i izdavačkoj saradnji s Hrvatskim leksikografskim institutom Bosne i Hercegovine u Mostaru.
ANUBiH se u saradnji sa Speleološkom udrugom Vjetrenica, uključio u poduzimanju aktivnosti za realizaciju projekta speleoloških i biospeleoloških istraživanja Vjetrenice i okolnih speleoloških objekata u Popovom polju, realizaciju projekta kandidiranja Vjetrenice za upis u svjetsku listu baštine UNESCO-a.
Poduzete su konkretne radnje u pravcu ponovnog uključivanja ANUBiH-a u međunarodni projekat izrade Općeslavenskog lingvističkog atlasa – OLA. Aktivnosti ANUBiH-a u oblasti lingvistike su od perioda rata potpuno zamrle, a ponovno aktiviranje ANUBiH-a u radu Međunarodne komisije za OLA je bilo onemogućeno nedostatkom finansijskih sredstava. Tokom 2004. godine osigurana su sredstva za upućivanje predstavnika ANUBiH-a na zasjedanje Međunarodne komisije za OLA koje je održano u Bratislavi u periodu 11–15. oktobra 2004. godine. U ANUBiH-u je formirana Nacionalna komisija za OLA.
Skupština ANUBiH-a je 2005. godine donijela Odluku o osnivanju Odjeljenja humanističkih nauka, s djelokrugom rada usaglašenim s klasifikacijom naučnih područja prema Frascati standardima. Formiranje ovog odjeljenja rezultiralo je promjenama u djelokrugu rada i sastavu članstva Odjeljenja društvenih nauka, te prestankom djelovanja Odjeljenja za književnost i lingvistiku, jer su članovi ovog odjeljenja, s obzirom na oblast kojom se bave prešli u sastav novog odjeljenja ili u Odjeljenje za umjetnost. Na osnovu usvojenih promjena u organiziranju odjeljenja, ANUBiH od 1. januara 2006. godine ima sljedeća odjeljenja: Odjeljenje društvenih nauka, Odjeljenje humanističkih nauka, Odjeljenje medicinskih nauka, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Odjeljenje tehničkih nauka, Odjeljenje za umjetnost.
Pokrenute su aktivnosti za potpisivanje Sporazuma o saradnji s Ruskom akademijom nauka, pripremljeni dokumenti i dostavljena aplikacija za prijem ANUBiH-a u članstvo Internacionalne unije akademija – IUA u Briselu, čiji član ANUBiH postaje 2006. godine. ANUBiH postaje član organizacije Naučne akademije trećeg svijeta i njenog ogranka Međuakademijski panel za međunarodna pitanja – IAP. Pokrenute su aktivnosti na potpisivanju Sporazuma o saradnji sa Slovenačkom akademijom znanosti i umjetnosti, koji je potpisan u 2006. godini. Potpisan je i Sporazum o saradnji s Mađarskom akademijom nauka 2006. godine.
Tokom 2005. godine započet je veoma značajan izdavački projekt, prevod na engleski jezik knjige Minerali Bosne i Hercegovine – knjige I (silikati) i knjige II (nesilikati) autora Fabijana Trubelje i Henrika Barića za šta je Fondacija za izdavaštvo dala inicijalna sredstva. Pokazaće se da je to dugoračan projekat za koji su potrebna znatna finansijska sredstva. Tokom 2006. godine ANUBiH ustanovljava nagrade Velika nagrada ANUBiH za životno djelo u arhitekturi i Nagrada ANUBiH za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u jednoj godini u Bosni i Hercegovini. Pokretač ideje za osnivanje nagrada je bio akademik Ivan Štraus. Nakon trogodišnjeg perioda, nagrade se nisu nastavile dodjeljivati, zbog nemogućnosti pronalaska sponzora.
Dalje se radilo na jačanju naučnog kapaciteta, te je 2007. godine osnovan Centar za istraživanje i održivi razvoj krša.
Početak 2009. godine obilježen je uvećanim radnim sastavom, što je dovelo do uvećanja aktivnosti (novi projekti i širenje uticaja i uloge ANUBiH-a u brojnim oblastima), ali ono što i dalje predstavlja temeljni problem je nepostojanje Fonda namijenjenog za nauku, a time ni za ANUBiH. Time ANUBiH biva prisiljen da se većinom finansira putem prijavljivanja na konkurse za projekte koje raspisuju nadležna ministarstva i putem vankonkursnih zahtjeva.
Na osnovu poziva Međunarodnog savjeta za nauku (International Council for Science – ICSU), 20. decembra 2009. godine, ANUBiH je donio odluku da aplicira za članstvo u ICSU u svojstvu Nacionalnog naučnog člana. Aplikacija je dostavljena u februaru 2010. godine. Na 102. zasjedanju ICSU-a, održanom 10. aprila 2010. godine, donesena je odluka o prijemu Bosne i Hercegovine za Nacionalnog naučnog člana ICSU.
Izdavačka djelatnost kao jedna od osnovnih aktivnosti ANUBiH-a posebno je došla do izražaja u posljednjoj deceniji. ANUBiH objavljuje radove svojih članova, naučnih radnika i umjetnika koji učestvuju u programima i planovima naučne i umjetničke aktivnosti. Također, izdaje radove ostalih naučnika i umjetnika koji su u skladu s osnovnim orijentacijama ANUBiH-a u nauci i umjetnosti, radove od posebnog značaja za razvoj nauke i umjetnosti, naučnu građu, naučne informacije i komunikacije, te izvještaje o naučnoj i umjetničkoj aktivnosti. Izdavačka djelatnost ANUBiH-a koja je u proteklom periodu ostvarila značajne rezultate, također je doprinijela ugledu ANUBiH-a u zemlji i u međunarodnom okruženju.
Posebno izdvajamo objavljivanje monografije Članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – umjetnici i arhitekti na engleskom jeziku 2017. godine. Urednici ovog djela, kapitalnog za afirmaciju naše kulture i same Akademije, su Petar Perica Vidić i Ibrahim Krzović. Među prevode posvećene umjetnosti, može se uvrstiti i dvojezična monografija autora Ibrahim Krzović – Tomislav Premerl: Juraj Neidhardt, arhitekt / architect, urbanist / urban planner, teoretičar / theroretician, pedagog / educator, publicist / publicist čiji je urednik akademik Petar Perica Vidić. Pandan ovim djelima u oblasti nauke je prevod djela Ivana Soklića Fossil Flora and Fauna of Bosnia and Herzegovina.
Izdavačku djelatnost su u proteklom periodu obilježila i publikovanja nekih izuzetno značajnih naslova koji čine intelektualnu infrastrukturu u relevantnim oblastima. Pored djela iz domena umjetnosti koja su već spomenuta, mogu se navesti: Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne I/1 i I/2 (Ispisi iz knjiga zaduženja Državnog arhiva u Dubrovniku 1365–1521) (E. Kurtović), Leksikon krivičnog prava Bosne i Hercegovine (M. N. Simović, D. Jovašević), Bibliografija članova odjeljenja humanističkih nauka ANUBiH (urednik E. Duraković), Bibliografija Odjeljenja društvenih nauka ANUBiH (urednik I. Cvitković), Bibliografija Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH (urednici Lj. Berberović i T. Šarić), Bibliografija Odjeljenja tehničkih nauka ANUBiH (urednici K. Hanjalić i V. Doleček) i Bibliografija radova o državnosti Bosne i Hercegovine 1943–2019 (urednik Z. Šehić).
ANUBiH redovno publikuje tri časopisa Sarajevo Journal of Mathematics, Acta Medica Academica i Dijalog. Također Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja spada u najstarije serijske publikacije ANUBiH-a.
Nažalost, rezultati naučnoistraživačkog, umjetničkog i publicističkog rada ANUBiH-a, zbog općedruštvenog nemara prema nauci, nedovoljno su predstavljeni u stručnoj i naučnoj javnosti kao i uspješnom upoznavanju i istinskom vrednovanju ukupnog rada ANUBiH-a. Uprkos tome, veliki je broj svjetskih i međunarodnih priznanja i nagrada koji su članovi ANUBiH-a dobili u svom naučnom i umjetničkom radu.
Jedna od važnijih odluka ANUBiH-a bila je izrada Strategije djelovanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u periodu 2015–2020. godine. Rukovodilac projekta, autor i urednik bio je predsjednik Akademije, akademik Miloš Trifković. Prvi cilj Strategije glasi: …očuvanje ANUBiH kao dinamične i nezavisne najviše naučne i umjetničke institucije reprezentativnog i radnog karaktera Države BiH.
U ovom periodu organizaciona struktura ANUBiH-a je učvršćena. Osnovan je Centar za istraživanje razvoja lokalne i regionalne samouprave i povećan broj naučnih manifestacija.
Međunarodna saradnja je dobila novi intenzitet. U tom sklopu je značajno pojačana i međuakademijska saradnja. Na multilateralnom planu ANUBiH je bio posebno aktivan u Zapadnobalkanskom procesu (WBP). Za ostvarenje prvog cilja Strategije je važno da je međunarodna saradnja, pored radnog, imala i reprezentativni karakter.
Reprezentativna funkcija ANUBiH-a je došla do izražaja u ediciji Međunarodna afirmacija književnosti Bosne i Hercegovine u kojoj je do danas objavljeno 18 naslova. Razmijenjene su izložbe likovnih umjetnika – članova ANUBiH-a i Makedonske akademije nauka i umjetnosti. Akademija je sarađivala s Muzejom moderne umjetnosti iz New Yorka (MoMA, NY) u dijelu pripreme izložbe jugoslovenske arhitekture 1945–1980. godine koja je uključivala arhitekte članove ANUBiH-a. Jačanju reprezentativne funkcije na nivou diplomatskog protokola znatno su doprinijeli kontakti sa stranim ambasadama.
Značajno povećanje broja projekata donijelo je i nekoliko novih karakteristika u naučnoistraživačkom radu. Najvažnije su: učestala pojava državnih institucija kao naručilaca projekata i začetak nove generacije projekata. U potonjoj skupini se ističu projekti vezani za pandemiju COVID-19, kao i dva značajna projekta Centra za balkanološka ispitivanja: digitalizacija kartoteke Prastanovnici Sjeverozapadnog Balkana i Građa za rječnik crkvenoslavenskog jezika: pretraživa baza podataka srednjovjekovnih tekstova evanđelja. Oba projekta su od velikog značaja za Akademiju, stručnu, ali i širu javnost Bosne i Hercegovine kao i za zemlje iz okruženja. Tokom 2021. u ANUBiH-u formirana su dva centra: Centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije i Centar za demografsku genetiku.
Međunarodna saradnja ANUBiH-a se kontinuirano razvijala u dva pravca: prvi se može definirati kao dio međunarodne saradnje i projekata koje ANUBiH realizira na temelju obnovljenih i novouspostavljenih sporazuma i protokola o bilateralnoj saradnji s drugim nacionalnim akademijama: Austrijska akademija nauka, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Bugarska akademija nauka, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Mađarska akademija nauka, Makedonska akademija nauka i umjetnosti, Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, Ruska akademija nauka, Turska akademija nauka, Indijski savjet za istraživanja u društvenim naukama (ICSSR); potom drugi pravac međunarodne saradnje odnosi se na članstvo u međunarodnim asocijacijama akademija gdje ANUBiH učestvuje u zajedničkim projektima i programima koji se realiziraju u okviru ovih asocijacija, a u skladu s raspoloživim kapacitetima. ANUBiH je član: European Federation of National Academies of Sciences and Humanities (ALLEA), Euro Mediterranean Academic Network (EMAN), Global Network of Science Academies (IAP), Inter University Center (IUC) Dubrovnik, Inter-Academy Council of Southeast Europe (IAC SEE), International Science Council (ISC), International Union of Academies (IUA).
Potpisan je Sporazum o saradnji s Bosanskohercegovačko-američkom akademijom umjetnosti i nauka (BHAAAS) s ciljem povezivanja s naučnom i umjetničkom bosanskohercegovačkom dijasporom i jačanja kapaciteta ANUBiH-a.
Aktivnosti u ANUBiH-u nakon rata su se odvijale u skladu sa zadacima Akademije kao najviše naučne i umjetničke institucije definirane Zakonom i Statutom ANUBiH-a. Organi ANUBiH-a (Skupština, Predsjedništvo, Izvršni odbor) su se u okviru svojih ovlaštenja starali da članovima i članicama ANUBiH-a stvore uslove za što efikasniji naučni i umjetnički rad kako u odjeljenjima tako i u drugim naučnim jedinicama.