Odjeljenje medicinskih nauka

Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Misija Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH je da naučnim principima definiše uočene biomedicinske probleme u Bosni i Hercegovini te da u saradnji sa naučnicima i naučnim institucijama biomedicinske orijentacije iz zemlje i inostranstva osmisli njihova rješenja zasnovana na rezultatima istraživačkog rada. Pored toga, značajna djelatnost Odjeljenja je izdavačka djelatnost koja se ogleda putem redovnog izlaženja internacionalnog medicinskog časopisa Acta Medica Academica i drugih izdanja ANUBiH.  U okviru Odjeljenja djeluju Centar za koordinaciju medicinskih istraživanja, Centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije, Odbor za kardiovaskularnu patologiju, Odbor za maligna oboljenja, Odbor za oralno zdravlje, Odbor za gerijatriju i gerontologiju i Odbor za psihijatrijska i neurološka istraživanja.

Članovi Odjeljenja:

Redovni članovi (akademici) 

Muhidin Hamamdžić (sekretar Odjeljenja), Mirsada Hukić, Lidija Lincender-Cvijetić, Senka Mesihović-Dinarević, Ljerka Ostojić, Husref Tahirović, Enver Zerem.

Dopisni član

Semir Vranić

Centar za koordinaciju medicinskih istraživanja

Direktor Centra: akademik Husref Tahirović

Tehnička sekretarka Centra: Nerma Tanović, dipl. anglista

Članovi: akademik Muhidin Hamamdžić, akademkinja Lidija Lincender-Cvijetić, akademkinja Senka Mesihović-Dinarević, akademkinja Mirsada Hukić, akademkinja Ljerka Ostojić i akademik Enver Zerem, dopisni član ANUBiH prof. dr. Semir Vranić, prof. dr. Gordan Srkalović, domaći član ANUBiH.

*****

Misija Centra za koordinaciju medicinskih istraživanja (CKMI) Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH je da u saradnji s naučnicima i naučnim institucijama biomedicinske orijentacije iz zemlje i inostranstva pomaže domaćim istraživačima u pripremi istraživačkih projekata. Na zahtjev istraživača ili njihovih institucija CKMI pruža pomoć pri pisanju, recenziranju i realizaciji naučnoistraživačkih projekata te objavljivanju dobivenih rezultata. Osim toga, djelatnost CKMI je izdavanje internacionalnog medicinskog časopisa Acta Medica Academica (www.ama.ba) čija vizija je njegovo indeksiranje u indeksnim bazama: Science CitationIndex Expanded (Web of Science), Current Contents / Social & Behavioral Sciences i Current Contents / Clinical Medicine. Misija časopisa je objavljivanje originalnih strogo recenziranih članaka iz područja biomedicine i njihova prezentacija putem stranice časopisa naučnoj javnosti širom svijeta. CKMI pruža pomoć mladim istraživačima prilikom pripreme njihovih prvih članaka za objavljivanje kada žele rezultate svojih istraživanja objaviti u časopisu Acta Medica Academica u slučaju kada se pojavljuju kao samostalni autori ili u koautorstvu s istraživačima koji također prvi put objavlju svoje članke.

Projekti Centra za koordinaciju medicinskih istraživanja

Doktorske disertacije

Intervjui

dr. Gordan Srkalović
Od Sarajeva do vrha onkologije: Priča o dr. Gordanu Srkaloviću

Uvid u život i rad medicinskog pionira Rođen u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, dr. Srkalović postao je lider u hematologiji i onkologiji, s izuzetnom karijerom obilježenom značajnim doprinosima istraživanju i kontinuiranim akademskim priznanjima. Njegova stručnost i strast za poboljšanjem ishoda pacijenata i inovativno istraživanje ga čine pravim pionirom u svom polju.

Semir Vranić
Dopisni član ANUBiH Semir Vranić, dr. med.: Intervju za web portal BosnianPathology

Dopisni član ANUBiH Semir Vranić, dr. med.: Intervju za web portal Bosnian Pathology - The Intersection of Medicine, Academia, and Sevdah

Informacije iz Centra za koordinaciju medicinskih istraživanja

Centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije

Direktorica Centra: akademkinja Mirsada Hukić

Članovi Centra: akademik Muhidin Hamamdžić, akademik Miloš Trifković, kademkinja Lidija Lincender-Cvijetić, kademkinja Senka Mesihović-Dinarević, dopisni član ANUBiH prof. dr. Semir Vranić, mr.sc. Amra Avdagić, prof. dr. Mirza Ponjavić, IBU, UNTZ, GAUSS, sekretar Centra, prof. dr. Jurica Arapović, SKBM, prof. dr. Rusmir Baljić KCUS, prof. dr. Almir Karabegović, UNSA, prof. dr. Teufik Goletić, UNSA, prof. dr. Monia Avdić, IBU, prof. dr. Fatima Numanović, UNTZ NALAZ, doc. dr. Maja Travar, UKCRS, prof. dr. Nijaz Tihić UNTZ, prof. dr. Selma Uzunović, INZ, dr. med. sci. Maja Ostojić, SKBM, prof. dr. Sead Karakaš, ZZJZ/SBK, dr. sci. Fadila Serdarević, SSST, dr. med. sci. Enes Šačić, JZU DZ KS, dr. sci. Elvir Ferhatbegović, UNTZ, softver ing. Enes Hukić, NALAZ, prof. dr. Lejla Banjanović-Mehmedović, UNTZ ETF, prof. dr. Amela Begić, KCUS, prof.dr. Hariz Halilović, prof. dr. Ermina Iljazović, prof. Edin Jusufović, prof. dr. Aida Selmanagić, prof. dr. Devleta Balić, prof. dr. Rijad Konjhdžić.

*****

Primarne namjene Centra su: istraživanja iz oblasti zdravstvenih nauka, okoliša te geozdravstva i njihova primjena u kontroli i prevenciji bolesti, te povezivanje kadrovskih i infrastrukturnih potencijala u Bosni i Hercegovini i široj regiji.

Misija Centra je poticati i njegovati transdisciplinarnu naučnu saradnju kako bi se unaprijedilo razumijevanje složenih interakcija između geoprostornog okruženja (uključujući zemlju, vodu, tlo i zrak) i zdravlja, a sa ciljem bolje prevencije i efikasnije kontrole zaraznih i nezaraznih bolesti.

Osnovni ciljevi Centra su:

  • istraživački razvoj i integrisana primjena zdravstvenih, geo-nauka i nauke o okolišu u kontroli bolesti;

  • na istraživanjima zasnovana analiza i predikcija širenja zaraznih i nezaraznih bolesti sa ciljem njihovog praćenja, prevencije i suzbijanja;

  • povezivanje odgovarajućih bosanskohercegovačkih kadrovskih i infrastrukturnih potencijala vezanih za transdisciplinarna istraživanja;

  • uspostava i razvoj naučno istraživačke baze podataka u BiH.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE SA PRVE OTVORENE SJEDNICE CENTRA ZA KONTROLU BOLESTI I GEOZDRAVSTVENE STUDIJE (PDF)

Zbog ogromne štete koju nanosi društvenoj zajednici, nedavna pojava novog koronavirusa našla se u samom vrhu interesa svjetskih medicinskih, ekonomskih i političkih autoriteta i institucija. Koronavirusna bolest 2019 (skraćenica  COVID-19) se brzo širila i zahvatila više kontinenata i veliki broj zemalja, a zbog čega je Svjetska zdravstvena organizacija 11. marta 2020. godine proglasila pandemiju ove bolesti.

Postojeći sistem nadzora zaraznih i nezaraznih bolesti u Bosni i Hercegovini ima brojne nedostatke. Među najznačajnijim su neujednačen nadzor u različitim dijelovima zemlje, kompletne epidemiološke informacije se ne sakupljaju i ne obrađuju na nivou Bosne i Hercegovine, te su neujednačene preventivne mjere koje se razlikuju u različitim područjima. Dalje, ne rade se jedinstvene biostatističke analize, procjene brzine širenja zaraze u prostoru i vremenu, praćenje efikasnosti pojedinih preventivnih mjera, te kratkoročne i dugoročne prognoze razvoja epidemije. Ne postoji centralizovano niti usklađeno izvještavanje prema zdravstvenim institucijama, različitim nivoima vlasti i građanstvu u Bosni i Hercegovini. Bez posjedovanja tačnih i pravovremenih informacija, donošenje dobrih odluka vezanih za sprečavanje i kontrolu epidemija nije moguće.

Opasnost od nekontrolisanog širenja COVID-19 u Bosni i Hercegovini, složena organizacija javnog zdravstva, te nedostatak političke volje za uspostavom jedinstvenog sistema nadzora i kontrole za cijelu zemlju, motivisali su članove Odbora za mikrobiologiju i srodne discipline da predlože osnivanje istraživačkog Centra za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije (CDC/GHS). Centar je zvanično i osnovan 7. decembra 2020. godine pri Odjeljenju medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Ovaj Centar okuplja i organizuje istraživače iz Bosne i Hercegovine s namjerom da svojim znanjem i stručnošću, kroz istraživanja i razvojne projekte, pomognu institucijama javno-zdravstvenog sistema da spremnije odgovore na ovu i slične situacije u budućnosti.

Dugoročno, ovaj Centar će se razvijati kroz istraživanja unutar raznih oblasti i disciplina okupljenih primarno oko platforme jedinstvenog zdravlja i „geozdravstva“, čija primjena treba stvoriti pretpostavke za efikasnije odgovore na buduće emergentne situacije uzrokovane patogenima, a što u konačnici doprinosi jačanju državne biološke sigurnosti.

Za uspješnu kontrolu epidemija/pandemija uzrokovanih emergentnim patogenima, neophodna su sveobuhvatna istraživanja, kako samog patogena, njegove ekologije, biologije, puteva prenosa, bolesti koju uzrokuje, prevencije i imunizacije, tako i njegovog uticaja na socioekonomske odnose u društvu. Centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije će ova istraživanja provoditi kroz svoje sekcije za: zdravstvena istraživanja, prevenciju i kontrolu bolesti, emergentne/reemergentne zoonoze i bioterorizam, te geoprostorna istraživanja i  transdisciplinarna istraživanja.

Program rada Centra će obuhvatiti i virusološka istraživanja i aktivnosti oko realizacije projekta Odbora za mikrobiologiju i srodne discipline „Ekspertni sistem za praćenje, prevenciju i koordinaciju sprečavanja širenja epidemije COVID-19 – Epidemiološki lokacijsko-obavještajni sistem“.

U Bosni i Hercegovini nije prepoznat nijedan sistem koji bi na jedinstven način i za cijelu zemlju pružao kvalitetne i blagovremene informacije zdravstvenim institucijama koje učestvuju u rješavanju zdravstvenih problema vezanih za epidemiju COVID-19. Ove informacije su nužne donosiocima odluka o sprovođenju različitih mjera usmjerenih na kontrolu epidemije (nabavka zaštitne opreme, testova, kontrola kretanja stanovništva, ekonomske mjere itd.).

Ekspertni sistem za praćenje i sprečavanje širenja COVID-19 virusa – Epidemiološki lokacijsko-obavještajni sistem, koji je kreiran kao istraživački projekat ANUBiH, jedinstven je u Bosni i Hercegovini i široj regiji, te predstavlja originalno autorsko djelo. Namijenjen je naučnicima, ekspertima i profesionalcima iz oblasti zdravstva i drugih relevantnih područja za praćenje i istraživanje epidemijskih pojava. Cilj projekta je da obezbjedi informacije relevantne za epidemiološki nadzor u Bosni i Hercegovini, kao i naučno-istraživačku bazu podataka za druge komplementarne i interdisciplinarne projekte.

Predmet istraživanja je prostorno i vremensko praćenje širenja virusa COVID-19 na prostoru Bosne i Hercegovine kroz:

  • prikupljanje epidemioloških i drugih podataka važnih za praćenje pojave epidemije i njenog širenja,

  • biostatističku analizu brzine širenja i prostorno-vremenske distribucije zaraznih i drugih bolesti,

  • analizu i ocjenu sistema epidemiološkog nadzora, te predlaganje mjera za njegovo poboljšanje,

  • informisanje, izvještavanje i obavještavanje o epidemiološkoj situaciji i evaluaciju djelovanja kontrolnih mjera u cilju donošenja boljih odluka,

  • evaluacija epidemioloških podataka kroz aktivni serološki nadzor i

  • centralizaciju i razmjenu biostatističkih i drugih podataka za istraživačke projekte.

Za realizaciju istraživanja uspostavljeni su: informatičko komunikaciona tehnološka (ICT) infrastruktura, aplikativna platforma, te skupovi podataka i modeli relevantni za praćenje širenja bolesti i biostatističku analizu. Kao dio sistema za epidemiološko obavještavanje, razvijen je geoportal za geovizuelizaciju, komunikaciju, unos i pretraživanje podataka (ELIS geoportal).

Ovaj projekat će se proširiti na komplementarna istraživanja, te programe za edukaciju profesionalaca iz oblasti zdravstva, ali i jedinstvenog zdravlja, što bi pomoglo da se konsekvence postojeće zdravstvene krize ublaže i prevaziđu, te da se iskustva i postignuti rezultati primjene u prevenciji drugih emergentnih pojava.

Za realizaciju planiranih projekata ključnu ulogu ima Centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije.

Odbor za gerijatriju i gerontologiju

Predsjednica Odbora: akademkinja Ljerka Ostojić

Članovi odbora: akademkinja Lidija Lincender-Cvijetić, akademkinja Senka Mesihović Dinarević, prof. dr. Jovan Dimitrijević, prof. dr. Jasminka Đelilović-Vranić, prof. dr. Ivan Vasilj, prof. dr. Dijana Avdić, mr. sc. Josip Šimić.

*****

Čovječanstvo sve više stari. Starenje je univerzalni proces koji se događa različitom stopom u različitim dijelovima svijeta. Promjene organizma koje se događaju starenjem su mnogobrojne, često nespecifične, ali značajno drugačije nego one koje se događaju u srednjoj životnoj dobi. Jedno od značajnih civilizacijskih pitanja jeste pri kojoj dobi započinje starenje i starost. Iako se i danas navodi granica starosti od 65 godina, ta administrativna ocjena nema znanstvenu podlogu, jer starenje počinje nakon perioda najviših aktivnosti, to jest početkom četvrte decenije. Za tu tvrdnju postoje znanstveni dokazi.

Starenje je evolucijski promijenjeno samo u ljudskoj populaciji i današnja granica trajanja životnog vijeka znatno je produžena u odnosu prema granici primitivna čovjeka. Veliki koraci u napretku civilizacije: medicinska skrb, tehnološki napredak i kvaliteta života, od početka do kraja dvadesetog stoljeća produžili su životni vijek za prosječno tridesetak godina. Istraživanja starenja i starosti usmjerena su i ka smanjivanju funkcijskih i somatskih tegoba koje se događaju starenjem, sve u cilju produžavanja životnog vijeka i poboljšanja njegove kvalitete.

Somatske promjene starenjem su brojne. Količina materijalnog supstrata se smanjuje, tkiva postaju slabije vrijedna i budu nadomještena kvalitetno manje vrijednim tkivima. Osoba starije dobi sporije se oporavlja od fizičkog ili somatskog stresa. Masa tijela često se povećava pa je veća učestalost metaboličkog sindroma (kvartet: pretilost, šećerna bolest, povišene masnoće i povišen krvni tlak). No mišićna tjelesna masa u žena smanjuje se za prosječno 5 kg, a u muškaraca za prosječno 12 kg, što je važan parametar pri primjeni lijekova, koji se često primjenjuju u odnosu prema tzv. nemasnoj tjelesnoj masi. Ktome se količina vode u tijelu sa starenjem smanjuje za prosječno 10-15%.

Starenjem se događaju promjene imunološkog sistema, što je posljedica trajnog imunog remodeliranja. Sa starenjem obično je održan primarni imunološki odgovor na poznate alergene, ali je smanjen odgovor na alergene s kojima do tada starija osoba nije bila u kontaktu. Iz tog razloga osoba starije dobi sklonija je razvoju teških bakterijskih i drugih infekcija, koje su uzrokovane tzv. novim uzročnicima. Imunološke promjene starenjem bazirane su dijelom na smanjivanju njegove aktivnosti, pa je imunološka reakcija kao odgovor na agresivnu vanjsku noksu, 10-20 puta slabija nego u doba puberteta. Starenjem češća je pojava nekih od malignih, ali i zaraznih bolesti.

Napretkom civilizacije, tjelesno vježbanje u cilju usporavanja starenja sve je više u žiži interesa. Pri tomu treba voditi računa o činjenici smanjenja funkcija pojedinih organa starenjem, a posebno kardiovaskularnog, respiratornog i lokomotornog sistema. Znanstveni podaci pokazuju povezanost fizičke aktivnosti i kognitivnih funkcija. Umjerena do veća fizička aktivnost smanjuje rizik kognitivnih oštećenja za preko 30%, poboljšava pamćenje, kao i fizičku i intelektualnu sposobnost obavljanja poslova. Smanjuje pretilost, koja se bitno povećava nakon navršene 45-e godine života.

Posebni ciljevi tjelovježbe sastoje se u održanju i poboljšanju funkcionalne sposobnosti, prevenciji, liječenju i rehabilitaciji nekih akutnih i kroničnih bolesti. Redovito tjelesno vježbanje odgađa i usporava smanjenje pokazatelja funkcionalnih sposobnosti.

Promjene probavnih organa u prevenciji i usporavanju starenja imaju posebno mjesto. Gubitak zuba važan je faktor malnutricije: 50% stanovništva naših područja dobi 65 i više godina, nema nijednog zuba. Pokretljivost jednjaka starenjem se smanjuje. Sekrecija želuca se smanjuje, a pH želučanog soka se povisuje. Smanjuje se broj stanica koje sudjeluju u procesu apsorpcije, usporava se pražnjenje želučanog sadržaja. Motilitet crijeva se smanjuje kao i sekrecija u crijevima. Apsorpcija masti biva polaganija. Smanjuje se tonus unutarnjeg i vanjskog analnog sfinktera što vodi inkontinenciji stolice. Jetra biva smanjene aktivnosti zbog čega se osjetljivost na neke lijekove povećava. Starije osobe često imaju sniženu koncentraciju serumskih albumina.

Prehrana ako je pravilna i izbalansirana, vodi tjelesnom integritetu i ravnoteži organizma. Pod pojmom malnutricije podrazumijeva se pretilost, kao i pothranjenost. Opasnost malnutricije povećava se s tjelesnim, psihičkim i ekonomskim promjenama koje su sastavni dio starenja. Energetske potrebe u starijoj dobi su 2400 kalorija dnevno za muškarce, 1990 kalorija za žena. Unos proteina trebao bi iznositi 1-1.2 g po kg tjelesne mase, ugljikohidrati 50-60% od ukupne unesene energije, a masti oko 30% od ukupne energije. Mikronutrijenti uključuju vitamine i minerale. Tako npr. C vitamin u nepušača trebao bi biti unosa 60 mg/dan, a u pušača 100 mg/dan. Posebno je važan unos kalcija i željeza, hrane s biljnim vlaknima. Dnevni unos tekućine od najmanje 1500 ml vode na dan.

Promjene centralnog i perifernog nervnog sistema starenjem poseban su problem. Normalno tj. fiziološko starenje ponekad se iskazuje promjenama posebno kognitivnih funkcija, pri čemu bivaju oštećene kompleksnije funkcije pamćenja. Rezultat toga može biti zaboravljivost posebno novog ili kratkotrajnog pamćenja. Učenje, spremanje i prisjećanje novijih informacija postaje smanjeno. Znanstveni dokazi upućuju na neoštećene funkcije spremanja informacija, no funkcije brzine učenja, brzine procesiranja novih informacija kao i brzine reakcija na jednostavne i kompleksne podražaje nerijetko bivaju usporene, a ponekad i nestaju. Događa se gubitak živčanih stanica u nekim dijelovima mozga. K tome krvne žile mozga podliježu procesima ateroskleroze, a uz to se događaju i promjene živčanih stanica. Mentalna aktivnost i mentalne funkcije starenjem se mijenjaju i one prate fiziološke promjene organizma. U psihijatriji su psihološki i socijalni faktori značajni u psihičkom životu starijih osoba. Pojam psihičkih promjena uključuje različita stanja koja su po intenzitetu, simptomima, promjenama ličnosti i socijalnog ponašanja patološka i odražavaju se u socijalnom životu oboljelog kao i njegove obitelji.

Čovječanstvo sve više stari. Životni se vijek produžio prosječno do 80 godina u žena, a 75 godina u muškaraca. U Bosni i Hercegovini prema popisu stanovništva 2013. g., ukupno 2,337.200 stanovnika: 14.2% dobi 65 i više g. (radi komparacije, u Hrvatskoj 17.7%): žena 50.2%, muškaraca 49.8%. Pri tome se uzima u razmatranje indeks starenja i koeficijent starosti. Indeks starenja je postotak osoba dobi 60 i više godina, u odnosu prema broju osoba dobi 0-19 g.: a ako iznosi 40% ili više, pokazuje proces starenja stanovništva. Koeficijent starosti znači postotak osoba dobi 60 i više godina i osnovni parametar razine starenja. Ako iznosi 12% ili više, smatra se kako se događa proces starenja. U 2007. g. u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosio je 19.9, što nas svrstava u staro stanovništvo.

Sve navedeno, daje nam prostora za rad Odbora koji će dati značajne rezultate na korist široj društvenoj zajednici u planiranju poboljšanja kvalitete života osoba starije životne dobi s medicinskog, socijalnog i zakonskog aspekta.

Akademkinja Ljerka Ostojić, predsjednica Odbora

PROJEKTI 2024

„Kultura življenja osoba treće životne dobi – uticaj kulturnih događanja na kvalitetu života“

Odbor za kardiovaskularnu patologiju

Predsjednica Odbora: akademkinja Senka Mesihović-Dinarević

Članovi Odbora: akademik Muhidin Hamamdžić, prof. dr. Hidajeta Begić, prof. dr. Amina Kozarić,  prof. dr. Emina Nakaš-Ićindić, prof. dr. Zumreta Kušljugić, prof. dr. Aida Pilav, prof. dr. Aida Ramić-Čatak, prof. dr. Lutvo Sporišević, prim. mr. sci. dr. Enes Abdović, mr. sci. dr. Dario Đukić, mr. sci. dr. Mirela Lisičić-Konaković. 

*****

Članovi Odbora za KVB OMN ANUBiH su eminentni stručnjaci sa ekspertizom u oblasti kardiovaskularne patologije u Bosni i Hercegovini, uključujući različite profile zdravstvenih djelatnika.

Misija Odbora

  • detekcija riziko faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti,
  • monitoring zdravstvenog stanja populacije,
  • provođenje preventivnih mjera za nastanak kardiovaskularnih bolesti /promocija sporta i tjelesne aktivnosti, mjerenje krvnog pritiska, triglicerida, šećera u krvi, određivanja indeksa tjelesne  mase, izračunavanje kardiovaskularnog  rizika, procjena  rizika za  srčano  krvne bolesti, savjeti o prehrani/,
  • uspostavljanje savremenih algoritama dijagnoze i tretmana kardiovaskularnih bolesti /urođenih i stečenih/ od koncepcije, djetinjstva, adolescencije i zrele dobi,
  • zdravstveno prosvjećivanje,

  • unapređenje naučnog znanja iz oblasti kardiovaskularne medicine.

Način rada Odbora

  • redovni sastanci,
  • simpoziji,
  • radionice.

Proteklih godina Odbor se pridružio Porodici zdravstvenih djelatnika u obilježavanju Svjetskog dana srca koji se održava 29. septembra svake godine pri World Heart Organisation (WHO) organiziranjem Simpozijuma u ANUBiH koji su različite tematike. U svim gradovima u BiH, na trgovima, u isto vrijeme, se odvija i druženje ljekara, medicinskih sestara, studenata medicine i učenika srednjih medicinskih škola sa građanima, mjereći vrijednosti šećera u krvi, pulsa, saturacije kiseonikom, krvnog pritiska, uz zdravstveno prosvjećivanje o zdravom načinu života.

Odbor je aktivan unutar Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH u organiziranju naučnih i stručnih skupova sa drugim odborima odjeljenja ANUBiH (npr. Odbor za maligna oboljenja, Odbor za Psihijatrijska i Neurološka istraživanja), u misiji provođenja savremene zdravstvene politike, pisane medicinske misli u naučnim publikacijama i projektima, kako u AMA, tako i drugim renomiranim svjetskim časopisima.

Prof. dr. Dinarević

Aktivnosti Odbora za kardiovaskularnu patologiju u 2025. godini

Prezentacija – Svjetski dan srca 2025

Aktivnosti Odbora za kardiovaskularnu patologiju

XII and XIII International Scientific Symposium „Diagnostics in Cardiology and GUCH, 15th of April, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina – Conclusions (2021)

Završne riječi  – “Svjetski dan srca” 2022

Radna grupa za pedijatrijsku kardiologiju UKBiH

6. 10. 2018. – Zvanična posjeta Akademiji nauka i umjetnosti Slovenije

16. 3. 2018. – Felix Unger, predsjednik Evropske Akademije nauka i umjetnosti, posjetio ANUBiH

PROJEKTI 2016-2025

PROJEKTI 2024

Analiza uticaja mediteranske i nemediteranske ishrane na kardiovaskularne rizike

Observaciona studija prevalence kardiovaskularnih i plućnih bolesti kao posljedica visokih koncentracija polutanata u zraku u Kantonu Sarajevo

EUROPEAN PAEDIATRIC AND CONGENITAL CARDIOLOGY COLLABORATION

Paediatric and adult congenital cardiology Paediatric and adult congenital cardiologyeducation and training in Europe

Adult Congenital Heart Disease (ACHD) Training: A Pan European Survey and Joint European Society Cardiology and Association for European Paediatric and Congenital Cardiology Collaboration

PUBLIKACIJE U IZDANJU ANUBiH

https://bastina.anubih.ba/

Internacionalni simpozij o plućnoj arterijskoj hipertenziji. Sarajevo, 29. septembar 2011. Zbornik radova.

Perspectives in Paediatric Cardiology

Symposium HEALTH MANAGEMENT WITH SPECIAL ATTENTION TO CARDIOVASCULAR DISEASES

Cardiovascular diseases and oral health – the impact of pregnant women’s oral health on children’s cardiovascular health

Kardiovaskularne bolesti i oralno zdravlje – uticaj oralnog zdravlja trudnica na kardiovaskularno zdravlje djece

Međunarodni dan srca, zbornik radova Heart and…

Simpozij “Urođene srčane anomalije” u okviru obilježavanja Svjetskog dana srca 2012. Sarajevo, 28. septembar 2012. godine.

Diagnostics in Cardiology and Grown-Up Congenital Heart Disease

Proceedings from the International Symposium MITRAL VALVE DISEASES IN CHILDREN AND ADULTS

Zbornik radova “Međunarodni naučni simpozij FETALNA MEDICINA: OD LEONARDA DA VINCIJA DO DANAS”

Zbornik radova “Naučni simpozij STEČENE BOLESTI SRCA Svjetski dan srca 2014.”

Riziko faktori za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Sarajevo, 21. decembar 2011. godine. Simpozij.

Odbor za maligna oboljenja

Predsjednik odbora: prof. dr. Semir Vranić, dopisni član ANUBiH

Članovi Odbora: akademkinja Lidija Lincender, akademik Enver Zerem, prof. dr. sc. Kenan Arnautović, domaći član ANUBiH, prof. dr. sc. Gordan Srkalović, domaći član ANUBiH, doc. dr. sc. Lejla Alidžanović-Nurkanović, Univerzitetski klinički centar Tuzla, dr. sc. med. Edina Balta, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. sc. Semir Bešlija, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. sc. Timur Cerić, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, doc. dr. sc. Kata Dabić-Stanković, International Medical Centers-Affidea, Banja Luka, mr. sc. med. Adnana Dizdarević Maksumić, Zavod za javno zdravstvo FBiH, prof. dr. sc. Ismet Gavrankapetanović, Opća bolnica „Prim.dr. Abdulah Nakaš“, Sarajevo, dr. sc. med. Berisa Hasanbegović, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu. prim. dr. Alen Humačkić, Kantonalna bolnica „Safet Mujić“, Mostar, dr. Nermina Ibišević, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, dr. Azra Jahić, Univerzitetski klinički centar Tuzla, prof. dr. sc. Benjamin Kulovac, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, doc. dr. sc. Zlatan Mehmedović, Univerzitetski klinički centar Tuzla, prof. dr. sc. Alma Mekić-Abazović, Kantonalna bolnica Zenica, doc. dr. sc. Inga Marijanović, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, mr. sc. med. Borko Rajič, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, dr. Jasmina Redžepagić, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, dr. Danijela Trokić, International Medical Centers-Affidea, Banja Luka, dr. sc. med. Dalma Udovičić-Gagula, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. sc. Šefika Umihanić, Univerzitetski klinički centar Tuzla, mr. sc. med. Sanela Vesnić, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, mr. sc. med. Alma Vila-Humačkić, Kantonalna bolnica „Safet Mujić“, Mostar, prof. dr. sc. Zlatan Zvizdić, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.

*****

Odbor za maligna oboljenja pri Odjeljenju medicinskih nauka Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (OMN ANUBiH), fokusiran je na istraživanja i unapređenje prevencije, dijagnostike i liječenja malignih oboljenja u Bosni i Hercegovini. Maligna oboljenja koja predstavljaju drugi najčešći uzročnik smrtnosti bh. populacije odmah iza kardiovaskularnih bolesti u kontinuiranom su porastu. Neki od potpuno preventibilnih karcinoma poput karcinoma cerviksa uteri (izazvanog visokorizičnim HPV infekcijama), predstavljaju vodeće uzroke smrtnosti žena mlađe i reproduktivne dobi.

Odbor okuplja eksperte iz oblasti prevencije, dijagnostike i svih oblika liječenja malignih oboljenja. Eksperti uključeni u Odbor potječu iz članstva Akademije, akademskih i zdravstvenih institucija iz Bosne i Hercegovine i inostranstva. Ciljevi Odbora fokusirani su na podizanje svijesti o prevenciji i pravovremenom liječenju malignih oboljenja, kao i implementiranju najnovijih dostignuća u dijagnostici i liječenju malignih oboljenja (precizna medicina).

Odbor organizira svoj godišnji skup (do sada ih je održano 11 od 2010. godine), s ciljem okupljanja vodećih stručnjaka iz zemlje i inostranstva kako bi se unaprijedili prevencija, dijagnostika i liječenje malignih oboljenja.

 

NAUČNI SKUPOVI ODBORA ZA MALIGNA OBOLJENJA OD 2010. GODINE

  • Naučni skup „Karcinom pluća – dostignuća u savremenoj dijagnostici i terapiji“ (2010)

PROGRAM  |  ZBORNIK RADOVA

************

  • Međunarodni naučni skup „Kolorektalni karcinom danas“ (2011)

PROGRAM  |  KNJIGA SAŽETAKA  |  ZBORNIK RADOVA

************

  • Naučni skup „Savremeni pristup u tretmanu karcinoma dojke“ (2011)

PROGRAM  |  KNJIGA SAŽETAKA  |  ZBORNIK RADOVA

************

  • „Napredak u ginekologiji i opstetriciji“ – Memorijalni simpozij posvećen akademiku Srećku Šimiću (2012)

PROGRAM  |  ZBORNIK RADOVA

************

  • Naučni simpozij sa međunarodnim učešćem „Matične ćelije i njihova terapijska primjena“ (2013)

PROGRAM

************

  • Međunarodni znanstveni simpozij „Tumori štitnjače u kliničkoj praksi“ (2014) Odbor za maligna oboljenja Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine poziva Vas da uzmete učešće u radu Međunarodnog znanstvenog simpozija „TUMORI ŠTITNJAČE U KLINIČKOJ PRAKSI“

    Simpozij će se održati u petak, 10. oktobra/listopada 2014. godine s početkom u 10,00 sati u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Bistrik 7.

    PROGRAM  |  KNJIGA SAŽETAKA  |  ZBORNIK RADOVA

************

  • Naučni simpozij „Zaštita od jonizirajućeg zračenja kod medicinske ekspozicije“ (2016) Odbor za maligna oboljenja Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Vas poziva da uzmete učešće u radu Naučnog simpozija „ZAŠTITA OD JONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA KOD MEDICINSKE EKSPOZICIJE “

    Simpozij će se održati u subotu, 12.novembra/studenog 2016. godine s početkom u 10:00 sati u amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Bistrik 7.

PROGRAM  |  INFORMACIJE ZA MEDIJE  |  ZBORNIK RADOVA

************

  • Okrugli sto sa međunarodnim učešćem “Melanom” (2018) Odbor za maligna oboljenja Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Vas sa zadovoljstvom poziva da uzmete učešće u radu Okruglog stola s međunarodnim učešćem pod nazivom MELANOM

    Okrugli sto će se održati u subotu, 21. aprila 2018. godine s početkom u 9:00 sati u amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bistrik 7, Sarajevo (registracija od 8:30).

    PROGRAM  |  INFORMACIJE ZA MEDIJE  |  KNJIGA SAŽETAKA  |  ZBORNIK RADOVA

************

  • Okrugli sto “Tumori centralnog nervnog sistema” (2018) Odbor za maligna oboljenja Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Vas sa zadovoljstvom poziva da uzmete učešće u radu Okruglog stola pod nazivom TUMORI CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA

    Okrugli sto će se održati u subotu, 17. novembra 2018. godine s početkom u 10:00 sati u amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bistrik 7, Sarajevo (registracija od 9:30).

PROGRAM  |  INFORMACIJE ZA MEDIJE  |  KNJIGA SAŽETAKA  |  ZBORNIK RADOVA

************

  • International Scientific Meeting „Recent advances in hematological diagnostics and therapy“ (2022)

    AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
    ODJELJENJE MEDICINSKIH NAUKA
    ODBOR ZA MALIGNA OBOLJENJA

    POZIV NA MEĐUNARODNI NAUČNI SKUP IZ HEMATOLOGIJE

    17. juni 2022. godine, ANUBiH, Sarajevo, Bistrik 7

    Odbor za maligna oboljenja Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 17. 6. 2022. godine organizira Međunarodni naučni skup na temu “Recent advances in hematological diagnostics and therapy” (“Aktuelna dostignuća u hematološkoj dijagnostici i terapiji”).

    Maligna hematološka oboljenja kao i njihova proširenost, te značaj blagovremene dijagnostike, a potom odgovarajuće terapije, ukazuju na potrebu praćenja istih, kao i potrebu uvida u današnja saznanja iz oblasti kako dijagnostike tako i terapije. Cilj skupa je dobiti današnja naučna saznanja od inostranih i domaćih eksperata iz ove oblasti.

    Na skupu će učestvovati renomirani predavači i stručnjaci iz Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

    Predavanja su namijenjena hematolozima/onkolozima, patolozima, internistima, pedijatrima, molekularnim dijagnostičarima, kao i svim drugim zdravstvenim radnicima koji se u svome radu dotiču malignih hematoloških oboljenja.

    Dobrodošli u Sarajevo!

    U ime Organizatora,

    Akademkinja Lidija Lincender-Cvijetić
    Prof. dr. Semir Vranić

    PROGRAM >>  REGISTRACIJSKI BROJ >> BOOK OF ABSTRACTS >>
    ************

  • Naučni skup s međunarodnim učešćem „Novosti u dijagnostici i liječenju sarkoma”


    Datum: 16. 9. 2023. godine
    Mjesto održavanja: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Sarajevo, Bistrik 7

    Sarkomi predstavljaju relativno rijetku, ali heterogenu i kompleksnu skupinu malignih neoplazmi mezenhimalnog porijekla sa preko 70 različitih entiteta. Dijagnostika i tretman sarkoma nerijetko predstavljaju veliki izazov u kliničkoj praksi. U posljednjih nekoliko godina došlo je do značajnih pomaka u dijagnostici i liječenju ovih neoplazmi, što je sve doprinijelo poboljšanju tretmana i ishoda u liječenju pacijenata sa sarkomima.

    Cilj ovog stručnog sastanka koji organizira Odbor za maligna oboljenja pri Odjeljenju medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je okupiti eminentne stručnjake koji će u svojim predavanjima i stručnoj diskusiji predstaviti najnovija dostignuća u dijagnostici i liječenju sarkoma.

    Skup će se održati 16. 9. 2023. godine (subota) u amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Nadamo se da će ovaj skup doprinijeti boljem poznavanju, dijagnostici i liječenju pacijenata sa sarkomima u Bosni i Hercegovini, te će biti od koristi svim medicinskim profesionalcima koji su involvirani u dijagnostiku i liječenje ovih malignih neoplazmi.

    Naučni skup je bodovan od strane Ljekarske-Liječničke komora Kantona Sarajevo. Predavačima se dodjeljuje 15 bodova, a učesnicima 10 bodova.

    KNJIGA SAŽETAKA >>>  PROGRAM >>> REGISTRACIJSKI LIST >>>

  • Naučni skup “Novosti u dijagnostici i liječenju karcinoma prostate” (2024) – DETALJNIJE

  • 13. multidisciplinarni skup „HPV-vezani karcinomi u Bosni i Hercegovini“ – DETALJNIJE  / Video zapis

  • Znanstveni skup „Recent advances in the diagnosis and treatment of lung cancer“ (Najnovija dostignuća u dijagnostici i liječenju karcinoma pluća) – 18. 9. 2026.

Odbor za oralno zdravlje

Oralno zdravlje prihvaćeno je kao pojam i kao sadržaj. To nisu samo zdravi zubi i zdrav parodont. Oralno zdravlje obuhvaća mnogo više:

  • odsustvo orofacijalne boli,

  • zdrave oralne sluznice,

  • normofunkciju okluzije, temporomandibularnog zgloba i salivarnih žlijezda,

  • gustatoran i funkcionalan kvalitet mastikacije,

  • prevenciju oralnih prekarcinoza,

  • ranu dijagnozu oralnog karcinoma,

  • participaciju stomatologa u liječenju bolesnika sa sistemnim bolestima,

  • stomatološku pripremu bolesnika za radijacijsku terapiju u području glave i vrata, transplantacijsku i kardiovaskularnu kirurgiju,

  • restauracijskim i rehabilitacijskim postupcima postići harmoničan i estetski izgled zubi i usta sa izgledom lica.

ZAKLJUČAK: Dobro oralno zdravlje uvjet je za dobro opće zdravlje.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO – SZO) svake godine 7. aprila/travanja slavi kao DAN ZDRAVLJA I posvećuje tu godinu određenoj zdravstvenoj problematici koja se manifestacijski proteže kroz cijelu godinu. 7. 4. 1994. godine SZO proglasila je taj dan i tu godinu GODINOM ORALNOG ZDRAVLJA.

Stomatološki fakulteti, Komora stomatologa, Udruženje stomatologa i Zdravstveno osiguranje uz pomoć Univerziteta i Akademije – njenog Odbora za oralno zdravlje trebaju sinhronizirati svoje aktivnosti s primarnim ciljem UNAPREĐENJA oralnog zdravlja naših građana, naših pacijenata.

Svjetska zdravstvena organizacija preporuča da u ukupnoj financijskoj zdravstvenoj potrošnji oralno zdravlje participira sa 11%. U Europskoj Zajednici (EZ) na 500 milijuna stanovnika utrošena financijska sredstava za oralno zdravlje u 2011. godini iznosila su 79 milijardi eura ili oko 160 eura po stanovniku EZ.

Odbor za psihijatrijska i neurološka istraživanja

Odbor za psihijatrijska i neurološka istraživanja – u mirovanju.