Direktor Centra: akademik Blagoje Govedarica

Članovi Centra: akademik Nenad Cambi, akademik Biba Teržan, prof. dr. Ivan Basić, prof. dr. Adnan Busuladžić, prof. dr. Esad Kurtović, prof. dr. Friedrich Lüth, prof. dr. Johannes Müller, doc. dr. Aiša Softić, prof. dr. Lejla Nakaš, prof. dr. Aleksandar Palavestra, prof. dr. Adnan Kaljanac, prof. dr. Amra Šačić Beća, dr. sc. Aladin Husić, dr. sc. Olga Pelcer-Vujačić.

*****

Aktuelni projekti Centra

• Kartoteka „Grobovi prastanovnika sjeverozapadnog Balkana“

• Korpus srednjovjekovnih bosanskih tekstova | Novi zavjet

• Indeks riječi i oblika Zografskog evanđelja s grčkim ekvivalentima

O Centru

Centar za balkanološka ispitivanja je jedno od prvih istraživačkih tijela osnovanih unutar Naučnog društva Bosne i Hercegovine (1963), te u okviru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (od 1966). Osnovni zadaci Centra su izučavanje jezika, života i kulture balkanskih naroda. Od osnivanja Centra ova istraživanja su se odnosila na periode od neolita pa do 10. vijeka n.e, te u ograničenom obimu i na osmanistiku, dok se od 2008. godine djelokrug istraživanja proširuje i na novija istorijska razdoblja.

Istraživanja na polju balkanologije u Bosni i Hercegovine imaju historijat dug cijelo stoljeće. U periodu austrougarske uprave Bosnom i Hercegovinom, bilježi se i intenzivan rad na prikupljanju i obradi kulturnih spomenika, prvenstveno u okviru djelovanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu osnovanog 1888. godine. Godine 1904. dr. Karl Patsch, tada već poznati i afirmisani stručnjak klasične arheologije i filologije, u okviru Zemaljskog muzeja osnovao je Balkanološki institut (Institut für Balkanforschung), koji je djelovao sve do 1918. godine. Nakon završetka drugog svjetskog rata i dužeg perioda stagnacije u istraživanju kulturne istorije ovih prostora, ideju o ponovnom oživljavanju balkanoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini, realizira prof. Henrik Barić. Tako je pri Naučnom društvu Bosne i Hercegovine 1954. godine osnovan Balkanološki institut koji je okupljao saradnike više iz oblasti klasične filologije i lingvistike, te etnologije. Zbog kadrovskih i organizacionih teškoća, godine 1962. godine Institut se ukida, a umjesto njega se osniva Centar za balkanološka ispitivanja (1963).

U novoj interdisciplinarnoj koncepciji koja obuhvaća arheologiju, etnologiju, historiju, lingvistiku i antropologiju,a koju je osmislio i realizirao osnivač i dugogodišnji direktor Centra akademik Alojz Benac, ležao je ključ uspijeha ove institucije. Zahvaljujući izuzetnom naučnom i organizatorskom umijeću akademika Benca, te svestranom zalaganju saradnika i članova Centra, ova institucija je postala mjesto okupljanja i djelovanja naučnika sa cijelog Balkana te šireg evropskog prostora. Zahvaljujući naučnim dostignućima te širokom i svestranom publicističkom djelovanju, Centar za balkanološka ispitivanja je dospio u sam vrh evropskih i svjetskih naučnih tokova. U preko četrdeset godina Centar je strateški osmislio i realizirao veliki broj terenskih istraživanja, znanstvenih skupova, savjetovanja te rezultate publicirao kroz svoja izdanja. Kao redovni časopis Centra za balkanološka ispitivanja, još od njegovog osnivanja izlazi Godišnjak. U dosadašnjih 40 brojeva Godišnjaka Centra za balkanološka ispitivanja, te kroz edicije ANUBiH – Djela i Posebna izdanja, radovima najeminentnijih stručnjaka nastojala se rasvjetliti i približiti prošlost ovih prostora naučnoj i široj javnosti. Jedno od najznačajnijih rezultata rada članova i saradnika Centra i vrhunac njegove izdavačke djelatnosti je monumentalno djelo ” Prahistorija jugoslavenskih zemalja” čijih pet tomova publiciranih u periodu između 1979. i 1987. godine, pružaju dosta cjelovit pregled kulturnog razvoja centralnog i zapadnog Balkana u vremenu od paleolita do željeznog doba.

Smrću niza istaknutih arheologa i drugih naučnih radnika, a istovremeno usljed ratnih dešavanja tokom devedesetih godina došlo je do stagnacije u radu Centra. Ipak zahvaljujući razumijevanju i naporima Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine ova institucija se uspjela održati. I pored svih finansijskih i kadrovsko-organizacionih teškoća sa kojima se posljednjih godina susreće, Centar za balkanološka ispitivanja ANUBiH i dalje nastoji i uspjeva realizirati neke od svojih redovnih aktivnosti. Posebno povoljna okolnost bilo je djelovanje iskusnih naučnih radnika dr. Paškvalina i dr. Marića i njihovo učešće u Redakciji Godišnjaka, kao i proširivanje članstva Centra posljednjih godina. Naročito treba spomenuti zasluge glavnog i odgovornog urednika Godišnjaka prof. dr. Blagoja Govedarice u pribavljanju finansijske podrške i saradnje sa međunarodnim institucijama i saradnicima iz inozemstva.