3. novembra 2025. godine, u Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, obilježen je veliki jubilej – 40 godina objavljivanja prvog bosanskohercegovačkog matematičkog naučnog časopisa „Radovi matematički” koji danas izlazi pod nazivom „Sarajevo Journal of Mathematics”.
Obilježavanje ovog jubileja je počelo naučnim predavanjem „Parcijalne diferencijalne jednačine s frakcionim izvodom po vremenu”, koje je održao akademik prof. dr Stevan Pilipović, član SANU, inače dugogodišnji član Uredništva, a zatim smo o istorijatu Časopisa, od nastanka do danas, govorili ja, kao glavna urednica, i prof. dr Mehmed Nurkanović, tehnički urednik Časopisa.
Iako su naučni radovi iz matematike i ranije bili objavljivani u okviru “Radova Privredno-tehničkog odjeljenja” Naučnog društva BiH, a kasnije i u okviru “Radova Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka” Akademije nauka i umjetnosti BiH”, prvi naučni časopis iz matematike – „Radovi matematički“ – objavljen je 1985. godine. Najzaslužniji za to bili su akademik Mahmut Bajraktarević i prof. dr Naza Tanović-Miller.
Stoga se s pravom postavlja pitanje: da li je 40. jubilej stvarna mjera postojanja matematičkog naučnog časopisa?
Mogu slobodno reći da mi je kao glavnoj urednici časopisa “Sarajevo Journal of Mathematics” pripala velika odgovornost, ali i čast da budem hroničar vremena kada su, pored ubrzanog razvoja visokog obrazovanja i nauke u Bosni i Hercegovini, pokretani i prvi naučni časopisi. Pored sadržaja časopisa, uredništvo je razmišljalo, kako o njegovom nazivu, tako i o njegovom izgledu. Dok su se relativno brzo i lako dogovorili da se časopis nazove „Radovi matematički“, izgled korica je bio veliki problem. Na kraju je odlučeno da se na njima štampaju zanimljive reprodukcije iz starih matematičkih rukopisa koji se čuvaju, kako u bibliotekama, tako i u muzejima na prostorima bivše Jugoslavije.
Prvi broj je bio posebno interesantan jer se na koricama našla tablica množenja na arapskom jeziku uz natpis koji, u prevodu, glasi: „Ako želiš da dobiješ na lakši način proizvod brojeva manjih od deset, drži se ove tablice“. Uzeta je iz jedinstvenog prepisa rukopisa Elementi matematike iz četrnaestog vijeka, koji se bavio elementima algebre i geometrije, koji se, inače, čuva u Gazi Husref-begovoj biblioteci u Sarajevu.
Časopis „Radovi matematički“ izlazio je dva puta godišnje, od 1985. do 2005. godine, s prekidom tokom ratnih godina, a potom je, na inicijativu ANUBiH, promijenio izgled i naziv i od tada izlazi kao „Sarajevo Journal of Mathematics“.
Ono što je do sada rečeno uglavnom se odnosilo na predratni period kada je sve uglavnom bilo regulisano zakonom. Sada ćemo reći par riječi i o posljeratnom periodu i problemima s kojim smo se susretali: u početku, zahvaljujući tadašnjem predsjedniku ANUBiH akademiku Matiću, koji je shvatao značaj matematike i važnost postojanja matematičkog naučnog časopisa za svaku sredinu, pa tako i za novonastalu Državu BiH, nekako se izlazilo na kraj. Akademik Matić bi znao reći: „matematički časopis mi je najvažniji – ne smijemo dozvoliti da propadne.“ Nažalost, njegovim brzim odlaskom, situacija se promijenila – ne samo da se malo mislilo o našem Časopisu, nego se često nalazio u neravnopravnom položaju u odnosu na druge časopise. Bilo je malo novca, ali nije bilo ni dovoljno razumijevanja, a oni koji ne koriste matematiku, često je i ne poznaju, pa ne znaju ni koliki je njen značaj. Časopis je bio prepušten Uredništvu koje se lavovski borilo, često i ličnim donacijama i volonterskim radom i izborilo, ne samo da Časopis preživi, nego da ide i naprijed. Zalaganjem Uredništva Časopis je dobio i novu – savremenu web stranicu koja je njegov najbolji pokazatelj i ogledalo.
Kroz četiri decenije izlaženja, „Sarajevo Journal of Mathematics“ je izrastao u međunarodno priznat časopis u kom se objavljuju radovi iz svih oblasti matematike. Dugovječnost je potvrdila njegovu trajnu ulogu i značaj u afirmaciji domaćih matematičara i povezivanju Bosne i Hercegovine s matematičarima cijelog svijeta.
Za kraj recimo: prvi pokretači Časopisa Mahmut Bajraktarević, Naza Tanović-Miller, Fikret Vajzović i Veselin Perić, kao i mi posljeratni članovi Uredništva, koji smo se uspjeli izboriti s brojnim nedaćama i ne samo održati, nego i unaprijediti Časopis, zaslužujemo barem jednu – čarobnu ljudsku riječ – hvala!
Akad. Mirjana Vuković, glavna urednica
