Pametna i precizna poljoprivreda u Bosni i Hercegovini i zemljama Zapadnog Balkana
Od podataka do odluka: digitalna transformacija poljoprivrede
29. oktobar 2026. godine
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH)
Na održanoj Konferenciji imali smo priliku da se upoznamo s različitim pristupima u digitalnoj transformaciji poljoprivrede u Bosni i Hercegovini i regionu. Predstavljena iskustva obuhvatila su razvoj digitalne infrastrukture, primjenu tehnologija na terenu, te podršku koristi koji proizvođači mogu ostvariti.
U uvodnom izlaganju o digitalnoj transformaciji poljoprivrede Zapadnog Balkana do 2030. godine posebno je istaknuta potreba da se trenutni i sljedeće pojedinačne projektne inicijative povežu u trajne usluge, dostupne i malim proizvođačima, uz saradnju institucija, nauke i privatnog sektora.
Kroz primjer „Pametnog sela“ Knežica upoznali smo se s primjenom novih znanja i rješenja u ruralnoj zajednici. Jedan od koncepata koji je prezentovan je otporna poljoprivreda ili klimatski pametna poljoprivreda kroz:
introdukciju otpornijih sorti voća, povrća i žitarica, uvođenje energetski efikasnih rješenja kroz primjer pasivnih solarnih plastenika, pri čemu je posebno data podrška mladim osobama i mladim poljoprivrednicima;
uvođenje regenerativne poljoprivrede i dizanje svijesti zajednice o važnosti zemljišta. Naglašeno je da uspjeh održivih rješenja ne zavisi isključivo od tehničko-tehnološkog napretka, već od sinergije više faktora: aktivnog uključivanja lokalne zajednice, primjeni digitalnih alata koji su prilagođeni lokalnim potrebama, te uspostavljanju javno-privatnih partnerstava kroz koncepte „žive laboratorije“.
Imali smo priliku da se upoznamo s aktivnostima REDAH-a na razvoju javne digitalne infrastructure za poljoprivredu Hercegovine putem platforme AgroLife, razvijene kroz projekte finansirane od strane GiZ-a i EU (HeRuDNet, CROSSMART I Thematic2Green. U 20 općina/opština u Hercegovini nabavljeno je 40 meteoroloških stanica, a razvijena je i AgroLife platforma. Prikazano je kako se meteorološki, prostorni i terenski podaci kroz web i mobilne aplikacije, povezuju s parcelama i proizvodnim evidencijama, pružajući podršku planiranju i praćenju proizvodnje, a u budućnosti i plasmanu proizvoda na tržište. Mobilne aplikacije omogućuju da se smanji štetan uticaj negativnih klimatskih promjena na razne sketore i živote stanovništva. Takva infrastruktura može pomoći lokalnom razvojnom planiranju, određivanju prioriteta za ulaganja, te praktičnom obrazovanju učenika i studenata.
Kroz pilot aktivnosti projekta SmartGNSS predstavljena je primjena dronova i geoinformacijskih alata u voćarstvu, povrtlarstvu i ratarstvu na području Gradačca, Čelića i Brčko distrikta. Prikazani su scenariji upotrebe, široki spektar mogućnosti GNSS mreže, te mogućnosti ranog otkrivanja stresa biljaka i nedostataka u njihovoj ishrani, kao osnove za preciznije planiranje navodnjavanja, đubrenja i zaštite bilja. Naglašeno je da primjenu ovih tehnologija treba pratiti pouzdana infrastruktura, odgovarajući softver i edukacija korisnika. Projekat je dokaz da ovakvi sistemi funkcionišu i daju zadovoljavajuće rezultate.
Upoznali smo se i s regionalnim projektnim aktivnostima koje implmenetira NALED sa partnerima, kroz koje je predstavljena saradnja javnog i privatnog sektora. Investicije digitalne poljoprivrede su zahtjevne za individualne proizvođače i to je razlog zašto su zadruge prepoznate kao partneri. Prikazano je povezivanje platforme AgroLife sa zadrugama pri čemu potrošač dobiva validne podatke o proizvodu koji kupuje. Cilj je jačanje protoka i plasiranja proizvoda. Poseban naglasak stavljen je na prenos znanja, prezentaciju food hub Srbija gdje je ostvareno partnerstvo sa međunarodnim kompanijama, kao i značaj dijaloga s resornim ministarstvima o podsticajnim politikama kako bi se odobrili novi modeli podrške. Kroz digitalna rješenja moramo da naučimo da međusobno komuniciramo i relaksiramo trgovačke barijere.
Veoma vrijedna iskustva iz Hrvatske, predstavljena kroz temu „Mjeriti prije nego ulagati“, ukazala su na značaj procjene digitalne zrelosti (59,8% gazdinstava je u ranim fazama prihvatanja digitalnih tehnologija), ali i na posljedice neprikladne poticajne politike. Istraživanje poljoprivrednih gazdinstava do 100 hektara pokazalo je da se postojeća digitalna oprema često nedovoljno koristi za analizu podataka i donošenje poslovnih odluka. Dob i obrazovanje nosilaca gazdinstava izdvojeni su kao važni faktori napretka, što dodatno naglašava potrebu za edukacijom i podrškom mladim proizvođačima.
Iskustva Hrvatske za BiH posebno naglašavaju: sprovođenje popisa poljoprivrede kao osnove planiranja, program podsticaja da boduje upotrebu a ne kupnju, nepristrasno savjetovanje pri čemu savjetodavac treba da zna pročitati/protumačiti podatke i pretvoriti ih u odluke, nakon čega se podaci vraćaju poljoprivredniku.
Na osnovu predstavljenih tema zajedničke poruke konferencije su sljedeće:
1. Digitalizacija je dobit, ali zahtijeva vrijeme za značajnije korištenje.
Uspjeh digitalizacije treba vrednovati kroz konkretne koristi u proizvodnji (rano otkrivanje problema, optimizacija resursa, povećanje prinosa, smanjenje troškova rada i sl.), ali i dati odgovor kako održivo, kvalitetno i ekonomski isplativo proizvoditi, zadržati mlade u ruralnim područjima, ali i ojačati bolju međusobnu komunikaciju na svim nivoima.
2. Tehnologija ima smisla tek kada rješava neki problem i ima dugoročni efekat.
Zahtjevi poljoprivrednika se mijenjaju i to je podsticaj za digitalnu transformaciju. Opreme na tržištu ima, ali ulaganja treba da budu pametna i zasnovana na stvarnim potrebama. Prije izbora tehnologije potrebno je procijeniti postojeće kapacitete, digitalnu spremnost/pismenost i probleme koje želimo riješiti, jer različita područja imaju različite izazove. Potrebno je prilagoditi politike i mjere podrške poljoprivrednicima i razmišljati unaprijed.
3. Tehnologija ne kupuje znanje! Potrebno je raditi na elektroničkoj pismenosti.
Kontinuirana edukacija kroz cjeloživotno učenje i savjetodavna podrška treba da prate uvođenje novih tehnologija. Proizvođačima je potrebna informacija o novim tehnologijama, ali i praktična pomoć u korištenju i održavanju alata i tumačenju podataka, uz posebnu pažnju prema malim gazdinstvima i mladima koji mogu biti inicijatori i pokretači promjena.
4. Potrebni su nam pouzdani podaci, (mjerenje ne usporava digitalnu transformaciju), sistemski organizovani podaci i povezane usluge, a to znači da je potrebno u kontinuitetu mjeriti, razvijati infrastrukturu i sisteme, te osigurati kvalitet, dostupnost i zaštitu podataka, graditi infrastrukturu i sisteme za donošenje odluka.
5. Poljoprivrednici treba da se otvore i razmjenjuju podatke, a ne samo da ih dobivaju. Bez obostrane otvorene saradnje nema razvoja.
6. Dobre prakse treba širiti, (potrebni su nam animatori) replikacija dobrih praksi i iskustava je neophodna i poželjna, ali se prethodno trebaju istražiti uslovi i potrebe da bi tehnologija donijela dobit.
7. Digitalni podaci iz poljoprivrede nisu samo podaci za poljoprivredu već i za druge sektore, kao što su javno planiranje, zaštitu od rizika, zaštitu okoliša, zaštitu biodiverziteta i općenito razvoj ruralnih područja, i sl.
Saradnja treba osigurati kontinuitet nakon završetka projekata – moramo znati ko i na koji način može dati svoj doprinos. Institucije, akademska zajednica, kompanije, proizvođači, nevladin sektor, ali i međunarodne organizacije treba da zajedno rade na održavanju i razvoju održivih sistema i usluga, uz regionalnu razmjenu znanja i iskustava. Samo zajedničkom saradnjom možemo prevazići probleme i ići u korak sa vremenom. Posebnu ulogu u ovom procesu imaju javne institucije, koje bi trebale preuzeti aktivniju ulogu u povezivanju postojećih inicijativa, savjetodavnih službi, proizvođača, naučnoistraživačkih institucija i privatnog sektora, uključujući razvoj i jačanje sistema znanja i inovacija u poljoprivredi putem EU platforme Agricultural Knowledge and Innovation Systems (AKIS – Poljoprivredni sistemi znanja i inovacija), ali i drugih oblika edukacije i sticanja znanja mladih farmera.
8. Finansije postoje, ali ih moramo mudro iskoristiti.
Prema mišljenju velikog broja učesnika održana Konferencija je sigurno veliki podsticaj za nastavak saradnje i povezivanje inicijativa koje već postoje u Bosni i Hercegovini i regionu.
Moramo komunicirati više, sarađivati unutar regije, okrenuti se ka budućnosti te kao društvo zajednički, svako u svom domenu, dati doprinos opštem razvoju digitalnih tehnologija i transformacije u poljoprivredi, javnom sektoru, obrazovanju, privatnom biznisu i nevladinom sektoru.
Kao ideja u okviru panel diskusije iskazana je potreba pokretanja inicijative za razvoj posebnih fondova za financiranje i sufinanciranje razvojnih projekta i inovacija, pogotovu onih koji se dobiju i ugovore sa međunrodnim donatorima
Hvala svim izlagačima, panelistima i učesnicima na doprinosu i razmjeni iskustava.
U Sarajevu, 6. 11. 2026.
Hamid Čustović, profesor emeritus
Dopisni član ANUBiH