Vaso Butozan (1902-1974)

Vaso Butozan​

Vaso Butozan rođen je 1902. godine u Starčevu, školovao se blizu rodnog mjesta, u Pančevu, a studirao u Zagrebu, gdje je 1931. godine završio Veterinarski fakultet. Do početka Drugog svjetskog rata radio je kao asistent fakulteta, a zatim prelazi u Banju Luku. Od tada je njegov životni put najuže povezan s Bosnom i Hercegovinom. U julu 1941. odlazi na oslobođenu teritoriju, gdje organizuje zdravstvenu službu kao referent saniteta. Osim njegovog glavnog rada u sanitetu, bio je i član Oblasnog odbora, član AVNOJ-a, član Predsjedništva ZAVNOBiH-a. Nosilac je Spomenice 1941. i brojnih odlikovanja.

Nakon rata dolazi u Sarajevo i odmah počinje raditi poslove koji su mu povjereni kao veterinaru, univerzitetskom profesoru, naučniku i političaru. Na Univerzitetu je vršio brojne funkcije kao profesor, dekan fakulteta, a kasnije kao rektor Univerziteta. Uređivao je brojne časopise kao što su Veterinaria, Sarajevo, Acta hystorica medicinae, pharmaciae et veterinae, Beograd; bio je član Redakcije Enciklopedije Jugoslavije za BiH, član redakcije u publikacijama Veterinarski glasnik, Enciklopedia moderna i Poljoprivredna enciklopedija. Obavljao je brojne funkcije kao veterinar, od kojih treba spomenuti samo neke: bio je predsjednik Nacionalnog komiteta Svjetskog udruženja veterinara, član Permanentne komisije Svjetskog udruženja veterinara, Office international des epozooties, Pariz, direktor Naučnoistraživačkog instituta Veterinarskog fakulteta u Sarajevu i dr.

Kao naučnik ostavio je iza sebe opus od preko devedeset naučnih radova. Posebno se bavio temama: infekcije, parazitoze stoke i borba protiv infekcije, vezikalne hematurije goveda, unapređivanje stočarstva i veterinarstva, te opšte teme koje su se odnosile na razvoj zdravstvene službe i veterinarstva u našoj zemlji.

U NOB-u bio je šef saniteta za Bosansku krajinu. Sudjelovao je u stvaranju brojnih partizanskih bolnica u Krajini. Poslije izbora za člana Oblasnog odbora za Bosansku krajinu počinje da radi na oživljavanju privrede na oslobođenoj teritoriji, organizovanju civilne zdravstvene službe, snabdijevanju vojske hranom i na brojnim drugim zadacima. Nakon oslobođenja zemlje biran je na brojne funkcije, od kojih spominjemo funkciju ministra zdravlja, ministra poljoprivrede, ministra za nauku i kulturu, sekretara Prezidijuma Skupštine i predsjednika Ustavotvorne komisije.

Bio je član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti i član Akademije nauka u New Yorku.

Za redovnog člana Naučnog društva Bosne i Hercegovine u Odjeljenje medicinskih nauka izabran je 1952. godine. Osnivanjem Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 1966. godine nastavlja biti njen redovni član.

Bio je predsjednik Naučnog društva Bosne i Hercegovine od 1959. do 1966. godine i prvi predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 1966. do 1968. godine. Preminuo je u Zagrebu 1974. godine.

Napomena: Nije u radnom sastavu Akademije nauka i  mjetnosti Bosne i Hercegovine od 1969. godine.