Tihomir Vuković (1933-1989)

Tihomir Vuković rođen je 1933. godine u Sirigu, Novi Sad, Srbija. Osnovnu i srednju školu (gimnaziju) završio je u Kragujevcu. Godine 1951. upisao se na biološku grupu Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu i diplomirao na istom fakultetu u decembru 1955. U zvanje asistenta Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Prirodno-matematički odsjek – Katedra za biologiju) izabran je u februaru 1956. godine. Doktorsku disertaciju Populacije i mriješćenje Alosa fallay (geoffroy) u vodama Neretve i Skadarskog jezera odbranio je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu u novembru 1961. U zvanje docenta na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, Katedra za zoologiju, izabran je 1962, u zvanje vanrednog profesora 1967, a za redovnog profesora na istom fakultetu 1972.

Bio je direktor Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, urednik naučnog časopisa Ichthyologia i član redakcionih odbora nekih drugih časopisa i kongresnih zbornika. Uredio je Zbornik radova I evropskog ihtiološkog kongresa. Kao generalni sekretar organizacionog komiteta Evropske ihtiološke unije radio je na razvijanju međunarodne saradnje u oblasti ihtioloških nauka. Biran je u Organizacioni komitet Evropskog društva za hortikulturu.

Svoju naučnu aktivnost razvijao je u oblasti biosistematike i ekologije riba i ostat će trajno zapamćen kao neosporna i izuzetna vrijednost jugoslavenske i svjetske ihtiologije. Zajedno sa saradnicima ostvario je kompleksni pristup u biosistematici riba, uključujući morfološke, biohemijske, fiziološke, genetičke i druge istraživačke metode. Objavio je oko 120 naučnih radova i kongresnih referata. Za dostignuća u naučnom radu dobio je niz nagrada i priznanja.

Neki najvažniji objavljeni radovi: Ueber Typen der Laichringe an Fischschuppen, Populacije i mriješćenje Alosa fallax nilotica (Geoffroy) u vodama Neretve i Skadarskog jezera (s T. Šoljanom), Razvoj i savremeni problemi ihtioloških istraživanja u Jugoslaviji, Über die Saisonsdynamik der marinen Grundfischpopulationen im Malostonski Kanal und sener Bucht Neum–Klek (östliche Adria), Savremena proučavanja sistematike riba u Bosni i Hercegovini, Ispitivanja mogućnosti hibridizacije salmonidnih vrsta sliva Neretve. Iskustva i informacije o domaćoj ihtiofauni rezultiraju s dva sintetička djela, koja će dugo stajati kao međaši u naučnoj literaturi; to su knjige Ribe Bosne i Hercegovine i Slatkovodne ribe Jugoslavije.

Bavio se i fundamentalnim problemima biosistematike, što se očitovalo njegovim brojnim nastupima na najuglednijim internacionalnim ihtiološkim i drugim forumima. Na toj osnovi biran je na visoke funkcije u više naučnih društava u zemlji i inostranstvu. Predavao je brojnim generacijama studenata na dodiplomskim i postdiplomskim kursevima različitog usmjerenja, a bio je učitelj mnogih biologa, agronoma, veterinara i medicinara, mnogih stručnjaka i istraživača različitog profesionalnog usmjerenja.

Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka izabran je 1975, a za redovnog 1981. godine. Bio je generalni sekretar Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 1984. do 1989. godine

Preminuo je u Sarajevu 1989. godine.