Akademija nauka o umjetnosti Bosne i Hercegovine

Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Komisija za poljoprivredu i ruralni razvoj

Svjetski dan zemljišta/tla 5. decembra 2024. godine
Pripremio: prof. dr. Hamid Čustović, dopisni član ANUBiH-a

Briga za tlo
Svjetski dan tla/zemljišta (eng. World Soil Day) UN obilježava 5. decembra svake godine kako bi se pažnja usmjerila na donosioce odluka o neophodnosti održivog upravljanja ovim resursom.

Ovogodišnja tema skreće pažnju da se briga za tlo može postići posjedovanjem tačnih podataka i informacija koje se mogu obezbijediti jedino kroz proces mjerenja, praćenja i na bazi toga upravljanja na održiv način.

Na UNCCD COP16 u Rijadu od 1. do 10. decembra 2024. godine, Svjetski dan zemljišta/tla ove godine biće obilježen i kao „Dan poljoprivredno-prehrambenih sistema“, posvećen promociji održivog upravljanja tlom, otpornim usjevima i kvalitetnoj hrani. Poljoprivredna proizvodnja treba da se poveća za 50% do 2050. godine, dok je u isto vrijeme skoro 40% tla već degradirano. Zbog toga je potrebno hitno djelovati kako bi se tlo obnovilo, zaštitili ekosistemi i zadovoljili zahtjevi u hrani rastućeg broja stanovnika na planeti Zemlji.

U isto vrijeme, postojeći poljoprivredno-prehrambeni proizvodni sistemi doprinose degradaciji okoliša, uključujući krčenje šuma za širenje poljoprivrednih površina, doprinose povećanju emisija stakleničkih gasova i gubitku biodiverziteta.

Dan poljoprivredno-prehrambenih sistema na COP-u 16 u Rijadu, baviće se ovim gorućim problemima, uključivanjem svih učesnika u rasprave o uspostavi otpornih i održivih prehrambenih sistema usklađenih s UN-ovim ciljevima održivog razvoja do 2030. godine.

Potrebno je zaštititi, obnoviti i promicati dobre prakse korištenja kopnenih ekosistema, održivo upravljati šumama, zaustaviti i preokrenuti degradaciju zemljišta i zaustaviti gubitak bioraznolikosti.

SDG cilj 15.3 zahtijeva da se do 2030. nastavi borba za obnovu degradiranih tala, uključujući tla pogođena sušom i poplavama, te težiti postizanju Svijeta neutralnog u pogledu degradacije zemljišta (eng. LDN – Land Degradation Neutrality). Kao mjerljivi indikator uzeta je godišnja promjena degradiranog obradivog zemljišta u odnosu na ukupno (% ili ha).

Postizanje LDN ciljeva do 2030. godine zahtijeva tri istodobne aktivnosti:

1.  izbjegavanje nove degradacije tla i održavanje postojećeg „zdravim“,

2.  smanjenje postojeće degradacije usvajanjem praksi održivog upravljanja tlom koje mogu usporiti degradaciju uz povećanje biodiverziteta i veće proizvodnje hrane,

3. jačanje napora za obnovu i vraćanje degradiranih tla u prirodno ili produktivnije stanje.

Koje su glavne karakteristike tla u BiH: Kisela tla zauzimaju oko 1/3 kopnenog dijela BiH, najveći broj tipova tala imaju nizak sadržaj humusa, nizak sadržaj najznačajnijih hranjiva, zemljišta su uglavnom plitka ili skeletna, dok se višak vode nalazi na oko 14% poljoprivrednog zemljišta. U BiH posjedujemo svega oko 14% poljoprivrednog zemljišta prve tri bonitetne kategorije. Na ovo se dalje nastavlja problem neadekvatne brige za poboljšanje plodnosti, individualni zemljišni posjedi su mali i fragmentirani, dok je erozija potencijalni problem na preko 70% teritorije BiH. Trajni gubici poljoprivrednog zemljišta u BiH su veoma visoki (oko 14.000 ha u periodu 2000–2018. prema podacima CLC), s jedne strane, a s druge u BiH je skoro 46% poljoprivrednog zemljišta napušteno. Dovoljno razloga da se ova problematika i briga o ovom resursu stavi na vrh prioriteta na svim nivoima vlasti. Treba naglasiti svaki put da je tlo poveznica nežive i žive prirode i rezultat njezine dugoročne interakcije, koja je neophodna za postojanje života na kopnu.