Proširena tematska sjednica Odbora za ekonomske nauke, održana u saradnji s Odjeljenjem društvenih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, bila je posvećena temi „In memoriam – Život i rad prof. dr. Željka Šaina“ i upriličena u velikoj sali ove institucije.
Istaknuti akademici, profesori i dugogodišnji saradnici profesora emeritusa Željka Šaina podsjetili su na ključne biografske podatke, njegov naučni opus i neupitni doprinos razvoju ekonomskih nauka u Bosni i Hercegovini. Akademik Mirko Pejanović, potpredsjednik ANUBiH-a, u uvodnom obraćanju istakao je Šainovu vezanost za zavičaj:
„Profesor Šain rođen je u Kraljevoj Sutjesci, u susjedstvu Franjevačkog samostana. Među nama prijateljima znao je reći: ‘Ja sam dijete franjevaca samostana Kraljeva Sutjeska’. A znano je da franjevci kod ljudi razvijaju vrijednosti dobra, humanosti i međusobne solidarnosti. Te je vrijednosti usvojio u djetinjstvu i živio u skladu s njima.“
Podsjetio je i na Šainov dugogodišnji doprinos ANUBiH-u, uključujući njegovo aktivno učešće na međunarodnim naučnim konferencijama, poput one o državnosti Bosne i Hercegovine povodom 80 godina ZAVNOBiH-a, kada je s koautorima objavio rad „Izazov industrije osiguranja u Bosni i Hercegovini u procesu integracije u EU“.
Prva guvernerka Centralne banke BiH i nekadašnja Šainova asistentica, prof. dr. Jasmina Selimović, istakla je njegovu snažnu posvećenost znanju i odgovornosti:
„Profesor Šain znanje je pretvarao u ličnu i društvenu odgovornost, odgovornost u služenju zajednici, a služenje u trajnu mjeru ljudskosti.“
Napomenula je da je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio sve nivoe studija i proveo cijeli radni vijek, izgradio više od četiri decenije dugu pedagošku karijeru i postavio temelje nauke o osiguranju u BiH. Bio je prvi doktor nauka u toj oblasti u našoj zemlji, čime je uspostavio novo akademsko polje i generacije stručnjaka.
O profesoru Šainu govorio je i njegov dugogodišnji kolega i prijatelj prof. dr. Anto Domazet, koji je naglasio da se Šainov život temeljio na dva principa – vjeri i nauci – te da je nastojao biti autentičan u četiri područja: vjeri, nauci, ekonomiji i socijalnoj sferi, te brizi za okoliš.
„Prof. Šain je smatrao da svako dijete mora biti predmet brige društva, što je i ostvario kroz projekat ‘Olimpijada znanja’. Zalagao se za finansijsku pismenost i razumijevanje ekonomije među svim građanima. Kritički se odnosio prema postojećem penzijskom sistemu, smatrajući ga neodrživim i zagovarajući reforme. Bavio se i pitanjima okoliša, naglašavajući, primjerice, da jedna bukva emituje 9.000 litara vode, pa sječom 1.000 bukvi gubimo devet miliona litara – simbol destrukcije koju je želio spriječiti“, rekao je Domazet.
O njegovom radu iz perspektive realnog sektora govorili su Muhamed Pilav i Nijaz Skenderagić, članovi Poslovnog savjetodavnog odbora Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Istakli su njegovu ulogu u osnivanju Fondacije Olimpijada znanja i sposobnost da poveže akademsku teoriju s praktičnim rješenjima:
„U društvu poput našeg, koje je decenijama u procesima tranzicije i institucionalne izgradnje, potrebni su ljudi koji znaju spojiti nauku i praksu. Željko Šain bio je jedan od najvažnijih mostova između ta dva svijeta.“
Prisutnima se na kraju obratio i predsjednik Odbora za ekonomske nauke, dopisni član ANUBiH-a Fikret Čaušević, nekadašnji student profesora Željka Šaina. Istakao je posebno važnu etičku dimenziju Šainovog djelovanja, smatrajući je jednom od njegovih ključnih osobina. „Jedno je govoriti o etici, a drugo je živjeti etiku – a to je obilježilo cijeli njegov život. Bio je dijete i dar Bosne Srebrene i kao takav imao je posebnu duhovnu prepoznatljivost.“
Iz biografije prof. emeritusa Željka Šaina:
Željko Šain rođen je 30. decembra 1954. godine u Kraljevoj Sutjesci. Tokom bogate akademske karijere predavao je širok spektar kolegija iz finansija i osiguranja, kvantitativne i aktuarske matematike, poslovnih i međunarodnih finansija i finansijskog menadžmenta – na svim nivoima studija, od dodiplomskog do doktorskog.
U postdiplomskoj i doktorskoj nastavi bio je mentor i član komisija za više od 120 kandidata, ostavljajući dubok trag u formiranju akademskih i profesionalnih kadrova. Predavao je na svim javnim ekonomskim fakultetima u Bosni i Hercegovini.
Govorio je da ima planove i intelektualnu snagu „za još barem 100 godina“, ali preminuo je u 71. godini života, 28. juna 2025. godine.
