Odbor za gerontologiju i gerijatriju Odjeljenja medicinskih nauka objavljuje preporuke istraživanja pod naslovom „Kultura življenja osoba treće životne dobi – uticaj kulturnih događanja na kvalitetu života“
Briga o starijem stanovništvu je odgovornost pojedinaca, obitelji, društva i države. Zdravo starenje omogućava blagostanje u trećoj životnoj dobi. Jedno od osnovnih pitanja povezanih s procesom starenja je kako održavati sposobnosti tijekom tog razdoblja, tj. fizičko, mentalno, socijalno i društveno blagostanje. Osnovno pitanje ovog istraživanja je procjena uticaja sudjelovanja osoba starije životne dobi u kulturnim događanjima u neposrednoj blizini mjesta življenja na kvalitetu života. Da bi se bolje razumio utjecaj kulturnih sadržaja na životno zadovoljstvo, istraživački tim je u okviru projekta prvo izvršio analizu postojeće literature, a zatim ispitao navike osoba starije životne dobi i njihovo sudjelovanje u kulturnim događajima. U svrhu razjašnjenja pozitivnog učinka kulturne aktivnosti na kvalitetu života osoba starije životne dobi, te razjašnjavanja njihovoga znanja o utjecaju kulturne aktivnosti na zdravlje i učestalosti sudjelovanja u kulturnim aktivnostima, provedeno je presječno istraživanje u ustanovama domova za starije i nemoćne osobe na području Federacije Bosne i Hercegovine, tačnije na području Srednjobosanske, Sarajevske, Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije.
U nastavku izdvajamo preporuke provedenog istraživanja.
Opće preporuke
Preporuke za donositelje odluka u praksi i politici
Važnost promoviranja i poticanja istraživanja kvalitete života
Kvaliteta i kultura življenja starijih osoba obuhvaćaju različite aspekte koji utječu na njihovu dobrobit: fizičko zdravlje, emocionalno blagostanje, socijalne odnose i ekonomske uvjete. Ova pitanja su od ključne važnosti za razumijevanje kako se starije osobe snalaze u društvu i kako se njihova kvaliteta života može poboljšati. Kod kulture življenja istražuju se društvena interakcija, usamljenost i pristup resursima. Mjerenje kvalitete života starijih osoba ključno je za razumijevanje njihove dobrobiti i informiranje zdravstvenih i socijalnih službi. Procjene kvalitete života obično obuhvaćaju nekoliko dimenzija: tjelesno zdravlje (pokretljivost, razinu boli i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti), mentalno zdravlje (emocionalno blagostanje, prisutnost anksioznosti ili depresije), društvene odnose (kvalitetu i kvantitet društvenih i kulturnih interakcija), čimbenike okoliša (sigurnost i dostupnost usluga te uvjeta života) te autonomiju (neovisnost u donošenju odluka i dnevnim aktivnostima). Istraživanju kvalitete života starijih osoba može se pristupiti različitim metodologijama koje daju cjelovite uvide u njihova iskustva i dobrobit: kvantitativne (ankete i upitnici), kvalitativne (intervjui i fokus grupe) i mješovite metode istraživanja. Izazovi analize istraživanja upitnika kvalitete življenja mogu biti: socioekonomski, kulturni, kontekstualni, implementacijski te angažman i sudjelovanje. Rješavanje ovih izazova ključno je za poboljšanje točnosti i relevantnosti procjena kvalitete života među starijima te je preporuka promicati socijalnu interakciju među starijima, aktivno starenje, pristup zdravstvenim uslugama, kulturu zajedništva i iskorištavanje znanstvenih dokaza.
Važnost povećanja broja ustanova
Da bi se korisnici ustanova za osobe starije životne dobi i općenito osobe starije životne dobi potakle na društvenu aktivnost i što veće učešće u aktivnostima iz sfere kulturnog života, kao što su posjećivanje kulturnih događanja neophodan je pristup resursima kulturnih događanja. Stoga je neophodno provoditi politike koje zagovaraju i daju potporu izgradnji i otvaranju ustanova za osobe starije životne dobi u urbanim sredinama