Odbor za gerontologiju i gerijatriju Odjeljenja medicinskih nauka objavljuje preporuke istraživanja pod naslovom „Kultura življenja osoba treće životne dobi – uticaj kulturnih događanja na kvalitetu života“

Briga o starijem stanovništvu je odgovornost pojedinaca, obitelji, društva i države. Zdravo starenje omogućava blagostanje u trećoj životnoj dobi. Jedno od osnovnih pitanja povezanih s procesom starenja je kako održavati sposobnosti tijekom tog razdoblja, tj. fizičko, mentalno, socijalno i društveno blagostanje. Osnovno pitanje ovog istraživanja je procjena uticaja sudjelovanja osoba starije životne dobi u kulturnim događanjima u neposrednoj blizini mjesta življenja na kvalitetu života. Da bi se bolje razumio utjecaj kulturnih sadržaja na životno zadovoljstvo, istraživački tim je u okviru projekta prvo izvršio analizu postojeće literature, a zatim ispitao navike osoba starije životne dobi i njihovo sudjelovanje u kulturnim događajima. U svrhu razjašnjenja pozitivnog učinka kulturne aktivnosti na kvalitetu života osoba starije životne dobi, te razjašnjavanja njihovoga znanja o utjecaju kulturne aktivnosti na zdravlje i učestalosti sudjelovanja u kulturnim aktivnostima, provedeno je presječno istraživanje u ustanovama domova za starije i nemoćne osobe na području Federacije Bosne i Hercegovine, tačnije na području Srednjobosanske, Sarajevske, Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije.

U nastavku izdvajamo preporuke provedenog istraživanja.

Opće preporuke

  • Stvaranje poticajnog i obogaćujućeg okruženja za starije osobe ključno je za njihovu dobrobit i kvalitetu života. Različite kulture pružaju različite uvide i prakse koje mogu poboljšati životne uvjete starije osobe.
  • Promicati obuku njegovatelja o učinkovitim uticajima kulturnih aktivnosti, koje osiguravaju da se starije osobe osjećaju cijenjene i kao aktivni sudionici društva kroz participaciju u društvenim i kulturnim događajima.
  • Zagovarati politike koje pružaju financijsku potporu uslugama skrbi za starije osobe, osiguravajući pristup kvalitetnoj skrbi bez obzira na financijsku situaciju pojedinca.
  • Organizirati multikulturalne događaje i aktivnosti koje omogućuju stanovnicima da podijele svoje tradicije, percepcije interesa za kulturne događaje. To ne samo da obogaćuje zajednicu, već pomaže i u održavanju kulturnih veza.
  • Kreirati programe zajednice koji uključuju lokalno stanovništvo u pružanje podrške starijim osobama. Aktivnosti mogu uključivati ​​posjete volontera i zajedničke kulturne događaje koji slave doprinose starijih osoba.
  • Razviti usluge kućne njege koje pomažu u svakodnevnim zadacima, osiguravajući da starije osobe mogu živjeti udobno i sigurno u svojim domovima.
  • Promicati socijalizaciju i angažman. Redoviti društveni događaji, kao što su večeri igara, projekcije filmova i grupni izlasci mogu pomoći u borbi protiv usamljenosti i poticati prijateljstva među štićenicima. Poticanje obiteljskih posjeta i stvaranje ugodnog okruženja za posjete obitelji i prijatelja može značajno poboljšati emocionalno zdravlje štićenika. Redovite interakcije s voljenim osobama pomažu u održavanju veza i pružaju emocionalnu podršku.
  • Pružiti raznolike aktivnosti koje zadovoljavaju različite interese i sposobnosti ključno je za poticanje uključenosti i dobrobiti korisnika, osobito starijih osoba. Prilagođavanje aktivnosti pojedinačnim preferencijama povećava sudjelovanje i motivaciju korisnika te omogućava cjelovitiji pristup njihovim potrebama. Ove aktivnosti mogu uključivati umjetničke radionice, glazbenu terapiju, vrtlarstvo, satove tjelovježbe i kognitivne igre, što omogućava korisnicima s različitim fizičkim i kognitivnim sposobnostima jednako sudjelovanje. Kroz udruženja i centre za zdravo starenje potrebno je poticati starije osobe na aktivno sudjelovanje u društvenim i kulturnim događanjima, čime se čuva i jača društveno blagostanje. Sudjelovanje u kulturnom životu doprinosi općem osjećaju ispunjenosti, povezanosti s zajednicom i kvalitetnijem starenju.

 

Preporuke za donositelje odluka u praksi i politici

  • Važnost promoviranja i poticanja istraživanja kvalitete života

Kvaliteta i kultura življenja starijih osoba obuhvaćaju različite aspekte koji utječu na njihovu dobrobit: fizičko zdravlje, emocionalno blagostanje, socijalne odnose i ekonomske uvjete.  Ova pitanja su od ključne važnosti za razumijevanje kako se starije osobe snalaze u društvu i kako se njihova kvaliteta života može poboljšati. Kod kulture življenja istražuju se društvena interakcija, usamljenost i pristup resursima. Mjerenje kvalitete života starijih osoba ključno je za razumijevanje njihove dobrobiti i informiranje zdravstvenih i socijalnih službi. Procjene kvalitete života obično obuhvaćaju nekoliko dimenzija: tjelesno zdravlje (pokretljivost, razinu boli i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti), mentalno zdravlje (emocionalno blagostanje, prisutnost anksioznosti ili depresije), društvene odnose (kvalitetu i kvantitet društvenih i kulturnih interakcija), čimbenike okoliša (sigurnost i dostupnost usluga te uvjeta života) te autonomiju (neovisnost u donošenju odluka i dnevnim aktivnostima). Istraživanju kvalitete života starijih osoba može se pristupiti različitim metodologijama koje daju cjelovite uvide u njihova iskustva i dobrobit: kvantitativne (ankete i upitnici),  kvalitativne (intervjui i fokus grupe) i mješovite metode istraživanja. Izazovi analize istraživanja upitnika kvalitete življenja mogu biti: socioekonomski, kulturni, kontekstualni, implementacijski te angažman i sudjelovanje.  Rješavanje ovih izazova ključno je za poboljšanje točnosti i relevantnosti procjena kvalitete života među starijima te je preporuka promicati socijalnu interakciju među starijima,  aktivno starenje, pristup zdravstvenim uslugama, kulturu zajedništva i iskorištavanje znanstvenih dokaza.

  • Važnost povećanja broja ustanova

Da bi se korisnici ustanova za osobe starije životne dobi i općenito osobe starije životne dobi potakle na društvenu aktivnost i što veće učešće u aktivnostima iz sfere kulturnog života, kao što su posjećivanje kulturnih događanja neophodan je pristup resursima kulturnih događanja. Stoga je neophodno provoditi politike koje zagovaraju i daju potporu izgradnji i otvaranju ustanova za osobe starije životne dobi u urbanim sredinama