Delegacija Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, na čelu sa predsjednikom akademikom Murisom Čičićem, posjetila je 16. aprila 2026. godine Memorijalni centar Srebrenica.
Tokom susreta s direktorom Emirom Suljagićem razgovarano je o ulozi institucija u očuvanju kulture sjećanja, značaju naučno-istraživačkog rada, kao i potrebi za snažnijim institucionalnim odgovorom na izazove negiranja i relativizacije genocida.
Tom prilikom potpisan je Opći sporazum o saradnji između Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Memorijalnog centra Srebrenica.
Nakon toga, akademik Husref Tahirović poklonio je sjećanja na ratni period proveden u selu Vrsinje i širem području Srebrenice, njegove dvanaestogodišnja pacijentica F. O., oboljela od insulin-ovisne šećerne bolesti, napisana u maju 1993. tokom njene hospitalizacije na Klinici za dječije bolesti u Tuzli, kao i originalne naučne radove objavljene u svjetskim časopisima o stanju jodnog deficita u opkoljenoj Srebrenici i o zakašnjeloj pojavi menarhe kod djevojčica u dobi od 8 do 17 godina koje su deportovane iz regiona Srebrenice u izbjeglička naselja u okolini Tuzle.
Akademik Mirko Pejanović je za Arhiv Memorijalnog centra predao javno pismo upućeno gospođi Ursuli von der Leyen i tekst „Poruke i pouke povodom obilježavanja 30 godina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici“. Pismo i tekst napisani su i objavljeni u bh. medijima 2025. godine povodom obilježavanja 30 godina genocida u Srebrenici.
Nakon sastanka, direktor Suljagić poveo je delegaciju ANUBiH u obilazak ključnih sadržaja Memorijalnog centra. Delegaciji su predstavljene stalne muzejske postavke, koje dokumentuju genocid u Srebrenici kroz svjedočanstva, arhivsku građu i multimedijalne sadržaje, kao i rad Arhiva Memorijalnog centra, koji predstavlja jednu od najvažnijih baza dokumenata i ličnih predmeta žrtava genocida u Srebrenici.
Posebna pažnja tokom obilaska posvećena je i depou Memorijalnog centra, gdje se čuvaju predmeti koji svjedoče o individualnim i kolektivnim sudbinama žrtava. Upravo kroz ove materijalne tragove prošlosti dodatno se naglašava važnost sistematskog prikupljanja, čuvanja i naučne obrade građe, kao temelja za istinu i odgovorno pamćenje.
Posjeta delegacije ANUBiH potvrđuje značaj saradnje između naučnih i memorijalnih institucija u Bosni i Hercegovini, s ciljem jačanja istraživanja, edukacije i institucionalnog pamćenja o genocidu u Srebrenici.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegoivne i Memorijalni centar Srebrenica ostaju posvećeni razvoju ovakvih partnerstava, koja doprinose očuvanju istine i izgradnji odgovornog odnosa prema prošlosti.
