U prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) održan je, u organizaciji Odbora za političke nauke Odjeljenja društvenih nauka ANUBiH, reprezentativni okrugli stol na temu „Novi oblici fašizma i liberalna demokracija“. Skup, koji je okupio vodeće akademske stučnjake iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, ponudio je duboku i uznemirujuću analizu suvremenih političkih procesa, upozorivši na povijesnu regresiju prava i sloboda.
Organizator skupa i uvodničar, prof. dr. Nerzuk Ćurak, dopisni član ANUBiH-a, otvorio je raspravu konstatacijom da živimo u „postvarenom dobu“ u kojem je liberalna demokracija pod opsadom. Ćurak je naglasio kako autoritarni režimi sustavno uvjeravaju javnost u učinkovitost svojih modela, dok se unutar samog zapadnog svijeta rađaju iliberalni trendovi. Prema njegovim riječima, uspon radikalne desnice više nije tek „ukras“ demokracije, već njezina izravna egzistencijalna prijetnja koja zahtijeva odgovorno razumijevanje epohalnih procesa.
Naslanjajući se na ovu misao, prof. dr. Asim Mujkić, dopisni član ANUBiH analizirao je krizu kroz prizmu „istrošenog jezika“. Mujkić smatra da je prosvjetiteljsko-progresivistički vokabular ljudskih prava izgubio svoju mobilizacijsku snagu te postao cinični alat onih koji te slobode žele ukinuti. Upozorio je na „epistemološki slom“ u kojem racionalni argumenti gube bitku pred subjektivizmom i „voljom za volju“, pretvarajući svijet u prostor lišen značenja.
Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Dražen Barbarić, iznio je intrigantnu tezu da se liberalna demokracija nalazi pred „ubojstvom“, pri čemu nove totalitarne silnice ne dolaze nužno zdesna, već iz pravca radikalnog postmodernizma i antiprosvjetiteljstva. Barbarić je kritizirao suvremenu upotrebu pojmova poput „populizma“ i „fašizma“ kao sredstava za ideološku trijažu, naglasivši da društvo klizi prema „liberalizmu straha“ u kojem se dijalog zamjenjuje represijom i povlačenjem u ideološke rovove.
O tehničkom aspektu urušavanja demokracije govorio je prof. dr. Damir Kapidžić (FPN Sarajevo). On je upozorio na proces „demokratskog nazadovanja“ (backsliding) koji se događa postupno i gotovo neprimjetno. Kapidžić je istaknuo model „kompetitivnog autoritarizma“ gdje izbori služe kao privid, dok su pravosuđe i mediji pod potpunom kontrolom. Posebno je alarmantno njegovo upozorenje o zastarjelosti demokratskih mehanizama pred izazovima vještačke inteligencije i društvenih mreža, gdje se gubi bit demokracije – suštinski razgovor (deliberacija).
Prof. dr. Neven Anđelić s Regents Universityja u Londonu ponudio je širu geopolitičku perspektivu, tumačeći Brexit i uspon nacionalizma ne kao fašizam, već kao otpor građana otuđenim elitama. Anđelić je ukazao na opasan trend u kojem su ljudi spremni žrtvovati političke slobode za ekonomsku stabilnost, što vješto koriste lideri poput Putina i Erdoğana.
O izazovu radikalne desnice u Europi govorio je doc. dr. Adnan Huskić (SSST), naglasivši da su stranke poput AfD-a ili Fratelli d'Italia postale dominantne sile koje prisiljavaju mainstream stranke na skretanje udesno. Huskić smatra da se europska politika vraća u poziciju nativizma, dok liberalni okvir ostaje u defenzivi.
Kao jedan od mogućih izlaza iz krize, prof. dr. Nenad Stojanović (Sveučilište u Ženevi) predstavio je moć direktne demokracije. Njegova teza o „promjenjivim većinama“ umjesto „trajnih manjina“ sugerira da česti referendumi o konkretnim pitanjima (poput švicarskog modela) razbijaju identitetske blokove i razotkrivaju ispraznu retoriku populista koji tvrde da govore u ime „cijelog naroda“.
Konačno, akademkinja Adila Pašalić Kreso fokusirala se na pedagoške temelje društva, upozorivši da obitelj u BiH više nije oaza mira, već polje frustracija. Istaknula je da autoritarnost u obitelji, normalizacija nasilja i rodna neravnopravnost izravno koče emancipaciju društva. Bez zdrave obiteljske baze, zaključila je, građani se teško mogu istinski uključiti u demokratske procese.
Okrugli stol u Akademiji nauka i umjetnosti BiH jasno je pokazao da se liberalna demokracija nalazi na povijesnom raskrižju. Opasnost od novih oblika fašizma više nije teoretska spekulacija, već opipljiva stvarnost koja se manifestira kroz krizu jezika, urušavanje institucija, digitalnu manipulaciju, socijalnu nesigurnost, snaženje postfašističkih stranaka u političkom polju liberalne demokracije i njihovo negiranje genocida i masovnih ubistava naroda, uz nove obrasce antisemitizma i islamofobije.
U raspravi su, pored učesnika s referatom, učešće uzeli i drugi sudionici Okruglog stola u izuzetno plodotvornoj i znanstveno utemeljenoj diskusiji. Sudionici su se složili da je za obranu slobode nužan povratak istinskoj debati, borbenom socijalnom liberalizmu slobode i propitivanju temelja na kojima počiva suvremena država.
Kao trajni doprinos ovoj raspravi, najavljeno je da će Odbor za političke nauke ANUBiH-a nastojati izraditi i objaviti Zbornik radova u neposrednoj budućnosti.
