U četvrtak, 21. 11. 2024. godine, prof. Hamid Čustović, profesor emeritus i dopisni član ANUBiH-a, održao je pristupno predavanje na temu „Funkcije tla u ekosistemu kao nezamjenjiv faktor opstanka života na Zemlji“.

Akcenat je stavljen na objašnjenje novih pristupa u razumijevanju funkcija tla u ekosistemu, stanje zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini, način održivog upravljanja zemljištem i mjesto nauke u tim pristupima. Sadržaj predavanja obuhvatio je presjek bogatog naučnog i stručnog angažmana dopisnog člana Čustovića.

Prema istraživanjima sprovedenim između 2015. i 2019. godine, najmanje 100 miliona hektara zdravog i produktivnog zemljišta bilo je degradirano svake godine. Prema scenarijima, do 2025. godine, 1,8 milijardi ljudi osjetit će apsolutnu nestašicu vode, a 2/3 svijeta živjet će u uslovima nedostatka vode. Prema mnogim scenarijima, do 2045. godine, 135 miliona ljudi moglo bi biti raseljeno zbog dezertifikacije i problema suše.

Samo zdravo tlo može obezbijediti životni prostor zemljišnih organizama, ciklus nutrijenata, filtracijske i puferne sposobnosti. Tlo je prostor za rast biljaka i obezbjeđuje 95% potreba u hrani za sve žive organizme na kopnu. Tlo obezbjeđuje regulaciju vodnog režima i klime, te je najveći rezervoar ugljika i zaštitnik od emisije gasova u atmosferu. Naravno, tlo je i prostor za gradnju, oblikuje krajolik i ugodno življenje, a također predstavlja graditeljsko i kulturno naslijeđe.

BiH je relativno siromašna u tlu kao resursu. Na svakog stanovnika dolazi svega 0,17 ha oranica i bašti, što je ispod donje granice održivosti. Plodnost je općenito niska, posjedi su mali, isparcelisani i neproduktivni, a opasnost od potencijalne erozije veoma je prisutna, jer skoro 70% teritorije BiH ima nagib veći od 13 stepeni. U BiH ima oko 14% poljoprivrednih zemljišta koja spadaju u najbolja zemljišta prve tri bonitetne kategorije, dok sve ostale površine imaju značajna ograničenja za poljoprivrednu proizvodnju, na čemu bi u budućnosti trebalo intenzivno raditi. Ulaganje u uređenje zemljišta je ulaganje u budućnost zemlje i generacija koje dolaze.

U BiH postoji mišljenje da raspolažemo s dovoljnim površinama zemljišta i da nema naročite potrebe za njegovom posebnom zaštitom, istakao je prof. Čustović, a to je posljedica percepcije da su velike zemljišne površine neobrađene. Također, treba naglasiti da obezbjeđujemo svega 23% potreba u hrani, a sve ostalo uvozimo. S druge strane, korištenje zemljišta i njegova zaštita regulirani su velikim brojem zakona i nivoa vlasti, što otežava vođenje jedinstvene politike o zemljištu i daje velike mogućnosti za mnogostruke zloupotrebe, posebno kada je u pitanju promjena njegove namjene.

Kvalitetnih tala za održivu poljoprivrednu proizvodnju je sve manje, a plodnost poljoprivrednog tla rapidno opada. Prioriteti koji se nameću su povećanje plodnosti i produktivnosti tla, popravka oštećenih tala, uspostava monitoringa, primjena modernih pristupa na lokalnom nivou za planiranje i zaštitu zemljišta. I na kraju, ali ne manje važno, potrebno je promptno pristupiti rješavanju vlasničkih odnosa, rješavanju pitanja državnog poljoprivrednog zemljišta i koncesija, te pristupiti komasaciji kao mjeri ozbiljnog odnosa prema zemljištu kao resursu, istakao je na kraju dopisni član Čustović.