Nikola Zdanovski (1895-1973)

Nikola Zdanovski rođen je 1895. godine u Moskvi gdje je završio srednju školu. Poljoprivredni fakultet je završio 1926. u Zagrebu, a doktorsku disertaciju Planinsko gospodarstvo sjevernog dijela Hrvatskog primorja i primornih planina odbranio je na istom fakultetu 1937. godine.

Od početka NOB-a povezuje se s ilegalnim pokretom u Zagrebu i aktivno pomaže borbu, a 1944. na poziv ZAVNOH-a odlazi na slobodnu teritoriju i učestvuje u organizaciji narodne vlasti.

Rad u struci počeo je na poljoprivrednim dobrima, te je cijeli niz godina bio upravnik planinskog dobra Mrzla Vodica. Od 1945. šef je za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, upravnik Instituta za stočarstvo u Zagrebu i nastavnik na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu na predmetu Planinsko gospodarstvo i mljekarstvo. Godine 1947. dolazi u Sarajevo i kao matičar osniva Saveznu visoku školu, kasnije Poljoprivredni fakultet. Na dužnosti profesora ostao je sve do odlaska u penziju. Pored nastavničke, obavljao je niz drugih dužnosti na Poljoprivrednim fakultetu u Sarajevu i u društvenopolitičkim organizacijama. Pod njegovim rukovodstvom mnogi kandidati su odbranili magistarske i doktorske radove.

Među prvima u našoj zemlji počeo je da se bavi ispitivanjima iz oblasti planinskog gazdovanja, a posebno problemom funkcionalne povezanosti planine i nizinskog gospodarstva. Iz toga područja dao je niz zapaženih radova, kao Opskrba vodom u planinskom stočarstvu, Stočarska kretanja, Kategorizacija planina i osnovni pojmovi iz planinskog gospodarstva, Vegetacijske prilike naših planinskih pašnjaka. Brojnim publikacijama, a posebno Ovčjim mljekarstvom, postavio je temelje sistematskom ispitivanju autohtonih mliječnih proizvoda i dao prve radove iz ove oblasti na jugoslovenskom nivou. Veliki je doprinos dao razvitku stočarske nauke u domenu morfoloških i fizioloških svojstava. Obradio je kompleksan metod ispitivanja mliječnosti ovaca: Prehrana, mliječnost i mlijeko primorske ovce i finoće vune: Vuna naših ovaca.

Preko 40 godina naučnog rada krunisano je s više od 150 naučnih radova, koji su poslužili kao osnova za dodjeljivanje Dvadesetsedmojulske nagrade BiH za naučni rad. Za svoj samoprijegoran rad odlikovan je Ordenom rada i Ordenom zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom.

Za redovnog člana Naučnog društva Bosne i Hercegovine u Odjeljenje medicinskih nauka izabran je 1952. godine. Od osnivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1966. godine, nastavlja biti njen redovni član.

Preminuo je u Sarajevu 1973. godine.