Ivan Soklić (1917-2004)

Ivan Soklić rođen je 1917. godine u Sarajevu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Visoku stručnu spremu stiče na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomiravši na predmetima: Zoologija, Botanika, Geologija i Paleontologija. Doktorat nauka stekao je na Sveučilištu u Zagrebu 1946. temom Biljni svijet Podravskih pijesaka.

Prvo radi kao profesor u gimnaziji, a zatim kao saradnik Geološkog zavoda u Zagrebu. Sredinom 1944. izlazi na oslobođeni teritorij Bosanske krajine, gdje radi u Privrednom odjeljenju Oblasnog NO odbora i kasnije u Geološko-mjeračkoj ekipi ZAVNOBiH-a.

Poslije rata rukovodi Odsjekom za rudarska istraživanja Ministarstva industrije i rudarstva NR- BiH, Mineraloško-geološkim odjelom Zemaljskog muzeja i Kursom za geološke prospektore. Kasnije, u Geološkom zavodu u Sarajevu, rukovodio je grupom koja je vršila geološka kartiranja ugljonosnih terena. Od 1949. do 1951. radi u naftnoj privredi, i to prvo kao zamjenik generalnog geologa Direkcije u Beogradu, a kasnije kao glavni geolog naftnog polja Šumećani u Hrvatskoj. Od 1951. do 1960. rukovodi geološkom službom Preduzeća za istraživanje nafte u Tuzli. Za docenta geologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1955. godine, od 1960. je vanredni, a od 1964. redovni profesor Rudarskog fakulteta u Tuzli.

Od njegovih naučnih radova treba istaći: Kenozoik Bosne i Hercegovine (1957); Fauna moluska… (1955); Sarmata Panonskog bazena. U Postpontskom periodu, Južnopanonskoj oglejenoj sviti, Stratigrafiji kvartara… (1970) i drugim radovima obrađuje potolinski srednji i gornji pliocen i kvartar. Tako utvrđuje tektonske i klimatske promjene koje se kod nas dešavaju u postpontskom periodu. U Neogenskoj paleogeografiji sjeverne Bosne (1973) prikazuje evoluciju podvodnih i suhozemnih predjela na jugu Panonskog bazena, s posebnim osvrtom na mogućnost obrazovanja ležišta uglja, nafte, soli itd. Horizontalni i vertikalni pokreti tektonskih blokova (1965), Postanak i struktura Tuzlanskog bazena (1964) i drugi radovi.

Radovi o tektonici sjeverne Bosne ističu potrebu poznavanja geneze nabora i njihovog morfološkog razlikovanja kako bi se utvrdili smjer i vrijeme kretanja odvojenih blokova litosfere u prošlosti i prilikom savremenih zemljotresa. Obrađivao je geologiju mnogih naših ugljenih bazena i revira. Vršio je mikrostratigrafska i petrološka ispitivanja nekih ugljenih ležišta, dao prijedlog za naučnu klasifikaciju lignita iz Kreke, itd. U svojim naftološkim studijama prikazuje rezultate ispitivanja sjeverno-bosanskog tercijara sa stanovišta mogućnosti otkrivanja ležišta nafte. Obrađuje pitanje postanka naše nafte, njene današnje kolektore, puteve migracije, tipove zamki i sl.

Za svoj naučni i stručni rad više puta je odlikovan.

Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka izabran je 1973, a za redovnog 1978. godine.

Preminuo je u Tuzli 2004. godine.