SVEIN MØNNESLAND
(1943-2026)
Svein Mønnesland rođen je 16. 10. 1943. godine u mjestu Skien, Norveška. Tu je stekao osnovno i srednje obrazovanje, dok je više obrazovanje nastavio u Oslu studijem slavističkih disciplina, ruskog i južnoslavenskih jezika. U toku studija jednu godinu je proveo na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Pored slavistike studirao je i francuski jezik u Parizu. Od 1969. godine zaposlen je u Institutu za istočnoevropske i orijentalne studije Univerziteta u Oslu. Tu je prošao kroz sve etape naučnog napredovanja – od kandidata (asistenta) do redovnog profesora (1979).
Godine 1985. izabran je za predsjednika Norveškog, 1986. i Skandinavskog udruženja slavista, a potom i za šefa Katedre za slavistiku Univerziteta u Oslu. Ostale zapaženije funkcije su: bio je skandinavski član Međunarodnog odbora za studije Jugoisotočne Evrope (1989−1996), predsjednik Odbora za Jugoistočnu Evropu pri Univerzitetu u Oslu (1990−1996), osnivač i predsjednik organizacije LA Bosna leve (Da Bosna živi), a od 1992. vodi i izdavačku kuću Sypress Forlag, karakterističnu po objavljivanju brojnih publikacija sa tematikom vezanom za Balkan.
U radovima naučnoistraživačkog karaktera dotakao se skoro svih oblasti i nivoa jezičke strukture južnoslavenskih jezika, ali dotičući se i drugih jezika, ruskog, poljskog, češkog, a sve kada je neke pojave nastojao do kraja osvijetliti i izvesti zaključke na nivou opće zakonomjernosti. Zajednička karakteristika koja prožima sve njegove radove je minuciozna analiza, primjeren metodološki postupak i precizan zaključak.
Neke od njegovih najpoznatijih monografija su: Serbia in the 19th century seen by foreigners (2016), A town in Europe through 2,400 years: Stari Grad (Pharos) on Hvar (2016), Lær kroatisk! (2014), National Symbols in Multi-National States (2013), Bosansko-turski rječnik. Muhamed Hevai Uskufi (2012), Dalmatia through foreign eyes (2011), Jezik u Bosni i Hercegovini (2005), Bosnisk-kroatisk-serbisk grammatikk (2002), 1001 dan: Bosna i Hercegovina slikom i riječju kroz stoljeća (20 01), Norsk-bosnisk/kroatisk/serbisk ordbok., (2001), Land ohne Wiederkehr. Ex-Jugoslawien: Die Wurzeln des Krieges (199 7), Bosnia-Hercegovina (1994), Kosovo (1994), Før Jugoslavia, og etter (1992) (5. izd. 2006), Hajdemo u Jugoslaviju (1986). Prevodio je književna djela autora s ovih prostora na norveški jezik i obratno.
Prihvativši raslojavanje zajedničkog standardnog jezika na posebne nacionalne standarde kao zakonomjernu pojavu poslije disolucije političke zajednice, posebno se založio u podržavanju ravnopravnog statusa bosanskog standardnog jezika u zajednici standardnih jezika štokavskog narječja. To se očituje kako u teorijskim elaboracijama problematike, tako i u praktičnim potezima – bosanskom jeziku je otvorio mjesto kao studijskom predmetu na fakultetu na kojem je radio.
Bio je član je Norveške akademije nauka.
Za inostranog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je 2002. godine na prijedlog Odjeljenja društvenih nauka (kasnije Odjeljenje humanističkih nauka).
Preminuo je 23. augusta 2026. godine.