Vaso Butozan (1902-1974)

Edhem Čamo

Edhem Čamo rođen je 1909. godine u Trebinju. Nakon završenih šest razreda gimnazije u Trebinju, maturirao je u Sarajevu, a zatim se upisao na Veterinarski fakultet u Zagrebu i diplomirao 1938. godine. Na istom fakultetu doktorirao je 1948. godine. Nakon završenih studija, u predratnom periodu radio je u Derventi, Glamoču, Gradačcu i Foči.

Godine 1941. odlazi u NOV. Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a i na Drugom zasjedanju AVNOJ-a izabran za vijećnika za srez Gradačac. Poslije rata bio je povjerenik za poljoprivredu NO Tuzla, i pomoćnik ministra poljoprivrede i stočarstva NRBiH; 1950. izabran je za profesora (za predmet Zoohigije) na novoosnovanom Veterinarskom fakultetu u Sarajevu. Prvi je dekan tog fa­ kulteta, a na tu je dužnost četiri puta uzastopno biran. Dva puta biran je za rektora Univerziteta u Sarajevu (1956-1960), zatim za predsjednika Univerzitetskog savjeta, te za predsjednika Zajednice jugoslovenskih univerziteta, predsjednika Organizacionog komiteta međunarodnog seminara Univerzitet danas, predsjednika Društva veterinara i veterinarskih tehničara Bosne i Hercegovine. Bio je predsjednik Odbora za visoko školstvo i naučni rad u Savjetu za prosvjetu, nauku i kulturu NRBiH, predsjednik tog Savjeta i predsjednik Savjeta za nauku SRBiH. Bio je predsjednik Savjeta Jugoslovenskog udruženja Nauka i društvo i predsjednik Društva BiH za borbu protiv raka.

Publikovao je preko 60 radova i studija iz područja zoohigijene, unapređenja stočarske proizvodnje i veterinarstva, te organizacije naučnog i nastavnog rada na visokoškolskim i u naučnim ustanovama. Radovi iz zoohigijene i unapređenja stočarske proizvodnje obrađuju i rješavaju aktuelnu problematiku proizvodnje (o uzgojnim bolestima i zaštiti podmlatka domaćih životinja, o higijenskim mjerama u pašnim uslovima držanja stoke, istraživanja o higijenskoj kvaliteti vode brdskog pod­ ručja Bosne i Hercegovine [lokve i cisterne], o uticaju mikroklimata na uzgoj pilića i dr.). Objavio je nekoliko rasprava iz nastavne i naučne problematike i organizacije naučnog rada u samoupravnom društvu.

Za svoj rad odlikovan je brojnim ordenima i nagradama.

Bio je član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i Makedonske akademije nauka i umjetnosti.

Za redovnog člana Naučnog društva Bosne i Hercegovine u Odjeljenje privredno-tehničkih nauka izabran je 1961, a redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je od njenog osnivanja 1966. godine. Za generalnog sekretara Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je 1966, a 1968. godine za njenog potpredsjednika. Od 1971. do 1977. godine bio je predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Bio je predsjednik Savjeta akademija nauka i umjetnosti SFRJ.

Preminuo je u Sarajevu 1996. godine.