Dopisni član ANUBiH, prof. dr. Husnija Kamberović prisustvovao svečanom otvorenju međunarodne naučne konferencije „Bosanske zemlje: Usora i Soli – 800 godina od prvog pisanog pomena“

U hotelu Mellain u Tuzli je 19. septembra 2025. svečano otvorena međunarodna naučna konferencija „Bosanske zemlje: Usora i Soli – 800 godina od prvog pisanog pomena“. Na otvorenju konferencije učesnicima su se obratili rektor Univerziteta u Tuzli Amir Karić, dekan Pravnog fakulteta u Tuzli Vedad Gurda, predsjednik Skupštine TK Žarko Vujović, ministar obrazovanja i nauke TK Ahmed Omerović, te predsjednik  Organizacionog odbora konferencije Edin Mutapčić.

Na ceremoniji otvaranja konferencije doprinos su dali i učenici Srednje muzičke škole „Čestimir Mirko Dušek“ i profesori škole Kenan Hasić i Jasmina Kasumović.

U ime Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine prisutnima se obratio dopisni član ANUBiH Husnija Kamberović, koji je sudionicima poželio uspješan rad.

U svom pozdravnom govoru, Kamberović je kazao:

Počastvovan sam prilikom što Vas uime Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a posebno Odjeljenja za humanističke nauke i Odbora za historijske nauke,  mogu pozdraviti i poželjeti uspješan rad.

Tema o kojoj će se narednih dana diskutirati na ovoj konferenciji iznimno je važna. Ona nikako nije lokalna, ne ograničava se samo na srednjovjekovne oporuke, čak nije važna samo za HISTORIJU Bosne i Hercegovine, i nije važna samo za pravnu historiju. Rekao bih da se na ovom primjeru mogu itekako razmatrati znatno šira pitanja globalne historije.  Imamo mi niz primjera u povijesti koji pokazuju kako događaji koji na prvi pogled izgledaju mali i lokalno ograničeni, zbog svoje dinamike poprimaju globalna značenja. Čini mi se da je i na ovoj konferenciji upravo taj slučaj – kako se Usora i Soli vremenom razvijaju, transformiraju, mijenjaju svoj status i slično. Dinamika povijesnih kretanja je ovdje važna.

Pažljivo sam čitao Program konferencije. Može se na temlju toga zaključiti da će saopćenja obuhvatati znatno širi prostor od same Usore i Soli, i da se nipošto ne zaustavljaju samo na detaljnim analizama značenja 1225. godine. U tematskom smislu vidimo tu kontinuitet – od antike do sredine 20. stoljeća. Ta dinamika, koja se nazire iz Programa konferencije, obećavajuća je.

Ali, kako god široko postavljali ovu raspravu o Usori i Soli, ona je ipak najvažnija za bosanskohercegovačku historiju. Uvidi sa ove konferencije o položaju Usore i Soli, životu njenih ljudi, ali i posljedice koje su bile vidljive ne samo sredinom 20. stoljeća kroz nazive župa, nego sve do danas, sigurno imaju itekako važno značenje za razumijevanje ukupne bosanskohercegovačae povijesti, ali i suvremenih kretanja.

Raduje svaka diskusija i konferencija, a posebmo diskusije koje okupljaju naučnike ne samo iz svih postjugoslavenskih zemlja, nego i naučnike iz drugih zemalja Evrope, uključujući i one sa nekih od najuticajnijih univerziteta, a takvih je danas i na ovoj konferenciji.

Želim posebno čestitati kolegi Edinu Mutapčiću i njegovim saradnicima na organizaciji ove izuzetno zahtjevne konferencije. Svako ko organizira nešto slično zna koliko napora treba uložiti da bi se jedna ovakva konferencija pripremila. Svaka čast, kolega Mutapčiću.

Uvjeren da će diskusije na ovoj konferenciji ostati u akademskim okvirima, i da će svi iz toga moći ponešto naučiti, još jedanput želim pozdraviti sve sudionike i uime Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine poželjeti uspjeh u radu.

Organizatori konferencije su Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Naučno društvo pravnika iz Tuzle. Na konferenciji je sudjelovalo oko 50 naučnika iz svih postjugoslavenskih zemalja, zatim iz Turska, Mađarska i Velike Britanije.

Informacija preuzeta sa stranice:

https://historiografija.ba/historija-u-javnosti/naucne-manifestacije/otvorena-medjunarodna-naucna-konferencija-bosanske-zemlje-usora-i-soli-800-godina-od-prvog-pisanog-pomena