U organizaciji Odbora za energiju, energetiku i okoliš Odjeljenja tehničkih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), 23. septembra 2026. godine održano je javno predavanje na temu „Digitalne tehnologije, pametne mreže i vještačka inteligencija kao pokretači budućeg ekosistema za upravljanje energetskim sistemom“.
Predavanje je održao prof. dr. Muhidin Lelić, direktor i izvršni savjetnik kompanije Danovo Energy Solutions (SAD).
Profesor Lelić istakao je da elektroenergetska mreža prolazi kroz jednu od najznačajnijih transformacija u posljednjih stotinu godina. Ona postaje distribuirana, dvosmjerna i sve više zavisna od digitalnog senzorskog nadzora i vještačke inteligencije kako bi ostala otporna i pouzdana u uslovima u kojima klimatski rizici, obnovljivi izvori energije i električna vozila mijenjaju način na koji se energija proizvodi i troši.
„Digitalizacija daje mreži nervni sistem“ – slikovito je istaknuto u kontekstu sve veće potrebe da elektroenergetski sistem može ne samo proizvoditi i distribuirati energiju nego i osjetiti, razumjeti, predvidjeti i reagovati na promjene u gotovo realnom vremenu.
Predavanje je razmatralo fizičke, digitalne, vještačkom inteligencijom podržane i društvene promjene koje se odvijaju istovremeno, pokazujući kako vještačka inteligencija može pomoći distributerima u upravljanju znatno složenijom mrežom. Istovremeno je otvoren i jedan od ključnih izazova: nagli razvoj vještačke inteligencije, posebno kroz širenje centara za obradu podataka, postaje značajan i brzo rastući izvor potražnje za električnom energijom, dodatno opterećujući elektroenergetske mreže, vodne resurse i lokalne zajednice.
O razmjerama ovog izazova govore i podaci predstavljeni na predavanju. Potrošnja električne energije centara za obradu podataka iznosila je oko 415 TWh u 2014. godini, dok se za 2030. godinu procjenjuje na oko 945 TWh. Za 2035. godinu predviđanja se kreću u širokom rasponu, od približno 700 do čak 1.700 TWh, što ukazuje na potencijalno snažan uticaj razvoja vještačke inteligencije na buduću potražnju za električnom energijom.
Ovi trendovi pokazuju da energetska i digitalna tranzicija više ne mogu biti posmatrane odvojeno. Tehnologije koje omogućavaju efikasnije upravljanje energetskim sistemima istovremeno stvaraju novu potražnju za energijom i nove infrastrukturne izazove. Zbog toga budući energetski sistemi moraju biti istovremeno digitalni, fleksibilni, otporni i održivi.
U završnom dijelu predavanja razmatrana je mogućnost primjene predstavljenih koncepata u Bosni i Hercegovini, uz identifikovanje konkretnih prioriteta za modernizaciju energetskog sistema i razvoj njegovih digitalnih kapaciteta. Posebno je naglašena mogućnost i potreba za aktivnijom ulogom ANUBiH u povezivanju nauke, stručnih institucija, energetskog sektora i javnih politika u ovom procesu.
Predavanje je ukazalo da pitanje budućnosti energetike više nije samo pitanje proizvodnje dovoljne količine električne energije. Ono je sve više pitanje sposobnosti sistema da prikuplja i razumije podatke, predviđa promjene, brzo reaguje i optimalno upravlja sve složenijom mrežom.
Upravo u tome digitalizacija i vještačka inteligencija mogu imati jednu od svojih najvažnijih uloga – da elektroenergetskoj mreži daju „nervni sistem“ potreban za upravljanje energijom budućnosti.
