We have 61 guests and no members online

In memoriam Ivan Markešić

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obavještava bosanskohercegovačku javnost da je 6. marta 2024. godine u Zagrebu (Republika Hrvatska) preminuo domaći član ANUBiH prof. dr. Ivan Markešić.

markesicIvan Markešić rođen je 1954. godine u Proslapu, općina Prozor-Rama. Osnovnu školu završio je u Orašcu i Šćitu, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1972), studij sociologije na Fakul- tetu političkih nauka u Sarajevu (1978), te studij njemačkoga jezika na Filozofskome fakultetu u Sarajevu (1984). Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu završio poslijediplomski studij iz područja sociologije religije i magistrirao temom Politička teologija Dorothee Soelle – sociološke pretpostavke i sociološke implikacije (1988), te na istome fakultetu doktorirao temom Religija u teoriji sustava Niklasa Luhmanna (1997).

Radio je u UNIS-Prozoru (1978–1987), Institutu za proučavanje nacionalnih odnosa u Sarajevu (1987–1991), HDZBiH kao glavni tajnik (1991–1992), Hrvatskom informacijskom centru (HIC) u Zagrebu (1992–1993), Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu (1993–2005), te Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu (2005–2019).

U Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža Zagreb biran je u zvanje znanstvenoga suradnika (2000), višega leksikografa (2005) te u naslovno zvanje leksikografskoga savjetnika (2010), po- tom u Institutu Ivo Pilar u zvanje višega znanstvenog suradnika (2005), znanstvenoga savjetnika (2010), te znanstvenoga savjetnika u trajnome zvanju (2018).

U zvanje docenta biran je na Fakultetu političkih znanosti Zagreb (2000) i na Fakultetu hrvat- skih studija (2001), dok je u naslovna zvanja izvanrednog (2006), redovitog (2011) te redovitoga profesora u trajnome zvanju (2016) biran na Edukacijsko-rehabilitacijskome fakultetu u Zagrebu.

Na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu predavao je Sociološke teorije, Sociologiju religije te Socio- logiju umiranja i smrti, na Edukacijsko-rehabilitacijskome fakultetu Osnove sociologije, a na Zdrav- stvenome veleučilištu u Zagrebu Sociologiju zdravlja. Na Fakultetu društvenih znanosti Sveučili- šta Hercegovina u Međugorju predavao je više sociologijskih kolegija te bio voditelj Doktorskoga studija Sociologije religije.

Objavljivao je u časopisima Društvena istraživanja, Socijalna ekologija, Filozofska istraživanja, Politička misao, Periodicum biologorum, Nova prisutnost, Obnovljeni život te Bosna franciscana, Vrhbosnensia, Hrvatska misao, Jukić kao i u zbornicima s domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.

Bio je član uredništva časopisa Društvena istraživanja (1996–2000), član redakcije (urednik za BiH) Hrvatskoga leksikona (I/II, 1997), urednik i suradnik Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika (OER) Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (1993–2005), zamjenik glavnoga urednika i iz- vršni urednik prvoga sveska (A-Đ) Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (2009). Trenutno je u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i hercegovine angažiran u pripremi izrade Opće enciklopedije Bosne i Hercegovine.

Bio je voditelj dva znanstvena projekata Ministarstva znanosti i obrazovanja RH: Znanstveno na- zivlje teologije, sociologije religije i filozofije religije (2002–2006) i Religijski, nacionalni i politički identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini (2008–2014), te saradnik na tri znanstvena projekta: Hr- vati kao dio multikulturalnog identiteta okolnih zemalja (1996–2002); Globalizacija i postmoderni religijski i crkveni pokreti u Hrvatskoj (2002–2005); Hrvatski identitet, religija i izazovi europskih integracija (2007–2011).

Član je Međunarodne udruge sociologa religije srednje i istočne Europe (ISORECEA), Hrvat- skoga sociološkog društva, Hrvatskoga društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja u Zagrebu, Matice hrvatske i dr.

Objavio je šest knjiga: Hrvatska i Bosna i Hercegovina na Križu života (2012); Religija i političke stranke – na primjeru Bosne i Hercegovine (2009); Leksikon članova Udruge đaka Franjevačke kla- sične gimnazije Visoko (2008); Kako smo sačuvali Bosnu i Hercegovine. U povodu desete obljetnice HNVBiH (2004); Luhmann o religiji (2001); Njemačko-hrvatski/hrvatsko-njemački rječnik - suau- tor (1998). S njemačkog na hrvatski jezik preveo više članaka te šest knjiga: Knoblauch, H. (2004) Sociologija religije; Nautički vodič Jadrana. Hrvatska obala (2000); Besson, W. / Jasper, G. (1998) Temeljni pojmovi moderne demokracije; Dohmen, Ch. (1998) Božić i Stari zavjet; Benz, E. (1992) Duh i život Istočne crkve (1992. i 2003) te objavio preko 40 znanstvenih, više desetaka preglednih i stručnih radova te prikaza knjiga.

Za domaćeg člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je 2018. godine na prijedlog Odjeljenja društvenih nauka.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine upućuje iskreno i duboko saućešće porodici, prijateljima i saradnicima uvaženog i cijenjenog profesora Markešića.

AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI
BOSNE I HERCEGOVINE
  • Bistrik 7, 71000 Sarajevo, BiH
  • Tel: +387 33 560 700
  • Fax: +387 33 560 703
  • Email: akademija@anubih.ba

Location

anu mapa

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…