"Bazne tehnologije i modeli za implementaciju industrije 4.0" naziv je međunarodne naučne konferencije koja je održana u amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Pozdravljajući prisutne obratio se, predsjednik ANUBiH, akademik Muris Čičić podsjećajući da su akademije specifične institucije koje su nastale u nekom historijskom kontekstu.

“Kao takve su odigrale značajnu ulogu u razvoju nauke i umjetnosti u zadnjih nekoliko vijekova - pogotovo u Evropi. Mi nastojimo da održimo tu žižu nauke, da nastavimo da radimo ono što su radili i naši prethodnici, što rade neke akademije u okruženju koje su još uvijek uzori i nama i svima ostalima” – istakao je akademik Čičić.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine kontinuirano prati i izučava razvoj i implementaciju novih tehnologija u svim industrijskim granama.

“Trenutno se svijet suočava sa velikim promjenama. Istraživanje i razvoj inovacija u novim tehnologijama kao i brzi tempo implementacije, a posebno digitalizacija i automatizacija imaju glavnu ulogu oblikovanja budućeg svijeta” – kazao je prof. dr. Isak Karabegović, dopisni član ANUBiH.

Industrija 4.0 se odnosi na prikupljanje podataka za proizvodni proces, digitalizaciju, analizu podataka, dobivanje informacija, a kako, u svom izlaganju, ističe prof. dr. Amra Bratovčić sa Tehnološkog fakulteta u Tuzli iz svega navedenog nastaju “znanje i mudrost, koja je zapravo posljedica svih ovih kombiniranih uvida, i koja se stiče sazrijevanjem informacija.”

Na Međunarodnoj naučnoj konferenciji koju je organizovalo Odjeljenje tehničkih nauka ANUBiH u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Društvom za robotiku u Bosni i Hercegovini izlagali su profesori i eksperti iz Industrije 4.0 sa prestižnih univerziteta iz zemalja Zapadnog Balkana.

“Bez entuzijasta i bez ljudi kao što je akademik Karabegović, sigurno ne bismo bili u stanju da vrlo efikasno pratimo ono što se dešava u svijetu i da doprinosimo svojim kreativnim rješenjima” – pohvalio je akademik Čičić.

Koncept Industrija 4.0 se implementira u našem okruženju, ali još uvijek nije rasprostranjen.

“Za implementaciju Industrije 4.0 u kompanijama potrebni su zaposlenici koji su sposobni za zadatke budućnosti i koji su voljni, sposobni i educirani da je razvijaju”- istakao je dopisni član ANUBiH Karabegović.

Kreiranje novih nastavnih programa i kurseva za obrazovanje inžinjera, usvajanje tih znanja i njihova primjena u svakodnevnoj praksi su od presudnog značaja. 

 “Obrazovanje ima ključnu ulogu u poslovnom uspehu proizvodnih organizacija. Današnji i budući rast i razvoj proizvodne organizacije zavisi od nivoa znanja inžinjera i menadžera” - ističe Vidosav Majstorović, profesor na Mašinskom fakultetu u Beogradu.

Fokus je danas usmjeren na lance snabdijevanja i distribucije gdje se istražuju mogućnosti za stvaranje dodatnih vrijednosti za kupca, ali i na proizvodnju.

“Tako se stvara digitalna mreža ekonomija koja obuhvata: lanac nabavke, proizvodnju, lanac distribucije, korišćenje i održavanje i povlačenje iz upotrebe i reciklažu” - mišljenja je prof. dr. Majstorović.

O sigurnosti na radu pri kontaktu stroja iz daljine govorio je Viktorio Malisa, AUVA Allgemeine Unfallversicherungsanstalt iz Beča. “Neke od glavnih prijetnji industrijskim sustavima upravljanja uključuju ubacivanje zlonmjernog softvera, inficiranje malware-om, ljudsku zloupotrebu i sabotažu, ugrožavanje komponenti ekstraneta i oblaka, društveni inženjering i krađu identiteta, DoS napade i ugrožavanje pametnih telefona”- pojasnio je Malisa.

 Ne smijemo zaboraviti da je digitalizacija alat nama.

“U centru stoji čovjek i digitalizacija je samo tamo gdje je potrebna. Skandinavci su prvi uveli tablete u nastavu i sada su prvi koji su to izbacili, jer su vidjeli da to ne funkcioniše. Treba najprije djecu razviti, fizički i psihički, a onda staviti digitalizaciju” - mišljenja je Viktorio Malisa.

Tendencija ubrzanog razvoja internet tehnologija omogućava razvoj distribuiranih sistema koji prevazilaze tradicionalna fizička i vremenska ograničenja i uz pomoć kojih se povezuju geografski dislocirani korisnici, sistemi, resursi i servisi.

“Primenom cloud-baziranih kolaborativnih sistema projektanti i inženjeri mogu međusobno razmenjivati i deliti poslove i znanje na globalnom nivou posredstvom internet mreže”- naveo je u svom izlaganju prof. dr. Miodrag Milošević sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.

Kvalitetna razlika između kolaborativnog inžinjerstva i kooperacije je mogućnost da organizacije ili pojdinci aktivno razmjenjuju znajnje i uče jedni od drugih.

“Na taj način postaju bolji u onome što rade. Zahteva se visok nivo poverenja i organizovanja u smislu podele rizika, odgovornosti, ali i beneficija“ – pojasnio je prof. dr. Milošević.

Na raspolaganju imamo sve moderne tehnologije, samo moramo naći pravi način kako ih iskoristiti.

“Ne moraju sada učiti samo mladi, nego sada moramo učiti svi kroz cijeli život. To je sada problem – kako upotrebljavati sve nove informacije, načine obrazovanja” – napomenuo je prof. dr. Darko Lovrec sa Fakulteta za strojništvo iz Maribora, ističući koliko je važna reforma obrazovanja i mikrokrediti koji omogućavaju polazniku da pohađa kratki kurs iz konkretne oblasti koja mu je potrebna.

“To je sada EU projekat koji se ne odnosi samo na članice EU nego i sve susjedne zemlje” – pojasnio je prof. dr. Lovrec.

Umjetna inteligencija je postala potreba.

“Svakodnevno nam u svim segmentima života donosi izazove i pokazuje da je neophodno sticati nova znanja” – kazao je prof. dr. Elvir Šahić sa Katedre za Menadžment i organizaciju, Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Pametna tehnologija i algoritamske kontrole vođene umjetnom inteligencijom radikalno mijenjaju oblike međuzavisnosti ljudi i mašina.

“Procesi trebaju biti usmjereni u razvijanju individualne i timske kompetentnosti. Kompetencija se procjenjuje prema vještinama i načinu rada. Ovaj odnos interakcije čovjeka i mašine podrazumjeva da je u uslužnoj proizvodnji kupac na prvom mjestu. To je tradicionalno bila strategija menadžmenta koja se koristila prilikom oblikovanja različitih procesa” - istakao je prof. dr. Šahić.

Sa novom tehnologijom dolazi i nova organizacijska realnost.

“Sada odluke koje se donose moraju biti važne kako za korisnika tako i za onog ko pruža uslugu” – kazao je prof. dr. Šahić.

Na ovu temu dopisni član ANUBiH Karabegović je dodao: “Uspjeh u implementaciji Industrije 4.0 leži u rukama svih učesnika u lancu od proizvođača do krajnjeg korisnika ili kupca”.

Nije moguće sve digitalizovati, jer nisu razvijene određene stvari kada je u pitanju robotika. “Kompanije da bi bile konkurentne na globalnom tržištu kontinuirano vrše implementaciju i nastoje da bez radnika imaju pametne fabrike, da uđe repromaterijal izađe gotov proizvod. Htjeli mi to ili ne, to će se sigurno desiti u narednih 50 godina. Mi moramo ljude pripremiti na to i educirati za nova radna mjesta” - pojasnio je dopisni član ANUBiH Karabegović.

U implementaciji principa i tehnologija Industrije 4.0 ne postoji sistemski i sveobuhvatan okvir i strategije.

“Najčešći problemi su: zastarjela postojeća tehnološka infrastruktura, kibernetička sigurnost, potreba za promjenom organizacijske kulture, kao i nedostatak kvalificiranih radnika” – objasnila je doc. dr. sc. Gordana Zeba sa Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu napominjući da je implementacija Industrije 4.0 još uvijek u ranoj fazi.

Primjena vještačke inteligencije vezana je za pametne gradove, autonomna vozila, industriju, medicinu.

“Bitno je da se osnovne funkcionalnosti kao što su percepcija, planiranje i kontrola razvijaju ne samo na bazi osnovnih algoritama, nego i algoritama koji su bazirani na vještačkoj inteligenciji” - u svom izlaganju navodi Lejla Banjanović-Mehmedović, profesorica na Elektrotehničkom fakultetu u Tuzli.

Nije cilj da se oblak zatrpa svim podacima koji se prikupe nego da se oni lokalno obrade i da se smanji količina informacija koja se šalju preko interneta.

Primjer kako možemo koristiti vještačku inteligenciju i lokalne procesore je Pametna kuća koja, prema riječima, prof. dr. Banjanović-Mehmedović podrazumjeva: “prepoznavanja glasa, aktivnosti, napadača u našem domu, ali i mogućnost da na osnovu hrane u frižideru odredimo kakav će biti naš sljedeći obrok.”

Budućnost je u jednom dinamičnom opusu.

“Ne smijemo zaboraviti da cijelo vrijeme držimo hibridni ekosistem koji podrazumjeva korištenje i EDGE AI i oblaka kako bismo napravili skalabilne aplikacije vještačke inteligencije” – napomenula je prof. dr. Banjanović-Mehmedović.

Razvoj novih proizvoda danas se rijetko provodi bez procesa 3D skeniranja.

“Važno je razvijat svoje proizvode. I to je naš cilj. U labaratoriji pomažemo kompanijama da razvijaju nove proizvode, a 3D skeniranje je tehnologija koju koristimo” - ističe u svom izlaganju prof.  dr. Adis Muminović sa Mašinskog fakulteta u Sarajevu dodajući da su u Kini prije 10 godina proizvodili samo za Evropu, a danas su preuzeli svu tu tehnologiju i sada proizvode svoje proizvode. “Mi, nažalost nismo uhvatili taj korak. U BiH se proizvodi mnogo, ali ne kao bosanski proizvod, nego se u Njemačkoj stavi žig “Proizvedeno u Njemačkoj”.”

Za kompanije u zemljama zapadnog Balkana troškovi implementacije, složenost temeljnih tehnologija Industrije 4.0 predstavljaju izazove.

“Ipak kompanije su zainteresirane za pametnu proizvodnju jer smatraju da su za povećanje konkurentnosti najvažnije bolja koordinacija sa kupcima, bolji kvalitet proizvoda, smanjenje troškova proizvodnje i bolja usklađenost sa specifikacijama kupca ili regulatornim zahtjevima”- smatra dopisni član ANUBiH  Karabegović.

Velika preduzeća koja imaju više sredstava na raspolaganju mnogo lakše ulaze u nove investicije i spremni su isprobati nove tehnologije.

„Otpor i strah od usvajanja novih tehnologija imaju mala i srednja preduzeća. Oni nemaju dovoljno sredstava na raspolaganju, i moraju pažljivo planirati ulaganje i povrat”- podvukao je jedan od izlagača Haris Arslanagić.

Za ta preduzeća Arslanagić kaže da je važno da konstantno prate šta njihovi konkurenti rade, da pokušaju to implementirati: “Jednostavno da se odvaže na ovaj korak rizika, usvajajući poduzetnički pristup”.

Prednosti koje kompanija ima kada implementira disruptivne tehnologije Industrije 4.0 su brojne.

„Kompanije će  poboljšat proces poslovanja, smanjiti operativne troškove, povećat produktivnost, imat proširen pristup  globalnom ekonomskom tržištu, bolju spoljnju i unutarnju saradnju, kao i povećanu sigurnost poslovnih i ličnih podatka”- naveo je dopisni član ANUBiH Isak Karabegović.

Velike su prednosti i kod implementiranja napredne robotike u proizvodne procese kompanija.

“Smanjuju se kapitalni troškovi, povećava stopa proizvodnje i profitabilnosti, mogućnost automatizacije određenih operacija, unapređenje kvalitete rada zaposlenih, kontinuirano poboljšanje kvalitete proizvoda, smanjenje materijalnog otpada, transformacija krute u fleksibilnu automatizaciju, ušteda prostora, povećana raznolikost i smanjen životni ciklus proizvoda” – nabrojao je dopisni član ANUBiH Karabegović.

Edisa Dreković PhD kandidat Univerziteta u Nišu pojasnila je značaj digitalnih blizanaca.

“Kako tehnologija nastavlja da se razvija, Digital Twins će igrati ključnu ulogu u pokretanju inovacija, efikasnosti i održivosti u digitalnoj eri. Prihvatanje Digital Twins nudi organizacijama konkurentsku prednost u digitalnoj eri i otvara nove mogućnosti za inovacije i rast.”

Koliko smo dio digitalnog svijeta najbolje pokazuju podaci da je 4,66 milijardi korisnika interneta, dnevne prestrage dostižu 3,5 milijardi, a procjenjuje se da će do 2025. godine ukupan broj podataka koji su pohranjeni doći do 175 zetabajta.

„Zamislite da 175 zetabajta pohranimo na DVD-eve. To bi bilo dovoljno da oni okruže planetu Zemlju 222 puta”- objasnio je Haris Arslanagić.

Iako digitalni marketing dobija sve veći značaj, tradicionalni marketinški kanali imaju svoje mjesto na tržištu BiH.

“Najbolje bi bilo napraviti sinergiju ova dva marketinga, jer naše tržište i dalje nije zrelo da se odluči samo za digitalni ili da ostanemo samo na tradicionalnom marketingu” – u svom izlaganju savjetuje Maida Eljazović, Nelt Grupa.

Predstavljajući digitalnu transformaciju u zdravstvu Adna Softić iz Verlab Instituta je istakla: “Radimo na različitim projektima u ovom polju i trudimo se da se u Bosni i Hercegovini zdravstvo predstavi kao jedno od polja gdje će digitalna transformacija naći svoj put.” 

Otpor u vidu nezainteresovanost ljekara i nepovjerenja pacijenata prema novim tehnologijama može se spriječiti.

“Najvažnije je da vještačku inteligenciju prikažemo kao alat koji pomaže doktorima u uspostavljanju dijagnoze, a pacijentima u dobijanju adekvatne individualne terapije” - smatra Softić.

Potrebno je raditi na unapređenju znanja i vještina kod postojećih i potencijalnih zaposlenika i na ubrzanom implementiranju svih tehnologija  Industrije 4.0 u proizvodne i poslovne procese.

“Morat ćemo svi uložit napore, ne samo industrija, nego i Akademija ali i svi zaposleni da bismo se pomjerili ka stanju koje je postalo standard u ostatku svijeta” – istakla je Mirha Bičo Ćar, profesorica sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Učesnici međunarodne naučne konferencije složili su se da je za napredovanje u ovoj oblasti izuzetno važno da se Industrija 4.0 sa svojim tehnologijama uvrsti u nastavne planove i programe obrazovnih institucija tehničkih, ekonomskih i drugih fakulteta, te da se organizuje okrugli sto na ovu temu.

Istakli su i da sigurnost u Industriji 4.0 zahtijeva veću pažnju akademske zajednice, zakonodavaca i privrednika, te da je važno popularizirati i implementirati tehnologije Industrije 4.0 u razvoju proizvoda, ispitivanju proizvoda i procesa u prehrambenoj proizvodnji, farmaceutskoj industriji i marketingu.

Također, potrebno je nastaviti izučavati i implementirati tehnologije vještačke inteligencije.