We have 42 guests and no members online

Naučno-stručni simpozij Reforma izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine

Biračka masa u Bosni i Hercegovini je pretežnim dijelom tradicionalno opredijeljena. Sva politička aktivnost naroda kao da se svodi na sudjelovanje na izborima. I tu se pokazuje  slab odziv birača što bi moglo značiti da je taj dio biračkog tijela izgubio nadu u boljitak ili željenu promjenu vlasti. Ne samo da izbori gube moć privlačenja interesa javnosti, ne uspijevaju ni u rješavanju kriza. Ljudi su počeli gubiti zanimanje za njih. Vlada široko rasprostranjeno mišljenje da se radi o „igri bez pobjednika“.

Otud svaka rasprava o izborima i izbornim pravilima zaokuplja pažnju političke i intelektualne javnosti.

Odjeljenje društvenih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u suradnji sa svojim odborima za političke, pravne i sociološke nauke organizira naučno-stručni simpozij Reforma izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine.

Simpozij će se održati u četvrtak, 27. 5. 2021. godine s početkom u 10 sati u Sali Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Bit će omogućen i on-line pristup simpoziju putom sljedećeg linka: https://bbb.anubih.ba/b/anu-erw-tec-djp.

Najviše radova spada u politološku perspektivu. Među njima ima i radova koji su dosta uopćeni, koji ne nude neka rješenja (S. Kovačević). A. Arapović u svom radu dat će teorijski i empirijski uvid u ključne odredbe izbornog zakonodavstva koje treba inovirati i modernizirati. G. Kovačević i N. Korajlić raspravljat će o preduvjetima za reformu izbornog zakonodavstva. D. Arnaut govorit će o prednostima, ali i anomalijama i diskriminirajućim odredbama postojećeg izbornog zakona. E. Fejzić u saopćenju Izborno zakonodavstvo u BiH: problemi, potrebe i mogućnosti ukazuje na ograničenja u postojećem izbornom zakonodavstvu što bi trebalo uzeti u obzir kod predlaganja novih izmjena u izbornoj proceduri. E. Huruz Memović će se kritički osvrnuti na etnizaciju bosanskohercegovačkog političkog prostora; na pravo zasnovano na etničkoj pripadnosti i povezanost prava kandidiranja s mjestom prebivališta. M. Pejanović u svom izlaganju iznijet će ideje o kojima se raspravlja u okviru izmjena izbornog zakonodavstva poput odredbi o vanrednim izborima, podizanju izbornog cenzusa s 3 % na 5 %, uvođenju tehničkih inovacija u čin glasovanja. S. Arnautović iznoseći genezu izbornih procesa u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2018. godine osvrnut će se na moguće promjene u Ustavu i Izbornom zakonu. Na kraju ovog tematskog (politološkog) bloka je prilog E. Sadikovića u kojem se iznose ideje za jačanje predstavničke funkcije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

U radove koji prate ovu tematiku iz pravne perspektive nalaze se dva priloga. U zajedničkom radu Miodraga i Milene Simović prikazat će se osvrt na aktivno i pasivno pravo, na zaštitu izbornog prava, te nužnosti da se sva izborna regulativa (BiH, RS, Federacije i Distrikta Brčkog) uskladi sa Izbornim zakonom BiH. U drugom radu Z. Begić osvrnut će se na aktualno stanje i nužne reforme u kontekstu važećih ustavnih rješenja. Ukazat će na neprovođenje odluka Europskog suda za ljudska prava, „legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda“.

Među sociološke radove spada rad  S. Vukadinovića u kojem iznosi prijedloge u kom pravcu bi trebale ići reforme Izbornog zakona (otvorene liste, nadogradnja iskustva prefercionog glasanja). S. Kukić, u svom radu, prikazat će nedorečenosti Izbornog zakona iz 2001. godine što izaziva nezadovoljstvo aktera na političkoj sceni te navodi neke od principa na kojima bi se mogla temeljiti dorada istog. Zanimljiv će biti i prilog A. Ždralović Izborno zakonodavstvo BiH – rodna analiza. Fokus rada je na kritici modela koji onemogućuju  predstavljanje žena u politici; usporedbi Izbornog zakona sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i u kojem pravcu bi trebale ići izmjene Izbornog zakona. U veoma zanimljivom prilogu P. Mijović prikazat će da je Izborni zakon odraz općih načela definiranih  Daytonskim ustavom koji su doveli do etničke podjele zemlje. To dovodi do diskriminacije onih koji ne pripadaju „konstitutivnim narodima“. Težište je na stvaranju modela osjetljivog na različitosti. Mnogima će biti zanimljiv prilog Ž. Papića u kojem naglašava da je ravnopravnost svih osnova za Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o ravnopravnosti svih kojima je Bosna i Hercegovina domovina. Konstitutivnost je ustavni mehanizam kojim se ostvaruje nacionalna ravnopravnost i ostvarivanje kolektivnih ljudskih prava.

Tu su i dva priloga istaknutih društvenih aktivista (Besime Borić i Vehida Šehića) čije je političko i stručno iskustvo iz dosadašnjih izbornih procesa dragocjeno za razmišljanje što mijenjati u izbornim zakonodavstvu (naprimjer, kako osigurati veće sudjelovanje žena u zakonodavnim tijelima, izvršnoj vlasti, podizanje izbornog cenzusa za osvajanje mandata, itd.).

 

AGENDA

 

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Odjeljenje društvenih nauka

70 godina ANU

AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI
BOSNE I HERCEGOVINE
  • Bistrik 7, 71000 Sarajevo, BiH
  • Tel: +387 33 560 700
  • Fax: +387 33 560 703
  • Email: akademija@anubih.ba

Location

anu mapa

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…