Centar za demografsku genetiku

Direktor: Rifat Hadžiselimović, dopisni član ANUBiH

Centar za demografsku genetiku ANUBiH osnovan je 15. 7. 2020. godine, Odlukom br: 1-01-1-246-6/20, na formalni prijedlog Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka, koje je zastupalo širi krug zainteresiranih institucija i pojedinaca iz oblasti prirodnih i društvenih nauka.

Nakon uspješne realizacije prvog strateškog cilja ANUBiH u razvoju genetičkih i biotehnoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini, odnosno makroprojekta Društvenog cilja VI (radni naslov: Genetičko inženjerstvo i biotehnologija), uključujući i odgovarajuću kadrovsku i infrastrukturnu podršku, ANUBiH pokreće i institualizaciju populalacijskogenetičkih istraživanja. Takva potreba zasniva se na rezultatima već utemeljenih istraživanja genetike stanovništva Bosne i Hercegovine, kao i činjenici da su bh. genetičari u toj oblasti već šire afirmirani kao vodeći u Regionu, kako po obimu, tako i kvalitetu i raznorodnosti pristupa lokalnoj demografskoj genetici.

Zahvaljujući pretežno individualnim, a rjeđe organiziranim institucijskim istraživanjima, genetička struktura bh. lokalnih populacija je bolje poznata nego stanovništva ostalih zemalja u Regionu. To se podjednako odnosi i na poznavanje genetičke strukture reprezentativnih uzoraka metapopulacije. U Bosni i Hercegovini su istraživani i mogući faktori genetičke diferencijacije lokalnih dijelova stanovništva, a bh. istraživači su sarađivali i na demografsko-genetičkim istraživanjima danas susjednih država: Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Slovenije.

Demografskogenetička istraživanja odgovarajuće strukture stanovništva, u Bosni i Hercegovini imaju relativno dugu historiju, utemeljenu na radovima austrijskih vojnih ljekara (Augustin Weisbach, Heinrich Himmel i njihovi saradnici), koji su vodili pedantne austrougarske regrutne komisije širom Bosne i Hercegovine, a nakon toga odgovarajuće podatke publicirali u (i danas) glasovitom časopisu Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft in Wien (MAGW). Nakon toga slijedi dugo razdoblje, u kojem se pojavljuju sporadični podaci o učestalosti krvnih grupa nekoliko antigenskih sistema. Istraživački zamah u ovoj oblasti počinje krajem 1960-ih, od informacija o fenogenotipskoj strukturi našeg stanovništva po pojedinim svojstvima i njihovim kompleksima, preko proučavanja genetičke distance i sličnosti lokalnih populacija s obzirom na odabrana morfološkoanatomska i biohemijskofiziološka nasljedna svojstva, do kompleksnih molekulskogenetičkih istraživanja u recentnoj epohi.

Koncepcija djelovanja novoosnovanog centra počiva na interdisciplinarnom i polivalentnom pristupu, koji uključuje populacijsku genetiku, bioantropologiju, lingvistiku, medicinu, arheologiju, etnologiju, historiju, fizičku kulturu i srodna naučna područja.

Primarna intencija djelovanja novoformiranog Centra je integracija bh. kadrovskih i infrastrukturnih potencijala na istraživanju genetičkih osobenosti stanovništva Bosne i Hercegovine, od antičke, srednjovjekovne i recentne epohe do predikcije njihovih promjena u prostoru i vremenu.

Glavni ciljevi i smjerovi djelovanja su:

  • integracija odgovarajućih bh. kadrovskih i infrastrukturnih potencijala u pripadajućoj oblasti;

  • uspostava baze podataka o genetičkim osobenostima stanovništva BiH;

  • DNK analiza i karakterizacija antičkih, srednjovjekovnih i recentnih uzoraka;

  • analiza proteklih i predikcija mogućih promjena genetičkog sastava bh. stanovništva.

Osnovne radne jedinice/istraživački timovi su u oblastima:

  • Populacijska genetika

  • Demografija – Etnologija

  • Biostatistika – Bioinformatika

Saradnici:

Unutarakademijski kadar:

Blagoje Govedarica, dopisni član ANUBiH  |  Rifat Hadžiselimović, dopisni član ANUBiH  |  Senahid Halilović, dopisni član ANUBiH  |  Sabina Vejzagić, stručna saradnica Centra za balkanološka istraživanja

Vanjski saradnici, u početnim aktivnostima i/ili projektima su:

Adisa Ahmić, UNTZ  |  Kasim Bajrović, INGEB, UNSA  |  Edin Bujak, Filozofski fakultet UNSA

Adnan Busuladžić , Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine  |  Jasmina Hindija Čakar, INGEB, UNSA  |  Jasminka H. Halilović, Univerzitet Brčko Distrikt

Abdurahim Kalajdžić, INGEB, UNSA  |  Lejla Lasić, INGEB, UNSA  |  Damir Marjanović, Univerzitet Burch

Aida Pilav, Kantonalni zavod za javno zdravstvo  |  Amela Pilav, INGEB, UNSA  |  Lejla Pojskić, INGEB, UNSA

Naris Pojskić, INGEB, UNSA  |  Pavao Rudan, HAZU, Zagreb  |  Aida Sarač Hadžihalilović, Medicinski fakultet UNSA

Muriz Spahić, PMF, UNSA  |  Senad Šljuka, PMF, UNSA  |  Gazmend Temaj, Evropski univerzitet, Priština

Maruška Vidovič, Nacionalni inštitut za javno zdravje (NIJZ), Ljubljana

Brz brzi 4G 300x150 mobilna aplikacija 300x150

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…