Ko je na web-stranici: 21 gostiju i nema prijavljenih članova

Naučnoistraživački/istraživačko razvojni projekti - u toku

1. Projekat uspostave ekspertnog sistema za praćenje i sprečavanje širenja COVID-19 virusa - Epidemiološki lokacijsko-obavještajni sistem

Projekat realizira Odbor za mikrobiologiju i srodne discipline Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH, predsjednica Odbora–akademkinja Mirsada Hukić

Voditelj projekta: akademkinja Mirsada Hukić

Osnovni cilj projekta je da se uspostavom Epidemološkog lokacijsko obavještajnog sistema (ELIS) sa istraživačkom bazom podataka pomogne u obezbjeđenju efikasnijeg sistema epidemiološkog nadzora i poduzimanja efektivnijih mjera kontrole zaraze u Bosni i Hercegovini.

U okviru projekta će se obezbjediti:

  • IT platforma,

  • baza podataka

  • ekspertno znanje,

koji će u vanrednoj situaciji epidemije COVID-19 pomoći zdravstvenim institucijama i javnosti da kroz naučni pristup efikasnije prate i kontrolišu širenje virusa COVID-19 smanjujući tako posljedice njegovog djelovanja.

IT platforma sa bazom podataka će biti dragocjena i za praćenje drugih bolesti (zaraznih i nezaraznih), a osim u zdravstvu, može poslužiti i za istraživanja u drugim oblastima (ekonomija, statistika, sociologija ...)

Ekspertno znanje se odnosi na interaktivno učešće naučnika i eksperata iz relevantnih oblasti. Proširenje njihovih spoznaja kroz iskustvo sa COVID-19 epidemijom će biti korisno za dalja epidemiološka istraživanja.

2. Politike za unapređenje životnog standarda i kreiranje stimulativnog okruženja za povratnike

Projekat realizira Centar za sistemska istraživanja ANUBiH, direktor Centra-akademik Muris Čičić

Voditelj projekta: akademik Muris Čičić

Osnovni cilj projekta jeste ponuditi prijedlog strateških smjernica i politika koje će adresirati problem emigracija, te razmatranje potencijalnih mjera za kreiranje stimulativnog okruženja za povratnike u BiH. Kroz dva pomenuta dijela projekta, biće realizirani i specifični projektni ciljevi:

  • Kreiranje smjernica za unaprjeđenje odnosa s bh. dijasporom.
  • Kreiranje smjernica za uspostavljanje stimulativnog okruženja za povratak bh. dijaspore.

  • Kreiranje smjernica za unaprjeđenje životnog standarda u BiH.

  • Analiza politika vezanih za povratnike u BiH.

  • Analiza stavova povratnika i bh. dijaspore o motivacijskim faktorima povratka u domovinu.

  • Analiza životnog standarda i zadovoljstva životom u BiH.

3. Evropski lingvistički atlas

Projekat realizira Centar za leksikologiju i leksikografiju Odjeljenja humanističkih nauka ANUBiH, direktor Centra-dopisni član Senahid Halilović

Voditelj projekta dopisni član Senahid Halilović

Evropski lingvistički atlas bavi se proučavanjem evropskih jezika u cjelini i dugoročna je međunarodna lingvistička obaveza Bosne i Hercegovine.

4. Općeslavenski lingvistički atlas

Projekat realizira Centar za leksikologiju i leksikografiju Odjeljenja humanističkih nauka ANUBiH, direktor Centra-dopisni član Senahid Halilović

Voditelj projekta dopisni član Senahid Halilović

Dijalektologija je jedna od centralnih disciplina u slavistici i lingvistici uopće. Među rezultatima dijalektologije prednjače regionalni, nacionalni i međunarodni lingvistički atlasi. U projektu “Općeslavenski lingvistički atlas” (OLA), koji je dugoročna međunarodna lingvistička obaveza Bosne i Hercegovine, od 1958. sarađuju najistaknutiji dijalektolozi iz svih slavenskih zemalja i Njemačke. Za OLA je po posebnom upitniku s 3.500 pitanja sakupljena građa u 853 naselja slavenskog jezičkog kontinuuma. Poslije prikupljanja građe na terenu težište rada prebačeno je na izradu karata s pripadajućim objašnjenjima, tj. na pripremu tematskih tomova lingvističkog atlasa.

OLA se bavi proučavanjem slavenskih jezika u cjelini. Kartografiraju se razlike koje suprotstavljaju razne slavenske jezičke skupine (istočnoslavenske, zapadnoslavenske, južnoslavenske) jednu drugoj ili jedan slavenski jezik svima drugima, ili jedan od dijalekata nekog jezika suprotstavljen drugim dijalektima toga jezika i istovremeno drugim slavenskim jezicima.

5. Koliko se poznajemo – Sociološko istraživanje međusobnog poznavanja studenata katolika, pravoslavnih i muslimana u BiH kao preduvjet za dijalog i izgradnju kulture mira

Projekat realizira Odjeljenje društvenih nauka ANUBiH

Voditelji projekta su akademik Ivan Cvitković, prof. dr. Mirko Pejanović, prof. dr. Dino Abazović i Belinda Kikić, MA.

Projekat se realizira u okviru Odjeljenja društvenih nauka ANUBiH. Predviđena prva faza projekta (empirijsko istraživanje – ispitivanje 600 studenata javnih univerziteta i sveučilišta u BiH) provedena je u 2017. godini, a tokom 2018. godine obradit će se prikupljeni podaci i predstavit će se rezultati, što će u konačnici rezultirati objavom publikacije te održavanjem konferencije/seminara/radionica.

6. Dr. Stanko Sielski (1891-1958): ljekar, naučnik i humanista

Projekat realizira Centar za koordinaciju medicinskih istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH, direktor Centra – akademik Husref Tahirović

Voditelj projekta: akademik Husref Tahirović

Cilj istraživanja je oživljavanje ličnosti i djela dr. Stanka Sielskog, djela materijalnog i nematerijalnog naslijeđa nauke i kulture Bosne i Hercegovine, koje je djelimično uništeno u toku Drugog svjetskog rata i poratnog perioda, a nakon toga vremenom zaboravljeno i na taj način lišeno mogućnosti da nađe svoje mjestu u kulturnoistorijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine.

7. Dr. Isak Samokovlija: liječnička biografija i spisateljski rad zdravstveno-prosvjetnog sadržaja

Projekat realizira Centar za koordinaciju medicinskih istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH, direktor Centra – akademik Husref Tahirović

Voditelj projekta: akademik Husref Tahirović

Predmet istraživanja je analiza ljekarskog rada dr. Isaka Samokovlije sa posebnim osvrtom na njegove medicinske tekstove. U tom smislu istražit će se relevantana građa na osnovu koje će se analizirati njegov ljekarski rad i njegovi medicinski tekstovi. Pokušat će se odgovoriti na slijedeća pitanja: O kojim medicinskim problemima je dr. Isak Samokovlija pisao; na koji način je pisao medicinske tekstove; da li se njegov pristup pisanju medicinskih tekstova razlikovao od pristupa pisanju medicinskih tekstova drugih ljekara; šta je njegove medicinske tekstove činilo originalnim; gdje su sve bili objavljeni; kakav su značaj imali u vremenu njihovog objavljivanja, itd. To su sve pitanja na koje do danas ni medicinska ni šira javnost nije dobila odgovore.

8. Sjećanja na akademike Svetozara Zimonjića i Božidara Matića

Projekat realizira Odjeljenje tehničkih nauka ANUBiH

Voditelj projekta: akademik Asif Šabanović

Projekat se odnosi na prikaz životnog djela akademika Svetozara Zimonjića i Božidara Matića.

9. Matematičari akademici (Manojlo Maravić, Mahmut Bajraktarević, Fikret Vajzović, Veselin Perić i Branislav Martić)

Projekat realizira Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH

Voditelj projekta: akademkinja Mirjana Vuković

Projekat se odnosi na prikaz životnog djela matematičara akademika Manojla Maravića, Mahmuta Bajraktarevića, Fikreta Vajzovića, Veselina Perića i Branislava Martića. U okviru istraživanja posebna pažnja posvećena je radu i postignućima u oblasti matematike.

10. Kardiovaskularne bolesti i oralno zdravlje – Utjecaj oralnog zdravlja trudnica na kardiovaskularno zdravlje djece

Projekat realizira Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH, predsjednica Odbora akademkinja Senka Mesihović-Dinarević

Voditelj projekta: akademkinja Senka Mesihović Dinarević

Odbor za kardiovaskularnu patologiju OMN u saradnji sa KB Split, JU Dom zdravlja KS, Medicinskim fakultetom UNSA i privatnim stomatološkim klinikama i ordinacijama u Mostaru i Sarajevu (privatna stomatološka poliklinika Jurišić, Mostar, privatna poliklinika “Arbor Vitae dr.Sarić“, Mostar, privatna stomatološka ordinacija „Dr. Prohić“, Sarajevo) –

Projekat koji se od 2017. godine timski provodi u zemljama regije, i to: Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Njemačke, istražuje nove moguće faktore rizika za prijevremeno rođenje djeteta. Trudnoća je stanje sa kompleksnim fizičkim i fiziološkim promjenama koje imaju važne efekte na multiple organske sisteme. Neki autori ukazuju na moguću vezu između peridontalne bolesti trudnica s rizikom od prijevremenog poroda, rođenja djeteta niske porođajne težine i gestacione dobi i mogućih kardiovaskularnih bolesti. Adekvatno oralno zdravlje reflektira se i utiče na opšte zdravlje kao i kvalitet života. Kod trudnica s peridontalnom bolešću 2–7 puta viši je rizik za prijevremeno rođenje djeteta. Incidenca prematuriteta i djece male porođajne težine varira između 5 i 18%, zavisno od geografskog područja i karakteristika populacije. Uzroci prematuriteta u više od 50% slučajeva nisu poznati, a kao mogući uzroci između ostalih navode se: socioekonomski faktori, akutne i hronične bolesti, multiple trudnoće, ginekološki uzroci, nasljedne bolesti, placentalni i drugi uzroci. Veoma je važno da se identificiraju mogući faktori rizika za prijevremeno rođenje djeteta i djeteta male porođajne težine jer je na taj način moguće značajno smanjiti: incidencu, perinatalni mortalitet, broj mogućih perinatalnih komplikacija, finansijske troškove neonatalne intenzivne njege i terapije i kardiovaskularnih reperkusija na zdravlje novorođenčeta. Primarnu prevenciju ateroskleroze treba početi što ranije, još tokom trudnoće, kreirajući zdrav način života. Adekvatna ishrana u trudnoći, monitoriran tok trudnoće i redovna dentalna terapija može smanjiti frekvencu i pojavu karijesa, peridontalne bolesti, prematuriteta i kardiovaskularnih posljedica na zdravlje novorođenčeta i doprinijeti boljem zdravlju društva. Prezentirani rezultati studije čine zdravstvenu bazu za region Balkana, kao i geografski, demografski i epidemiološki izvor informacija za otkrivanje i identifikaciju novih potencijalnih faktora rizika prijevremenog poroda i mogući razvoj ateroskleroze.

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…