Ko je na web-stranici: 143 gostiju i nema prijavljenih članova

Naučnoistraživački/istraživačkorazvojni projekti - u toku

Digitalizacija baštine ANUBiH

Voditelj projekta akademik Asif Šabanović, ANUBiH

Predsjedništvo ANUBiH je na sjednici održanoj 16. 3. 2022. godine uvojilo prijedlog projekta „Digitalizacija baštine ANUBiH“. Prva faza projekta sastoji se od prikupljanja podataka, odnosno spiskova arhivske građe i druge dokumentacije koja pripada ANUBiH. Obzirom da su centri radne jedinice odjeljenja i ANUBiH, potrebni su nam spiskovi građe i arhivske dokumentacije koji se nalaze u prostorijama centara. Spisak treba da sadrži naziv građe (projekta), ime voditelja, godina početka i realizacije projekta i broj stranica koje sadrži projektna građa. Na bazi ovih spiskova biće sačinjen detaljan popis građe koja će biti digitalizirana. Dugoročni cilj ovog projekta je formiranje resursa i stručne sposobnosti arhiva i biblioteke ANUBiH da planiraju, izgrađuju i održavaju kvalitetne digitalne sadržaje i usluge. Pored toga ovaj projekat će voditi stvaranju digitalnih sadržaja i usluga baziranih na savremenim informacionim tehnologijama, interoperabilnosti i dugoročnoj iskoristivosti i uključivanju u domaće i evropske i nacionalne projekte izgradnje informacionog društva. Projekat digitalizacije arhivske i ostale građe ANUBiH i uspostave portala “Baština ANUBiH”, kao dijela kulturne baštine BiH, podrazumijeva stvaranje normativnog i infrastrukturnog okvira koji će omogućiti i podstaći široku dostupnost, korištenje i razmjenu sadržaja i olakšati pristup i predstavljanje ovog dijela kulturne baštine ANUBiH.

 

Zbrinjavanje kongenitalnog nespuštenog testisa kod djelatnika primarne zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini: Studija o obrascima u praksi i upućivanju u Kantonu Sarajevo

Voditelj projekta dopisni član ANUBiH Semir Vranić, Centar za koordinaciju medicinskih istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka

Kriptorhidizam, odsutnost jednog ili oba testisa u normalnom položaju skrotuma, najčešći je kongenitalni nedostatak muškog genitalija. Ovo je stanje povezano s poremećenom spermatogenezom i endokrinom funkcijom te povećava rizik od raka testisa. Važnost tačnog i pravodobnog prepoznavanja, te brzog hirurškog zbrinjavanja kongenitalnog kriptorhizma ogleda se u sprječavanju ili značajnom smanjenju ovih potencijalno teških posljedica. Na temelju rastućih naučnih spoznaja i preporuka novijih međunarodnih medicinskih smjernica, hirurško premještanje testisa unutar skrotuma i njegovu fiksaciju (orhidopeksija) treba učiniti između 6 do 12 mjeseci, a najkasnije do 18 mjeseci. Međutim, nekoliko je faktora odgovorno za nedovoljnu implementaciju ovih preporuka u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Prepoznavanje faktora nepridržavanja preporučenih smjernica ključno je u osmišljavanju strategije u pogledu pravodobnog upućivanja i obrasca liječenja kriptorhizma. Propuštena ili zakašnjela dijagnoza kriptorhizma i zakašnjelo ili zanemareno upućivanje liječnika glavni su faktori koji doprinose starijoj dobi prilikom hirurške intervencije. Stoga dodatno osposobljavanje liječnika u obavljanju fizičkih pregleda od strane pedijatrijskih hirurga može poboljšati njihovo samopouzdanje i vještine. Također, širenje novih pristupa putem publikacija, politika i lokalno razvijenih (prilagođenih) smjernica usmjerenih na liječnike koji upućuju pacijente mogu dodatno doprinijeti optimalnom vremenu orhidopeksije u lokalnom okruženju u Bosni i Hercegovini.

 

Kardiovaskularne bolesti i oralno zdravlje – započeta III faza projekta

Voditeljica projekta akademkinja Senka Mesihović-Dinarević, Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka

Odbor za kardiovaskularnu patologiju OMN u saradnji sa KB Split, JU Dom zdravlja KS, Medicinskim fakultetom UNSA i privatnim stomatološkim klinikama i ordinacijama u Mostaru i Sarajevu (privatna stomatološka poliklinika Jurišić, Mostar, privatna poliklinika “Arbor Vitae dr.Sarić“, Mostar, privatna stomatološka ordinacija „Dr. Prohić“, Sarajevo).

Projekat koji se od 2017. godine timski provodi u zemljama regije, i to: Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Njemačke, istražuje nove moguće faktore rizika za prijevremeno rođenje djeteta. Trudnoća je stanje sa kompleksnim fizičkim i fiziološkim promjenama koje imaju važne efekte na multiple organske sisteme. Neki autori ukazuju na moguću vezu između peridontalne bolesti trudnica s rizikom od prijevremenog poroda, rođenja djeteta niske porođajne težine i gestacione dobi i mogućih kardiovaskularnih bolesti. Adekvatno oralno zdravlje reflektira se i utiče na opšte zdravlje kao i kvalitet života. Kod trudnica s peridontalnom bolešću 2–7 puta viši je rizik za prijevremeno rođenje djeteta. Incidenca prematuriteta i djece male porođajne težine varira između 5 i 18%, zavisno od geografskog područja i karakteristika populacije. Uzroci prematuriteta u više od 50% slučajeva nisu poznati, a kao mogući uzroci između ostalih navode se: socioekonomski faktori, akutne i hronične bolesti, multiple trudnoće, ginekološki uzroci, nasljedne bolesti, placentalni i drugi uzroci. Veoma je važno da se identificiraju mogući faktori rizika za prijevremeno rođenje djeteta i djeteta male porođajne težine jer je na taj način moguće značajno smanjiti: incidencu, perinatalni mortalitet, broj mogućih perinatalnih komplikacija, finansijske troškove neonatalne intenzivne njege i terapije i kardiovaskularnih reperkusija na zdravlje novorođenčeta. Primarnu prevenciju ateroskleroze treba početi što ranije, još tokom trudnoće, kreirajući zdrav način života. Adekvatna ishrana u trudnoći, monitoriran tok trudnoće i redovna dentalna terapija može smanjiti frekvencu i pojavu karijesa, peridontalne bolesti, prematuriteta i kardiovaskularnih posljedica na zdravlje novorođenčeta i doprinijeti boljem zdravlju društva. Prezentirani rezultati studije čine zdravstvenu bazu za region Balkana, kao i geografski, demografski i epidemiološki izvor informacija za otkrivanje i identifikaciju novih potencijalnih faktora rizika prijevremenog poroda i mogući razvoj ateroskleroze.

 

Značaj skrininga prekomjerne tjelesne mase/pretilosti kod predškolske djece u prevenciji prijevremenog kardiometaboličkog rizika

Voditeljica projekta akademkinja Senka Mesihović-Dinarević, Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka

Voditeljica projekta i članovi projektnog tima rezultate projekta prezentirali su i publikovali u sljedećim publikacijama:

  1. Sporišević L, Jogunčić A, Mesihović-Dinarević S, Budimić Z, Lisičić-Konaković M, Lokvančić-Bekto A. Mediterranean diet quality index – possible predictor of obesity in preschool children [continued research]. U: Naučni program i zbornik sažetaka / IX Kongres kardiologa u BiH sa međunarodnim učešćem, Sarajevo, 13–16. oktobar 2022. Sarajevo: Udruženje kardiologa i angiologa Bosne i Hercegovine; 2022:180–1.

  2. Sporišević L, Jogunčić A, Mesihović-Dinarević S, Budimić Z, Lisičić-Konaković M, Lokvančić-Bekto A. “Mediteranski indeks kvalitete prehrane – mogući prediktor pretilosti kod predškolske djece (nastavak istraživanja)”. AMA. 2023 (in press).

Uticaj ishrane na oralno i opšte zdravlje djece i adolescenata

Voditeljica projekta akademkinja Senka Mesihović-Dinarević, Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka

Voditeljica projekta i članovi projektnog tima su rezultate projekta prezentirali i publikovali u sljedećim publikacijama i na kongresima:

  1. Mesihović- Dinarević S, Zukanović A, Bajrić E, Jurišić S, Musa-Trolić I, Ćubela M, Šarac Z, Lisičić-Konaković M, Jogunčić A, Sporišević L, Šalaga-Nefić S, Prguda-Mujić J, Marković D. Uticaj ishrane na oralno i opšte zdravlje djece i adolescenata. 2023 (in press);

  2. Zukanović A, Mesihović-Dinarević S, Bajrić E, Jurišić S, Musa-Trolić I, Ćubela M, Šarac Z, Jogunčić A, Sporišević L, Šalaga-Nefić S, Prguda-Mujić J, Marković D. Ishrana i oralno zdravlje kod djece. 3. kongres Internacionalnog udruženja za preventivnu pedijatriju, 2–4. decembar 2022, Beograd (in press);

  3. Zukanović A, Dinarevic S, Bajric E , Jurišić S, Musa-Trolić I, Ćubela M, Šarac Z, Jogunčić A, Prguda-Mujic A. Caries prevalence in children from the area of the city of Mostar. Stomatološki vijesnik. 2022;11(2):12–19.

 

COVID-19 u pedijatrijskoj i adultnoj populaciji-kardiovaskularni aspekt

Voditeljica projekta akademkinja Senka Mesihović-Dinarević, Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka

Voditeljica projekta i članovi projektnog tima su rezultate projekta prezentirali i publikovali u sljedećim publikacijama:

  1. Mesihović-Dinarević S, Prguda-Mujić J, Šečić T. Evaluation of coronary artery and immunologic status in post-COVID-19 children in Sarajevo. Liječ Vjesn. 2022;144(suplement 1):153–7. https://doi.org/10.26800/LV-144-supl1-24

  2. Mesihović-Dinarević S. Coronary Artery and Immunological status in Postcovid 19 children in Sarajevo. 55th Annual Meeting of the Association for European Paediatric and Congenital Cardiology /AEPC/, Geneva, 28 Switzerland, 25–28 May, 2022; Cardiology in the Young. 2022;32(suppl. 2):S107–S108. https://doi.org/101017/S1047951122001950.

  3. Mesihović-Dinarević S, Šečić T. Coronary Artery and Immunological status in Postcovid 19 children in Sarajevo. Abstracts E-book, Geneva, Switzerland: Association for European Paediatric and Congenital Cardiology, 2022:311–3.

  4. Mesihović-Dinarević S, Prguda-Mujić J, Šečić T. Post-COVID-19 in 70 children from Sarajevo – cardiovascular and immunological aspect. U: Naučni program i zbornik sažetaka / IX Kongres kardiologa u BiH sa međunarodnim učešćem, Sarajevo, 13–16. oktobar 2022. Sarajevo: Udruženje kardiologa i angiologa Bosne i Hercegovine; 2022:179–80.

  5. Dinarevic S, Lisičić-Konaković M, Prguda-Mujic J. COVID-19 Seroprevalnce in 762 children through five waves in Canton Sarajevo. AMA. 2023 (in press).

 

Opservaciona studija prevalence plućnih opstruktivnih bolesti i kardiovaskularnih poremećaja kao posljedica visokih koncentracija polutanata u zraku Kantonu Sarajevo

Voditeljica projekta akademkinja Senka Mesihović-Dinarević, Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka

Aerozagađenje uvijek je predstavljalo problem za zdravlje stanovnika Kantona Sarajevo. Aerozagađenje nastaje kada koncentracije određenih štetnih stvari (polutanata) dostignu razinu koje uzrokuju njegovu toksičnost.

Aerozagađenje je naročito prisutno u industrijskim zonama i urbanim naseljima kao posljedica emisije štetnih tvari iz industrijskih postrojenja. Samo kontinuiranim praćenjem stanja zagađenosti atmosfere mogu se poboljšati spoznaje do koje mjere koncentracije određenih polutanata u sredini, u kojoj ljudi žive i rade, utiče na zdravlje. Povećana koncentracija suspendiranih čestica, povećava rizik od akutnih respiratornih infekcija i malignih oboljenja, naročito kod djece. Mnoge epidemiološke studije pokazuju direktnu povezanost stope mortaliteta i morbiditeta s povećanom koncentracijom suspendiranih čestica, odnosno s aerozagađenjem.

Ciljevi istraživanja

  1. Procjena uticaja povećane koncentracije polutanata u zraku na zdravlje stanovnika Kantona Sarajevo

  2. Procjena uticaja povećane koncentracije polutanata u zraku na učestalost pogoršanja respiratornih simptoma i kardiovaskularnih simptoma kod osoba sa opstruktivnim plućnim bolestima u timovima obiteljske medicine, pedijatrijskom i školskom odjelu;

  3. Procjena uticaja povećane koncentracije polutanata u zraku na učestalost pogoršanja respiratornih simptoma i kardiovaskularnih simptoma kod osoba bez opstruktivnih plućnih bolesti, u timovima obiteljske medicine, pedijatrijskom i školskom odjelu;

  4. Dobivanje relevantnih podataka koji će pomoći u daljem poduzimanju konkretnih mjera i aktivnosti u zaštiti zdravlja stanovništva koji su izloženi aerozagađenju;

Očekivani rezultati

Istraživanja utjecaja aerozagađenja na zdravlje građana u gradu Sarajevo u posljednje vrijeme nisu vršena. Ovo istraživanje će se temeljiti na metodološkim rješenjima prethodnih sličnih istraživanja te saznanjima iz relevantne literature. Prilikom istraživanja se možemo osloniti i na saznanja iz ekologije koja se odnose na aerozagađenja, njegove uzročnike i posljedice. Takođe se možemo osloniti i na saznanja iz oblasti medicine koja su u vezi sa zdravljem ljudi. Dobivene rezultate usporediti sa rezultatima o morbiditetu i mortalitetu. Ovaj projekat istraživanja utjecaja aerozagađenja na zdravlje građana KS predstavlja jedinstven i orginalan pokušaj da se na jedan ozbiljan način razmišlja i pristupi ovoj temi.

 

Proširenje ekspertnog sistema za praćenje i sprečavanje širenja epidemija – Epidemiološki lokacijsko-obavještajni sistem

Voditeljica projekta akademkinja Mirsada Hukić, Centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije Odjeljenja medicinskih nauka

Predmet istraživanja je prostorno i vremensko praćenje širenja virusa COVID-19 na prostoru Bosne i Hercegovine. U ovu svrhu razvijen je Epidemiološki obavještajni sistem namjenjen naučnicima, ekspertima i profesionalcima iz oblasti zdravstva, te drugih relevantnih područja za praćenje i istraživanje epidemijskih pojava, koji služi za:

  • prikupljanje epidemioloških i drugih podataka važnih za praćenje pojave epidemije i njenog širenja,
  • biostatističku analizu brzine širenja i prostorno-vremenske distribucije zaraznih i drugih bolesti,

  • analizu i ocjenu sistema epidemiološkog nadzora, te predlaganje mjera za njegovo poboljšanje,

  • informisanje, izvještavanje i obavještavanje o epidemiološkoj situaciji i evaluaciju djelovanja kontrolnih mjera u cilju donošenja boljih odluka i

  • centralizaciju i razmjenu biostatističkih i drugih podataka za istraživačke projekte.

Za realizaciju ovog projekta pripremljena je informatičko komunikaciona tehnološka (ICT) infrastruktura, aplikativna platforma, te skupovi podataka relevantni za praćenje širenja bolesti i biostatističku analizu. Za geovizuelizaciju, komunikaciju, unos i pretraživanje podataka koristi se geoportal za epidemiološko obavještavanje. Prilikom primjene Epidemiološko lokacijsko obavještajnog sistema prepoznata je potreba za njegovom nadogradnjom sa mehanizmom za automatizirano prikupljanje i unos podataka u sistem, kao i sa poboljšanim načinom njihove geovizuelizacije. U ovom smislu potrebno je istražiti i identificirati odgovarajuće metode, te razviti nove softverske module za akviziciju i prostornu prezentaciju epidemioloških podataka koji bi ubrzali protok informacija i poboljšali njihovu razumljivost širem krugu korisnika. Ovom studijom se testira povezanost klonalne hematopoeze  (CHIP) i plućne embolije kod pacijenata oboljelih od COVID-19 kroz case-control studijski dizajn. Cilj studije je da se testira povezanost između klonalne hematopoeze uslijed specifičnih mutacija i rizika za pojavu plućnog embolizma kod pacijenata oboljelih od COVID 19. Odabrali smo gene DNMT3A, TET2, ASXL1, i JAK2 kako bi ih testirali u ovom kontekstu. Pokušat ćemo utvrditi da li postoji uzročna veza između klonalne hematopoeze i povišenog rizika od plućne embolije kod pacijenata oboljelih od COVID-19 u našoj populaciji. Iako tradicionalni i već poznati faktori rizika za plućnu emboliju imaju evidentan uticaj na razvoj tog oboljenja, mnoge osobe koje su imale plućnu emboliju tokom bolesti COVID-19 nemaju prisutne ove navedene faktore rizika ili su oni izraženi u maloj mjeri. Ta činjenica može sugerisati da još uvijek nepoznati i slabije izučeni faktori također mogu doprinijeti razvoju pluće embolije.

 

Analiza posljedica COVID-19 infekcije u štićenika domova za starije i nemoćne osobe u Bosni i Hercegovini

Voditeljica projekta akademkinja Ljerka Ostojić, Odbor za gerontologiju i gerijatriju Odjeljenja medicinskih nauka

Čovječanstvo sve više stari i pobolijeva od kroničnih bolesti češće nego osobe tzv. srednje dobi života. Te se bolesti nerijetko ispoljavaju i s akutnom fazom bolesti kao što je upravo u toku u cijelom svijetu Koronavirusna epidemija. U Bosni i Hercegovini prema popisu stanovništva 2013. g., od ukupno 2,337.200 stanovnika, 14.2% je dobi 65 i više godina: žena 50.2%, muškaraca 49.8%. Koeficijent starosti je postotak osoba dobi 65 i više godina u odnosu prema ukupnoj populaciji i osnovni je parametar razine starenja: ako iznosi 12% ili više, smatra se da se događa proces starenja. U Bosni i Hercegovini iznosi 19.9%, što nas svrstava u staro stanovništvo. Od dobi 30 g. počinje proces starenja: na prvom mjestu događaju se promjene funkcija, a nakon toga anatomske promjene. Različiti organski sistemi gube tu sposobnost različitom stopom. Sa starenjem funkcije organizma se smanjuju, na prvom mjestu funkcije srca, pluća i bubrega, kao i koštani status u žena nakon menopauze. U osoba starije dobi događaju se brojne promjene dišnih putova i pluća, u usporedbi s mlađim osobama. Površina alveola smanjuje se na oko četvrtinu površine u dobi od 20 godina, to jest na 65-70 m2.  Pluća sa starenjem postanu manje elastična, kao i sternokostalni zglobovi kao i kralješnica, što smanjuje sposobnost širenja grudnog koša pri disanju. Mijenjaju se i mišići grudnog koša. Smanjuje se količina trepetljika u dišnom stablu, smanjuje se obrana protiv udahnutih čestica. Alveolarni makrofagi postaju manje učinkoviti. Sve se funkcije dišnog sistema smanjuju. Tako na primjer brzi vitalni kapacitet pluća smanjuje se za prosječno 1 L, dok se alveolo-kapilarna razlika kisika povećava. Funkcionalni rezidualni kapacitet pluća povećava se na oko 60%, dok u mlađoj dobi iznosi oko 50%. Smanjuje se primitak kisika, smanjuje se saturacija kisikom, mijenja se disocijacijska krivulja prema lijevostrano, zbog smanjenja 2,3.-difosfoglicerata. Ukupni puferski kapacitet niži je u starijih osoba nego u mlađih, smanjuje se koncentracija bikarbonata, no nije promijenjeno izlučivanje ugljične kiseline. Povećava se potreba za energijom pri disanju, smanjuje se minutni volumen srca, povećava se periferna vaskularna rezistencija, a smanjuje se mogućnost širenja mikrocirkulacije. Imunološki sistem mijenja se sa starenjem, zbog čega se događa trajno remodeliranje imunološkog odgovora. No događa se promijenjena sposobnost primarnog imunološkog odgovora na antigene s kojima se organizam do tada nije susretao, zbog čega novi uzročnici mogu dovesti do teških infekcija, kao i razvoj autoagresivnih i malignih bolesti. Glavni posrednici stečenog imunog sistema su T i B limfociti. Receptorima se antigeni podražaj prenosi do jezgre stanice unutarstaničnim signaliziranjem, što ima za posljedicu proliferaciju stanica i lučenje citokina. Starenjem imunološkog sistema odnosi se kako na prirođenu tako i na stečenu imunost što uključuje humoralni i celularni imunološki odgovor. Za staničnu imunost odgovorni su T-limfociti i to oba fenotopska i funkcionalna tipa: CD4 i CD8. Oba su tipa T-limfocita oštećena u osoba starije dobi,oštećena su sazrijevanja i aktivacija T-limfocita,kao što je i promijenjeno lučenje citokina. Timus je organ glavnog mjesta sazrijevanja multipotentnih hematopoetskih stanica u zrele T-limfocite. Starenjem biva oštećeno njihovo sazrijevanje, ali se mijenja i matična hematopoetska stanica T-limfocita u koštanoj srži. Time se smanjuje proliferacijska sposobnost i sklonost za timusnu stromu. Zbiva se involucija timusa i oštećuje funkcija limfocita. Humoralna imunost u starosti se oštećuje, oštećuju se B-limfociti što mijenja humoralni imunološki odgovor, čija posljedica može biti hipergamaglobulinemija, promjena stvaranja antitijela i razvoj limfoproliferacijskih bolesti. Sklonost osoba starije dobi infekcijama kao npr. upali pluća, gripi, bronhitisu, bolestima probavnog sistema, kao i slab odgovor na primjenu cjepiva, dijelom su posljedica upravo oslabljenog humoralnog imunološkog odgovora. Povećava se sklonost imunološkim poremećajima pa i nekim zloćudnim bolestima. Promijene lučenja antitijela posljedice su produženja dužine trajanja B-limfocita u germinativnim centrima perifernih limfnih organa, nakupljanjem B-limfocita i plazma stanica, kao i povećanim luenjem imunoglobulina u stanicama. Povećano je lučenje niskoafinitetnih IgM, koji mogu biti izvori antitijela i B-limfocitnih leukemija. Sa starenjem smanjuje se sposobnost T-limfocita za poticanjem aktivacije B-limfocita i lučenje antitijela. Tako je npr. smanjen izražaj molekule, CD40L na aktiviranim T-limfocitima, a koja je potrebna za aktivaciju B-limfocita. Smanjena je mogućnost proizvodnje visoko specifičnih i visoko afinitetnih zaštitnih antitijela nakon infekcija ili nakon imuniziranja, što se događa zbog oštećenja procesa somatske hipermutacije u genima koji upravljaju procesima kodiranja varijabilnog dijela imunoglobulina. Humoralni imunološki odgovor biva oslabljen stoga što ostarjeli pomoćnički T-limfociti ne daju dovoljnu potporu sazrijevanju B-limfocita. Zbog starenja organizma pa time i imunološkog sistema slabi razlikovanje svojeg od tuđeg specifičnog reagiranja, čime se povećava sklonost autoimunim bolestima, povećava se učestalost infekcijama i razvoj zloćudnih tumorskih bolesti, kao što slabi i uspješnost cijepljenja. Nakupljaju se „iscrpljeni“ memorijski limfociti koji su tokom života  bili izloženi različitim antigenskim podražajima: od bakterijskih ili virusnim do antigena iz hrane i dr., do upalnih bolesti kao što su npr. ateroskleroza kao i šećerna bolest. Tokom starenja organizma bude slabiji odgovor na cjepivo, povećava se učestalost infekcija. Nerijetko je atipična klinička slika bolesti, kao i lošija reakcija na primjenu lijekova i visoka smrtnost. Relativno je česta aktivacija latentnih infekcija u tijelu kao što su npr. herpes zoster ili tuberkuloza napose pluća. Profilaktički postupci sastoje se u očuvanju preostalih imunoloških funkcija i imunološki odgovor na uzročnike bolesti. Oni mogu unaprijediti kvalitetu života i smanjiti troškove liječenja. Specifična aktivna imunizacija često je premalo djelotvorna u starosti, jer je promijenjena funkcija T-limfocita (memorijskih i djevičanskih). Odgovor na cijepljenje može biti slabiji, ako je potrebna suradnja pomoćničkih T-limfocita. Cjepivo treba prilagoditi imunološkoj reakciji  kojom dominira humoralna imunost i lučenje citokina tipa 2. Stoga se za primjenu u osoba starije dobi razvijaju cjepiva koja pobuđuju bolji imunološki odgovor, jer koriste adjuvantna svojstva citokina i faktora rasta, a imaju manje nuspojava. Od infektivnih bolesti u starijoj dobi danas i u našim krajevima su virusne infekcije, a u najnovije vrijeme napose iz roda Korona virusa. Koronavirusi su velika skupina virusa koje nalazimo u ljudi i životinja. Pod elektronskim mikroskopom ti virusi imaju oblik krune, zbog čega su nazvani po latinskoj riječi corona. Neki koronavirusi poznati su od 1960-ih godina kao uzročnici bolesti kod ljudi, od obične prehlade do težih upala dišnih putova. No, od 2003. g. počeli su se pojavljivati novi koronavirusi, koji su sa životinja prešli na ljude te se počeli širiti s čovjeka na čovjeka. Dakle, nakon pojave SARS-a („severe acute respiratory sdyndrome“) u Kini 2002. g. te MERS-a („Middle East respiratory syndrome“) na Bliskom Istoku 2012. g. (koji se još uvijek pojavljuje), sada ponovno imamo novi koronavirus koji se pojavio u Kini.  Novi koronavirus je novi soj koronavirusa koji do sada nije bio otkriven kod ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija ga je nazvala SARS-CoV-2 (SARS-coronavirus-2), a bolest koju uzrokuje nazvala je COVID-19 ("Coronavirus disease"). Otkriven je u Kini krajem 2019. godine. Prema dostupnim informacijama, infekcija novim koronavirusom najčešće uzrokuje simptome povišene temperature tijela, suhog kašlja i umora, dok se rjeđe javljaju bolovi u tijelu, začepljen nos i ždrijelobolja. Taj novi uzročnik je respiratorni virus koji se primarno širi u kontaktu s inficiranom osobom kapljicama iz usta i nosa koje nastaju prilikom govora, kašljanja i kihanja i koje izravno „padaju“ na sluznicu nosa, usta ili očiju druge osobe. U svakog petog oboljelog razvija se otežano disanje i upala pluća, a u rjeđim slučajevima i smrtni ishod. Čini se kako su starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (npr. bolestima srca i dijabetesom melitusom) podložnije težim oblicima bolest. No i druge osobe mogu teže oboljeti od COVID-19 infekcije. Izvjesni broj zaraženih osoba ne razvijaju simptome bolesti (tzv. asimptomatski slučajevi). Taj novi koronavirus uzrokuje respiratornu bolest i može se prenijeti s osobe na osobu, obično nakon bliskog doticaja sa zaraženim čovjekom, npr. u kućanstvu, boravkom na skupovima u zatvorenom prostoru, na radnom mjestu, u zdravstvenim ustanovama i drugdje. Kapljice mogu pasti i na okolne površine, a preko njih se najčešće rukama virus prenese dalje. Zbog toga je važno prakticiranje osobne respiratorne higijene te održavanje tjelesne udaljenosti od drugih osoba od najmanje 2 metra. U bliskom kontaktu preporuča se korištenje maski za lice koje prekrivaju usta i nos. Redovitim i pravilnim pranjem ruku smanjuje se mogućnost razvoja zaraze. Još uvijek nije točno poznato koliko dugo novi koronavirus preživljava na površinama. Dosadašnje spoznaje nam govore kako virus može biti aktivan na površinama svega nekoliko dana, dok ga uobičajeni dezinficijensi uništavaju. Procjenjuje se trajanje inkubacije od 2 do 14 dana, prosječno 5-6 dana. Za tu bolest za sada nema uzročnog lijeka, a neki mogući specifični lijekovi i cjepiva u fazi su istraživanja. Treba liječiti kliničke simptome i znakove (npr. povišenu tjelesnu temperaturu, sekundarnu bakterijsku infekciju) i njegovati oboljelog. Projektom se želi procijeniti promjene organizma osoba starije životne dobi, koje se tokom i poslije COVID-19 infekcije događaju. Naučni ciljevi istraživanja su sadržani u ocjeni kakav je utjecaj pandemije COVID-19 na osobe starije dobi koje su smještene u domovima za starije i nemoćne u Bosni i Hercegovini. U toku 2023. godine Odbor je nastavio s radom na projektu “Analiza posljedica COVID-19 infekcije u štićenika domova za starije i nemoćne osobe” koji se provodi u saradnji s Kineziološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu kao doprinos široj društvenoj zajednici u planiranju poboljšanja kvalitete života osoba starije životne dobi s medicinskog, socijalnog i zakonskog aspekta.

 

Dizajn modularnog mobilnog robota za medicinske ustanove sa stanovišta dezinfekcije i usluge pacijenata sa ciljem smanjenja širenja COVID-a

Voditelj projekta dopisni član Isak Karabegović, Odjeljenje tehničkih nauka

Aplikacija mobilnih robota svakodnevno se povećava, može se tvrditi da ne postoji segment čovjekova života u koji nisu uključeni mobilni roboti, a aplikaciju nalaze u medicini, odbrani, poljoprivredi, građevinarstvu, logistici, spašavanju i sigurnosti, profesionalnom čišćenju, inspekciji i održavanju, istraživanju prostora, obrazovanju, domaćinstvu itd. Kako se nove tehnologije razvijaju i ne zna se kraj daljnjeg razvoja i novih znanja, sigurno je da će se mobilna robotika razvijati i do nezamislivih mogućnosti. Čak i sada, razvoj i dostignuća u području mobilne robotike dostigli su takav nivo razvoja da veliki dio čovječanstva nije svjestan koliko je napredna robotika. Mobilni roboti postaju sve važniji kako za naučno istraživanje, tako i za industriju, jer se koriste i bit će korišteni u novim područjima industrijskih grana. Danas roboti i umjetna inteligencija koegzistiraju i stoga je teško zamisliti da današnji robot nije neka vrsta umjetne inteligencije. Smatra se da će roboti i umjetna inteligencija zaista produžiti život čovjeka i poboljšati kvalitetu života uopće. Mobilni roboti u medicini danas su, između ostalih, pronašli primjenu u mnogim područjima medicine, a neki uključuju: izvođenje osjetljivih operativnih zahvata, zamjena udova koji nedostaju ljudima, rehabilitacijska terapija za pacijente koji su imali moždani udar, posjeta pacijentima, opsluživanje pacijenata sa hranom i lijekovima, liječenje pacijenata na daljinu, daljinsko praćenje operativnih postupaka u medicinskim ustanovama, dezinfekciju kiruških sala itd. Mobilna robotika trenutno može pružiti brojne prednosti. Razvoj novih tehnologija, prvenstveno senzorskih i informacijskih tehnologija koje su mnogo zastupljene u robotskim tehnologijama, rezultirao je razvojem različitih robotskih sistema dizajniranih za različite primjene u medicini.

 

Biosigurnost u školama

Voditeljica projekta akademkinja Mirsada Hukić, Centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije Odjeljenja medicinskih nauka

Zarazne bolesti su značajan uzrok obolijevanja i smrti ljudi širom svijeta. Mnogi od uzročnika bolesti su dobro poznati patogeni, genetski izmijenjeni poznati (reemergentni), te sasvim novi (emergentni) mikroorganizmi. Svaki od pripadnika poznatih i reemergentnih mikroorganizama može izazvati epidemije, čiji nastanak i tok se mogu u velikom broju slučajeva spriječiti ili kontrolirati nizom higijensko-epidemioloških mjera kao što su: edukacija, vakcinacija, higijena ruku, držanje odstojanja, izolacija, terapija itd. Novi patogeni su nepredvidivi, agresivni, brzo se prenose, uzrokuju tešku bolest često sa smrtnim ishodom, posljedično paniku i nesigurnost, te utiču na sve sfere života. Oni su uzročnici pandemija. Sve velike svjetske pandemije su pokazale da ni jedna zemlja nije spremna da se zaštiti i odbrani od zaraze, te da je nedostajala edukacija iz oblasti bio-sigurnosti. Izbijanjem pandemije virusa SARS-CoV-2 uočena je važnost dodatne edukacije učenika, učitelja, nastavnika i stručnih saradnika o navedenom problemu. Važnost promocije vrijednosti očuvanja ljudskog zdravlja i prevencije zaraznih bolesti bio je glavni poticaj za pokretanje projekta kako bi se u osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini uvelo učenje o sadržajima vezanim za biosigurnost i biozaštitu.

Nositelji projekta su: Akademija nauke i umjetnosti BiH, Federalno ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko- neretvanskog kantona, PZU Zavod za biomedicinsku dijagnostiku i ispitivanje „NALAZ“ u saradnji sa Hrvatski liječnički zbor - Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu, Hrvatska akademija medicinskih znanosti, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Zagreb i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Glavni ciljevi projekta su:

  1. upoznavanje učenika s važnošću stručnog, naučnog, globalnog i osobnog pristupa u sprečavanju širenja zaraznih bolesti;

  2. upoznavanje s opasnim uzročnicima i njihovim načinom djelovanja;

  3. usvajanje odgovornog ponašanja prema svome i tuđem zdravlju u školi, obiteljskom domu, društvu i okolišu;

  4. analiziranje potencijalnih opasnosti biološke opasnosti i načina prevencije;

  5. osposobljavanje učenika za prosuđivanje i vrednovanje informacija u javnom medijskom prostoru;

  6. popularizacija znanosti i istraživanja u STEM području kroz istraživački rad učenika;

  7. razvijanje interesa za nauku i istraživanje;

  8. razvijanje saradničkog odnosa među učenicima, te učenicima i mentorima;

  9. razvijanje i usavršavanje digitalnih kompetencija kroz izradu digitalnih video i audio materijala;

  10. poticanje komunikacijskih i prezentacijskih vještina; stručno usavršavanje učitelja, nastavnika i stručnih suradnika.

Realizacija projekta

Projekat će se u početku provesti kao pilot projekat u školskoj 2023/2024 godini u 4 osnovne škole i 4 srednje škole iz svakog od kantona: Kanton Sarajevo, Tuzlanski kanton i Hercegovačko-neretvanski kanton. Za realizaciju projekta odgovoran je Koordinacioni odbor koji će biti spona između svih učesnika projekta: Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, ministarstava obrazovanja, škola, edukatora, stručnih saradnika, profesora/nastavnika i učitelja.

Realizacija će se odvijati kroz četiri faze:

  1. Inicijalna faza predviđa upoznavanje sa projektom i sastanak učesnika koordinacionog odbora projekta sa kolegama iz Republike Hrvatske radi prenošenja dosadašnjih iskustava u provođenju projekta „Biosigurnost u školama“ u Hrvatskoj, te izradu i usvajanje plana buduće saradnje

  2. U narednoj fazi bi educirani nosioci (edukatori) projekta proveli obuku predloženih profesora/nastavnika, stručnih saradnika iz selektovanih osnovnih i srednjih škola iz pojedinih kantona.

  3. Obučeni treneri bi dalje kroz vannastavne aktivnosti u periodu od 35/70 časova u toku školske godine usavršavali svoj kolege iz škola, kao i radili s učenicima.

  4. U završnoj fazi bi se organizovale prezentacije učeničkih radova na završnim smotrama, kroz razne manifestacije i odgovarajuće forme.

Za narednu školsku godinu bi se projekat proširio na veći broj škola i kantona u FBiH. Projekat bi se u konačnici realizovao u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini, kao dodatna nastava s fondom od 35 ili 70 sati godišnje ili vannastavna aktivnost u okviru sekcije „Biosigurnost i biozaštita“.

Ciljne grupe

Projekat je namijenjen kombinovanim grupama učenika:

Prvi nivo: 6. i 7. razred osnovne škole (12-13 godina). Broj učesnika je do 20 u jednoj osnovnoj školi.

Drugi nivo: 8. i 9. razred osnovne škole (14-15 godina). Broj učesnika je do 20 u jednoj osnovnoj školi

Srednje škole (gimnazija, medicinska/veterinarska, umjetnička, elektrotehnička, građevinska), od 1-4 razreda (16-19 godina). Broj učesnika je do 20 u jednoj srednjoj školi.

Projekat se u srednjim školama provodi kao izborni predmet, dodatna nastava ili kao vannastavna aktivnost. Planirano je da učenici zajedno sa svojim mentorima - učiteljima i nastavnicima/profesorima, putem digitalne platforme, obrađuju sadržaje i savladavaju planirane ishode identificirane u ovom projektu. Planirane ishode učenici ostvaruju kroz istraživački rad, učenje putem rješavanja problema, praktični rad, unos, obradu i analizu podataka, izradu plakata, prezentacije, videouratke, učešće u raspravama, kreativno izražavanje, rješavanje kvizova i sl.

Evaluacija rezultata projekta

Na kraju nastavne godine planirano je takmičenje učenika u stečenom znanju i vještinama, te prezentovanje rezultata istraživačkih radova, prezentacija i postera u organizaciji nositelja i pokrovitelja projekta. Za svaki nastavni sat će se putem digitalne platforme pripremiti materijali potrebni za rad učenika, učitelja i nastavnika/profesora.

 

Geološko naslijeđe Kantona Sarajevo (istraživanje i valorizacija)

Voditelj projekta dopisni član Hazim Hrvatović, Centar za istraživanje i održivi razvoj krša Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka

 

Valorizacija krša kroz razvoj geoturizma na primjeru planina Prenj-Čvrsnica-Čabulja i pripadajućeg dijela kanjona rijeke Neretve

Voditelj projekta dopisni član Hazim Hrvatović, Centar za istraživanje i održivi razvoj krša Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka

 

Geo-staza Deževice

Voditelj projekta dopisni član Hazim Hrvatović, Centar za istraživanje i održivi razvoj krša Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…