Ko je na web-stranici: 38 gostiju i nema prijavljenih članova

Naučnoistraživački/istraživačko razvojni projekti - u toku

  1. Sarajevo – grad i regija u vremenu i prostoru 2030

Projekat realizira Odjeljenje društvenih nauka

Voditelj projekta: akademik Mirko Pejanović

Osnovni cilj projekta je da se na temelju rezultata istraživanja izradi studija u kojoj će se oblikovati prijedlog modela za ustavno – pravnu i zakonsku poziciju grada Sarajeva koja bi u usporedbi sa modelima organizacije glavnih gradova evropskih država bila optimalna sa stanovišta organizacije grada i razvoja lokalne samouprave. Naučno zasnovan model ustavno– pravne pozicije grada Sarajeva i organizacije lokalne smaouprave u gradu, može da posluži donosiocima političkih odluka (kantonalna skupština, gradsko vijeće i opštinska vijeća) za uspostavljanje novog položaja i okvira nadležnosti grada Sarajeva. Studija će dati odgovor i na pitanja ekonomske konvergencije i statusa Sarajeva u odnosu na interne i eksterne regionalne centre, ključnih problema i potencijalnih rješenja, te potencijalnih scenarija.

 

  1. Bosanskohercegovački lingvistički atlas (BLA)

Projekat realizira Centar za leksikologiju i leksikografiju

Voditelj projekta: dopisni član Senahid Halilović

Bosanskohercegovački lingvistički atlas (BLA), najveći je lingvistički projekat u BiH, koji je zasnovan polovicom 2016. Projekt BLA preuzima građu prikupljenu tokom sedamdesetih i osamdesetih godina XX st. u više od 220 mjesnih govora širom BiH. Planirano je više tomova BLA. Tokom 2019. obavljena je korektura kompletne građe koja će biti objavljena u prvom tomu; završena je korektura svih podataka i pripremljeni su za izradu finalnih karata u Geografskom informacijskom sistemu; uz komentare građe date su poveznice s dijalektološkom literaturom; korigirana je dionica koja sadrži etimološku i morfološku analizu leksike. Objavljen je prvi tom BLA (Fonetika)

https://slavistickikomitet.ba/Bosanskohercegovacki_lingvisticki_atlas.pdf.

 

  1. Općeslavenski lingvistički atlas (OLA)

Projekat realizira Centar za leksikologiju i leksikografiju

Voditelj projekta: dopisni član Senahid Halilović

Rad na Općeslavenskom lingvističkom atlasu (OLA) počeo je u skladu s odlukom 4. Međunarodnoga slavističkog kongresa (Moskva, septembar 1958.). Pri Međunarodnom komitetu slavista bilo je osnovano Povjerenstvo OLA, u koje su ušli ugledni slavisti iz raznih zemalja i koje je osnovalo međunarodnu radnu grupu. Svjetskoj dijalektologiji daju se sređeni podaci o fonetskim, fonologija, morfološkim, tvorbenim i leksičkim sistemima velikoga broja govora i omogućuju se čvrsto utemeljena proučavanja jezičnoga razvitka europskih jezika. Dobiva se građa za komparativna i tipološka istraživanja jezičnih sistema u slavenskom i neslavenskom svijetu.

 

  1. Evropski lingvistički atlas (ELA)

Projekat realizira Centar za leksikologiju i leksikografiju

Voditelj projekta: dopisni član Senahid Halilović

U radu će se na primjeru onomasiološke i semasiološke analize leksičke građe prikupljene za Atlas Linguarum Europae (ALE) prikazati relevantnost geolingvističkih istraživanja za promicanje jezične raznolikosti na području Europe. Međunarodni projekt ELA utemeljen je davne 1970. pod okriljem UNESCO-a, i danas je još uvijek najopsežniji europski lingvistički projekt u kojem aktivno učestvuju predstavnici većine europskih zemalja. Istraživanja za ELA, za razliku od OLA i većine nacionalnih jezičnih atlasa na europskome području, temelje se na analizi isključivo leksičke razine. Jezična građa ELA obuhvaća građu svih jezičnih porodica koje se govore u Europi, indoeuropske, semitske, uralske, altajske, turkijske te građu kavkaskih jezika i baskijskoga, prikupljena je za područje čitave Europe i dijela Euroazije na ukupno 2626 punktova, plus 4 neubicirana romska punkta. Analiza i kartografski prikaz tako kompleksnoga leksičkog materijala omogućuje nam jasan uvid u povijesne veze među pojedinim europskim jezicima, međusobne utjecaje i smjerove jezičnih posuđivanja.

 

  1. Enciklopedija BiH: izrada Studije izvodljivosti (ako projekt usvoje organi ANUBiH-a)

Projekat realizira Radna grupa za izradu Studije izvodljivosti Opće enciklopedije Bosne i Hercegovine

 

  1. Digitalizacija crkvenoslavenskog rječnika

Projekat realizira Centar za balkanološka istraživanja

Voditelj projekta: dopisni član Blagoje Govedarica

Riječ je o projektu iz oblasti korpusne lingvistike, materijalu koji treba poslužiti slavistima iz svjetskih centara u proučavanju razvoja slavenskog prijevoda evanđelja. Bosanski tekstovi su na glasu kao najkonzervativniji i stoga su nephodni u svim filološkim i tekstološkim analizama korpusa srednjovjekovne tradicije. Usp. npr. izdanje teksta Otkrovenja Karstena Grünberga, Die kirchenslavische Überlieferung der Johannes-Apokalypse, Heidelberger Publikationen zur Slavistik 1996, gdje su kao osnova za rekonstrukciju prve recenzije kritički predstavljena sva tri primjerka rukopisa Otkrovenja iz bosanske srednjovjekovne tradicije.

 

  1. Istraživanje optimalne putanje mobilnog robota za dezinfekciju prostora od corona virusa

Projekat realizira Odjeljenje tehničkih nauka

Voditelj projekta: dopisni član Isak Karabegović

Aplikacija mobilnih robota svakodnevno se povećava, može se tvrditi da ne postoji segment čovjekova života u koji nisu uključeni mobilni roboti, a aplikaciju nalaze u medicini, odbrani, poljoprivredi, građevinarstvu, logistici, spašavanju i sigurnosti, profesionalnom čišćenju, inspekciji i održavanju, istraživanju prostora, obrazovanju, domaćinstvu itd. Kako se nove tehnologije razvijaju i ne zna se kraj daljnjeg razvoja i novih znanja, sigurno je da će se mobilna robotika razvijati i do nezamislivih mogućnosti. Čak i sada, razvoj i dostignuća u području mobilne robotike dostigli su takav nivo razvoja da veliki dio čovječanstva nije svjestan koliko je napredna robotika. Mobilni roboti postaju sve važniji kako za naučno istraživanje, tako i za industriju, jer se koriste i bit će korišteni u novim područjima industrijskih grana. Danas roboti i umjetna inteligencija koegzistiraju i stoga je teško zamisliti da današnji robot nije neka vrsta umjetne inteligencije. Smatra se da će roboti i umjetna inteligencija zaista produžiti život čovjeka i poboljšati kvalitetu života uopće. Mobilni roboti u medicini danas su, između ostalih, pronašli primjenu u mnogim područjima medicine, a neki uključuju: izvođenje osjetljivih operativnih zahvata, zamjena udova koji nedostaju ljudima, rehabilitacijska terapija za pacijente koji su imali moždani udar, posjeta pacijentima, opsluživanje pacijenata sa hranom i lijekovima, liječenje pacijenata na daljinu, daljinsko praćenje operativnih postupaka u medicinskim ustanovama, dezinfekciju kiruških sala itd. Mobilna robotika trenutno može pružiti brojne prednosti. Razvoj novih tehnologija, prvenstveno senzorskih i informacijskih tehnologija koje su mnogo zastupljene u robotskim tehnologijama, rezultirao je razvojem različitih robotskih sistema dizajniranih za različite primjene u medicini.

 

  1. Stanko Sielski (1891-1958): ljekar, naučnik i humanista

Projekat realizira Centar za koordinaciju medicinskih istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH, direktor Centra – akademik Husref Tahirović

Voditelj projekta: akademik Husref Tahirović

Cilj istraživanja je oživljavanje ličnosti i djela dr. Stanka Sielskog, djela materijalnog i nematerijalnog naslijeđa nauke i kulture Bosne i Hercegovine, koje je djelimično uništeno u toku Drugog svjetskog rata i poratnog perioda, a nakon toga vremenom zaboravljeno i na taj način lišeno mogućnosti da nađe svoje mjestu u kulturnoistorijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine.

 

  1. Isak Samokovlija: liječnička biografija i spisateljski rad zdravstveno-prosvjetnog sadržaja

Projekat realizira Centar za koordinaciju medicinskih istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH, direktor Centra – akademik Husref Tahirović

Voditelj projekta: akademik Husref Tahirović

Predmet istraživanja je analiza ljekarskog rada dr. Isaka Samokovlije sa posebnim osvrtom na njegove medicinske tekstove. U tom smislu istražit će se relevantana građa na osnovu koje će se analizirati njegov ljekarski rad i njegovi medicinski tekstovi. Pokušat će se odgovoriti na slijedeća pitanja: O kojim medicinskim problemima je dr. Isak Samokovlija pisao; na koji način je pisao medicinske tekstove; da li se njegov pristup pisanju medicinskih tekstova razlikovao od pristupa pisanju medicinskih tekstova drugih ljekara; šta je njegove medicinske tekstove činilo originalnim; gdje su sve bili objavljeni; kakav su značaj imali u vremenu njihovog objavljivanja, itd. To su sve pitanja na koje do danas ni medicinska ni šira javnost nije dobila odgovore.

 

  1. Projekat nadogradnje ekspertnog sistema za praćenje i sprečavanje širenja COVID-19 virusa - Epidemiološki lokacijsko-obavještajni sistem

Projekat realizira Centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Voditeljica projekta: akademkinja Mirsada Hukić

Predmet istraživanja je prostorno i vremensko praćenje širenja virusa COVID-19 na prostoru Bosne i Hercegovine. U ovu svrhu razvijen je Epidemiološki obavještajni sistem namjenjen naučnicima, ekspertima i profesionalcima iz oblasti zdravstva, te drugih relevantnih područja za praćenje i istraživanje epidemijskih pojava, koji služi za:

  • prikupljanje epidemioloških i drugih podataka važnih za praćenje pojave epidemije i njenog širenja,

  • biostatističku analizu brzine širenja i prostorno-vremenske distribucije zaraznih i drugih bolesti,

  • analizu i ocjenu sistema epidemiološkog nadzora, te predlaganje mjera za njegovo poboljšanje,

  • informisanje, izvještavanje i obavještavanje o epidemiološkoj situaciji i evaluaciju djelovanja kontrolnih mjera u cilju donošenja boljih odluka i

  • centralizaciju i razmjenu biostatističkih i drugih podataka za istraživačke projekte.

Za realizaciju ovog projekta pripremljena je informatičko komunikaciona tehnološka (ICT) infrastruktura, aplikativna platforma, te skupovi podataka relevantni za praćenje širenja bolesti i biostatističku analizu. Za geovizuelizaciju, komunikaciju, unos i pretraživanje podataka koristi se geoportal za epidemiološko obavještavanje.

Prilikom primjene Epidemiološko lokacijsko obavještajnog sistema prepoznata je potreba za njegovom nadogradnjom sa mehanizmom za automatizirano prikupljanje i unos podataka u sistem, kao i sa poboljšanim načinom njihove geovizuelizacije. U ovom smislu potrebno je istražiti i identificirati odgovarajuće metode, te razviti nove softverske module za akviziciju i prostornu prezentaciju epidemioloških podataka koji bi ubrzali protok informacija i poboljšali njihovu razumljivost širem krugu korisnika.  

 

  1. Napredno biostatističko modeliranje u epidemiološki lokacijski – obavještajnom sistemu za praćenje i sprečavanje šrenja COVID-19

Projekat realizira Centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Voditeljica projekta: akademkinja Mirsada Hukić

U okviru projekta Epidemiološki lokacijsko-obavještajni sistem (ELIS) nastao je projekat „Napredno biostatističko modeliranje u epidemiološki lokacijski – obavještajnom sistemu za praćenje i sprečavanje šrenja COVID-19“. Cilj projekta je primjeniti napredne biostatičke metode i uvesti dinamičke modele u analizu podataka epidemiološkog nadzora COVID-19 radi praćenja dinamike širenja virusa u populaciji, definisanja vulnerabilnih skupina i predviđanja toka epidemije. Ovo će omogućiti bolje razumijevanje širenja zaraze, informativniju procjenu epidemiološkog stanja i davanje stratificiranih ciljanih preporuka za donošenje odluka o konrolnim mjerama.

 

  1. Kardiovaskularne bolesti i oralno zdravlje - utjecaj oralnog zdravlja trudnica na kardiovaskularno zdravlje djece

Projekat realizira Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH, predsjednica Odbora akademkinja Senka Mesihović-Dinarević

Voditeljica projekta: akademkinja Senka Mesihović Dinarević

Odbor za kardiovaskularnu patologiju OMN u saradnji sa KB Split, JU Dom zdravlja KS, Medicinskim fakultetom UNSA i privatnim stomatološkim klinikama i ordinacijama u Mostaru i Sarajevu (privatna stomatološka poliklinika Jurišić, Mostar, privatna poliklinika “Arbor Vitae dr.Sarić“, Mostar, privatna stomatološka ordinacija „Dr. Prohić“, Sarajevo) –

Projekat koji se od 2017. godine timski provodi u zemljama regije, i to: Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Njemačke, istražuje nove moguće faktore rizika za prijevremeno rođenje djeteta. Trudnoća je stanje sa kompleksnim fizičkim i fiziološkim promjenama koje imaju važne efekte na multiple organske sisteme. Neki autori ukazuju na moguću vezu između peridontalne bolesti trudnica s rizikom od prijevremenog poroda, rođenja djeteta niske porođajne težine i gestacione dobi i mogućih kardiovaskularnih bolesti. Adekvatno oralno zdravlje reflektira se i utiče na opšte zdravlje kao i kvalitet života. Kod trudnica s peridontalnom bolešću 2–7 puta viši je rizik za prijevremeno rođenje djeteta. Incidenca prematuriteta i djece male porođajne težine varira između 5 i 18%, zavisno od geografskog područja i karakteristika populacije. Uzroci prematuriteta u više od 50% slučajeva nisu poznati, a kao mogući uzroci između ostalih navode se: socioekonomski faktori, akutne i hronične bolesti, multiple trudnoće, ginekološki uzroci, nasljedne bolesti, placentalni i drugi uzroci. Veoma je važno da se identificiraju mogući faktori rizika za prijevremeno rođenje djeteta i djeteta male porođajne težine jer je na taj način moguće značajno smanjiti: incidencu, perinatalni mortalitet, broj mogućih perinatalnih komplikacija, finansijske troškove neonatalne intenzivne njege i terapije i kardiovaskularnih reperkusija na zdravlje novorođenčeta. Primarnu prevenciju ateroskleroze treba početi što ranije, još tokom trudnoće, kreirajući zdrav način života. Adekvatna ishrana u trudnoći, monitoriran tok trudnoće i redovna dentalna terapija može smanjiti frekvencu i pojavu karijesa, peridontalne bolesti, prematuriteta i kardiovaskularnih posljedica na zdravlje novorođenčeta i doprinijeti boljem zdravlju društva. Prezentirani rezultati studije čine zdravstvenu bazu za region Balkana, kao i geografski, demografski i epidemiološki izvor informacija za otkrivanje i identifikaciju novih potencijalnih faktora rizika prijevremenog poroda i mogući razvoj ateroskleroze.

Participacija u projektu Odbora za kardiovaskularna oboljenja "Kardiovaskularne bolesti i oralno zdravlje - utjecaj oralnog zdravlja trudnica na kardiovaskularno zdravlje djece"

 

  1. Klonalna hematopoeza i rizik za plućnu emboliju kod pacijenata oboljelih od COVID 19

Projekat realizira Centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije

Voditeljica projekta: akademkinja Mirsada Hukić

Ovom studijom se testira povezanost klonalne hematopoeze  (CHIP) i plućne embolije kod pacijenata oboljelih od COVID-19 kroz case-control studijski dizajn. Cilj studije je da se testira povezanost između klonalne hematopoeze uslijed specifičnih mutacija i rizika za pojavu plućnog embolizma kod pacijenata oboljelih od COVID 19. Odabrali smo gene DNMT3A, TET2, ASXL1, i JAK2 kako bi ih testirali u ovom kontekstu. Pokušat ćemo utvrditi da li postoji uzročna veza između klonalne hematopoeze i povišenog rizika od plućne embolije kod pacijenata oboljelih od COVID-19 u našoj populaciji. Iako tradicionalni i već poznati faktori rizika za plućnu emboliju imaju evidentan uticaj na razvoj tog oboljenja, mnoge osobe koje su imale plućnu emboliju tokom bolesti COVID-19 nemaju prisutne ove navedene faktore rizika ili su oni izraženi u maloj mjeri. Ta činjenica može sugerisati da još uvijek nepoznati i slabije izučeni faktori također mogu doprinijeti razvoju plućne embolije.

70 godina ANU

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…