Ko je na web-stranici: 52 gostiju i nema prijavljenih članova

BHS BHS

Covid 19 u pedijatrijskoj i adultnoj populaciji-kardiovaskularni aspekt

Tim projekta: članovi Odbora za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH

Voditelj projekta: akademkinja Senka Mesihović-Dinarević

 

1. Uvod

Teški akutni respiratorni sindrom Coronavirus 2 (SARS-CoV-2-; engl. Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2) koji uzrokuje COVID-19 dostigao je pandemijski nivo od marta 2020.  Pacijenti s kardiovaskularnim riziko faktorima i dijagnosticiranom kardiovaskularnom bolešću, predstavljaju ranjivu populaciju kada imaju infekciju COVID-19, uz povećan rizik od morbiditeta i morataliteta. Iako su rezultati studija pokazali da SARS-COV-2 prvenstveno utiče na gornje respiratorne puteve, uključeni su i gastrointestinalni i kardiovaskularni sistem. Teška COVID-19 infekcija je udružena s oštećenjem miokarda i srčanim aritmijama. COVID-19 je nova bolest s nedovoljno poznatih epidemioloških karakteristika i spektra kliničke ekspresije u djetinjstvu. Trenutno, nema dovoljno podataka o kardiovaskularnoj i imunološkoj zahvaćenosti kod COVID-19 pedijatrijskih pacijenata. Nedavne studije indiciraju da djeca imaju nižu incidencu ove bolesti s predominacijom blažih formi, ali se mogu javiti i teške kliničke forme kao što su, uz ostale i akutni respiratorni distres sindrom i multisistemski inflamatorni sindrom /1, 2/. Dokazi upućuju na to da u poređenju s odraslima, djeca vjerojatno imaju slično virusno opterećenje u nazofarinksu (3), sličnu stopu sekundarnih infekcija i mogu širiti virus na druge (4,5). Teški oblici bolesti izraženiji su u dojenčadi u odnosu na djecu 11-15 godina i ≥16 godina (11% u odnosu na 4% i 3%), a procjenjuje se da ≥90% djece ima asimptomatski, blagi ili umjereni oblik COVID-19 (6). Primarni cilj za SARS-CoV-2 je respiratorni trakt, ali zahvaćenost srca i krvnih žila javlja se kao jedna od značajnih i po život opasnih komplikacija infekcije SARS-CoV-2 u odraslih, moguće i u djece (7). Klinička manifestacija bolesti varira među populacijom, a glavni simptomi infekcije su groznica, suhi kašalj, glavobolja i dispnea, s napredovanjem u upalu pluća. Manifestacija i ponašanje virusne infekcije u djece slabo su definirani. Teška manifestacija SARS-COV-2 u djece je rijetka i stopa hospitalizacije je značajno niža u odnosu na odrasle. Slično kao i kod odraslih, najčešće su zahvaćeni dišni putevi. U najvećoj dosadašnjoj studiji, 2143 pedijatrijska bolesnika, 94,1% djece bilo je ili asimptomatsko ili je imalo blagu do umjereno tešku bolest. Studija je također pokazala da je 5,2% djece imalo respiratorni distres ili hipoksiju, a 0,6% djece su napredovali do sindroma akutnog respiratornog distresa ili multiorganskog zatajenja  /8/.

Većina studija je pokazala da infekcija SARS-COV-2 involvira respiratorni i kardiovaskularni sistem kao i druge sisteme. Adulti sa SARSCoV-2 infekcijom mogu se grupisati u različite kategorije stepena ozbiljnosti bolesti: asimptomatska ili presimptomatska infekcija, blaga, umjerena, teška ili kritična bolest. Međutim, kriteriji za svaku kategoriju mogu se preklapati ili varirati prema različitim kliničkim smjernicama i kliničkim ispitivanjima, a klinički status pacijenta može se promijeniti tokom bolesti. /9,10/. Simptomi COVID-19 se uveliko razlikuju po težini i trajanju. Dvanaest najčešćih simptoma Covid infekcije su: promjena okusa, promjena mirisa, groznica, suhi kašalj, produktivan kašalj, bolovi u mišićima, glavobolja, curenje iz nosa, grlobolja, proljev, otežano disanje i groznica.
"Dugi  /eng long/ COVID" je fenomen u kojem bolesnici imaju dugotrajno neriješene simptome. Nakon početnog ataka infekcija, fokus se preusmjerio na tretman dugoročnim posljedicama bolesti kod preživjelih. 'Postakutni COVID' (kolokvijalno poznat kao 'dugi COVID') pojavljuje se kao prevladavajući sindrom. Obuhvata mnoštvo iscrpljujućih simptoma (uključujući nedostatak zraka, bol u prsima, palpitacije i ortostatsku netoleranciju) koji mogu trajati sedmicama ili više nakon blage bolesti /11/. Velik dio pacijenata s COVID-19 ima komorbiditete, a najčešće su kardiovaskularne bolesti (KVB), prisutne u oko 30-48% bolesnika. Bolesnici s KVB imaju veću vjerojatnoću da će biti zaraženi SARS-CoV-2 i razviti teške slučajeve. Kod SARS-a, prisutnost komorbiditeta povećala je rizik od smrti 12 puta. Stoga bolesnici s COVID-19 s dijagnosticiranom KVB-om mogu patiti od većeg rizika smrtnosti nakon infekcije SARS-CoV-2 /12/.

 

2. Predmet istraživanja

Kod pedijatrijskih bolesnika s PCR-pozitivnom aktivnom infekcijom COVID-19, značajne aritmije su rijetke, ali su češće nego što se očekivalo u općoj pedijatrijskoj populaciji. Komorbiditeti nisu češći u bolesnika s aritmijama nego u bolesnika bez aritmija. Iako je poznato da virus obično utječe na respiratorni sisem, postoje podaci u adultnim radovima o kardiovaskularnoj zahvaćenosti, uključujući elektrofiziološke abnormalnosti i izvještaje o iznenadnoj srčanoj smrti. Trenutno, literatura o elektrofiziološkim abnormalnostima u djece s COVID-19 infekcija nedostaje.

Nedavna studija otkrila je da hospitalizirani pacijenti s COVID-19 s popratnom srčanom bolešću imaju iznimno lošu prognozu u poređenju s onima bez srčane bolesti. U kliničkoj praksi, ehokardiografija je prva linija u procjeni rada srca, koja omogućava neinvazivnu kvantifikaciju rada srca u bolesnika s COVID-19 /12/. Trenutno, postoje limitirani podaci o srčanim manifestacijama pacijenata oboljelih od COVID-19 s KVB-om. Najčešća srčana abnormalnost u bolesnika s KVB-om bila je disfunkcija desne komore /DK/, zatim dijastolna disfunkcija lijeve komore /LK/ i sistolna disfunkcija LK. Smanjena funkcija DK povezana je s većom smrtnošću u bolesnika s KVB-om, što sugerira da mjerenja RV-a mogu biti važna za otkrivanje pacijenata s KVB-om COVID-19 koji su pod većim rizikom od smrtnosti. Disfunkcija desne komore češća je od disfunkcije LK među pacijentima s COVID-19 s dokazanom KVB-om. Mehanizam loših ishoda u bolesnika s COVID-19 s KVB-om ostaje nepoznat. Prethodna istraživanja sugeriraju da virusne infekcije koronavirusom mogu potaknuti kardiovaskularne događaje i pogoršati zatajenje srca. Direktno virusno oštećenje, pogoršanje sistemskog upalnog odgovora i hipoksemija mogu dovesti do oštećenja srca /12/. Trenutno, postoje limitirani podaci o srčanim manifestacijama pacijenata oboljelih od COVID-19 s KVB-om uključujući ehokardiografske karakteristike i vrijednost ehokardiografskih parametara u bolesnika s KVB-om COVID-19.

Osim ARDS-a, bolesnici s teškom infekcijom mogu razviti oštećenje miokarda i citokinsku oluju, što rezultira zatajenjem srca, arteriovenskom trombozom (venska tromboembolija, akutni koronarni sindrom, cerebralni infarkt) i akutnim oštećenjem bubrega. Biomarkeri za ove komplikacije su: troponin, N-terminalni pro-B-tip natriuretski peptid (NT-proBNP), D-dimer i serumski kreatinin. Progresijom bolesti sa saturacijom kiseonika koja je niža od 94%, javljaju se i ARDS, oštećenje miokarda, tromboza, oštećenje bubrega uz citokinsku oluju.

Riziko faktori za nastanak kardiovaskularnih bolesti u toku Sars-Cov-2 su: starenje /dob pacijenta/
hipertenzija, dijabetes melitus, pušenje, kardiovaskularne bolesti (zatajenje srca, moždani udar, angina pektoris, infarkt miokarda), hronična opstruktivna plućna bolest, hronična bolest bubrega, maligna bolest (osobito ako je pacijent trenutno pod hemoterapijom ili radioterapijom).

Pacijenti s hipertenzijom izloženi su povećanom riziku od morbiditeta i mortaliteta ako se zaraze SARS-CoV-2, iako je to u korelaciji sa drugim faktorima kao što su dob i vaskularni poremećaji.  Multidisciplinarno liječenje COVID-19 temeljeno na brzo rastućem broju dokaza, pomoći će osigurati najbolje moguće ishode za pacijente, uključujući one s faktorima rizika kao što je hipertenzija. U mnogim zemljama provode se stroga pravila o izolaciji i socijalnom distanciranju kako bi se usporilo širenje novog koronavirusa. Osim toga, velik dio “elektivnih” ili “nebitnih” postupaka je odgođen ili otkazan kako bi se zdravstveni sostemi mogli nositi s prilivom slučajeva zaraznih bolesti. To je stvorilo zahtjev da se veliki dio zdravstvenih konsultacija provodi na daljinu. Strategije telemedicine idealno su prikladne za lakši tretman i dijagnostiku pacijenata u nedostatku konsultacija licem u lice, a vrijednost ovog pristupa (koji se inače sporo široko koristi u kliničkoj praksi) je postala jasna /13/. 

 

3. Ciljevi istraživačkog projekta

  • evaluacija znanja o SARS-CoV-2,
  • epidemiologija,
  • transmisija,
  • udružena klinička prezentacija,
  • uključujući i imunološki i kardiovaskularni status kod postCovid pacijenata pedijatrijske i adultne populacije,
  • kardijalni i pulmonalni aspekt SARS-CoV-2,
  • prognostička vrijednost ehokardiografskih parametara u bolesnika s infekcijom COVID-19 i dokazanim KVB-om,
  • long standing COVID-19 u pedijatrijskoj i adultnoj populaciji,
  • COVID-19 i sport u pedijatrijskoj populaciji.

 

4. Polazne postavke

- Značajan broj pacijenata s postcovid 19 ima zahvaćenost imunološkog i kardiovaskularnog sistema kako u pedijatrijskoj tako i u adultnoj popualciji.

- Pedijatrijska populacija ima različit nivo antitijela na COVID-19 u odnosu na talas 1-5 pandemije COVID-19.

- Pedijatrijski pacijenti imaju lakši oblik COVID-19 i manji stepen hospitaliazije.

- Adultni pacijenti sa komorbiditetom imaju veći rizik za nastanak zaraze SARS-CoV-2 i razvijanje težeg oblika SARS-a.

- Značajne su ehokardiografske karakteristike i prognostička vrijednost ehokardiografskih parametara u bolesnika s KVB-om COVID-19.

- Ehokardiografske karakteristike pedijatrijskih pacienata u odnosu na status koronarnih arterija i miokard.

- Pedijatrijski bolesnik s PCR-pozitivnom aktivnom infekcijom COVID-19, rijetko ima značajne aritmije, ali su češće nego što se očekivalo u općoj pedijatrijskoj populaciji.

 

5. Metodologija istraživanja

5.1. Metode koje će u istraživanju biti korištene

  • anamneza
  • epidemiološka anketa
  • pedijatrijski pregled
  • internistički pregled
  • elektrokardiogram djece i odraslih
  • pedijatrijska ehokardiografija
  • ehokardiografija odraslih
  • laboratorijska analiza

5.2. Tehnike istraživanja

  • epidemiološki podaci, anamneza, komorbiditeti
  • laboratorijski nalazi/ KS CRP N urea i kreatinin, AST ALT D dimer, Corona IgG Corona IgM, CPKMB CPK LDH/
  • elektrokardiogram /EKG/: ritam, frekvenca /u odnosu na dob pacijenta/, PR interval, q talas, delta talas, QT interval, ST segment, AVB /atrioventriklarni blok/ I, II III, IBDG /inkompletni blok desne grane/, eventulano prisustvo aritmija
  • 24h Holter EKG na indikaciju
  • dvodimenzionalna Kolor i CW Doppler ehokardiografska evaluacija kardiovaskularnog sistema /LV EDD ESD S LVPW EF, TAPSE AO AP, MV: E i A talas, dijamatar i tok koronarnih arterija/;
  • kreiranje baze podataka u MS Access ili MS Office;
  • evaluacija varijabli statističkim programom

5.3. Plan i protokol istraživanja

I. faza istraživanja:

  • pedijatrijska populacija 2000 ispitanika prema protokolu;
  • adultna populacija 200 pacijenata prema protokolu /period Covid i Postcovid kontakt
  • PCR+/-/

II. faza istraživanja: praćenje ove dvije populacije tokom 6 mj uz reevaluaciju parametara laboratorijskih, elektrokardiografskih i ehokardiografskih

III. faza istraživanja: statistička obrada rezultata istraživanja, publikovanje rezultata projekta.

 

6. Očekivani rezultati

Rezultati istraživanja pokazat će razlike u stepenu težine bolesti/infekcije sa COVID-19 u pedijatrijskoj i adultnoj populaciji. Mogućnost COVID-19 infekcije kod djece sa atipičnom simptomatologijom i pozitivnom ili suspektnom epidemiološkom anketom, s posebnom pažnjom na imunološki i status koronarnih arterija. Pacijenti sa komorbiditetom u adultnoj populaciji imaju veći rizik za nastanak težeg oblika COVID-19 infekcije.

Entitet Long standing Post COVID-19 u pedijatrijskoj i adultnoj populaciji  vrijedan je evaluacije i praćenja  zbog učestalih traženja pregleda i skrbi tih pacijanata kako zbog hroničnog umora, palpitacija, smanjene fizičke tolerancije, stoga bolje razumijevanje ovog entiteta moglo bi pomoći medicinskoj zajednici da predloži adekvatan tretman koji ovisi o priznatoj fiziopatologiji.

Multidisciplinarno liječenje COVID-19 temeljeno na brzo rastućem broju dokaza pomoći će osigurati najbolje moguće ishode za pacijente, uključujući one s faktorima rizika kao što je hipertenzija, pušenje cigareta, povišeni krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana i  prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića.

 

7. Doprinos istraživanja

Mogućnost COVID-19 u djece s atipičnom simptomatologijom i pozitivnom ili suspektnom epidemiološkom anketom danas bi trebala biti u fokusu svakog pedijatra u ustanovama primarne zdravstvene zaštite. Kardiovaskularna procjena uvijek bi trebala biti opcija kod pacijenata nakon COVID-a. Imunološka procjena neophodna je u bolesnika nakon COVID-a kako bi se steklo daljnje razumijevanje pacijentovog statusa. 

Uz više seroloških testiranja na teški akutni respiratorni sindrom coronavirus 2 liječnici bi mogli pravodobno i točnije postaviti dijagnozu COVID-19, kao i procijeniti ulogu asimptomatske djece u prijenosu bolesti te procijeniti važnost zaštitnih antitijela i distribucija COVID-19.

U adultnoj populaciji razumijevanje i tretman perzistentnih simptoma nakon blagog COVID-19 i nakon nekoliko mjeseci doprinose adekvantom tretmanu pacijenata u skladu sa dobrom liječničkom praksom i medicini zasnovanoj na dokazima. Ehokardiografski parametri u procjeni funkcije LK i statusa koronarnih arterija, prisustva izljeva ili miokardisa u pedijatrijskoj populaciji uz ehokardiografske parametre funkcije DK doprinjet će procjeni težine kliničke slike i adultnih pacijenta uz identifikaciju riziko faktora za nastanak KVB u toku SARS Covid infekcije odnosno detekciji i prevenciji istih sa krajnjim ciljem adekvatnog tretmana i povoljnog ishoda za kompromitovane pacijente.

 

8. Literatura:

  1. Bixler D, Miller AD, Mattison CP, Taylor B, Komatsu K, Pompa XP, et al. SARS-CoV-2-associated deaths among persons aged <21 years United States, February 12-July 31, 2020. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 2020;69(37):1324-9. https://doi.org/10.15585/mmwr.mm6946a7.
  2. Leeb RT, Price S, Sliwa S, Kimball A, Szucs L, Caruso E, et al. COVID-19 trends among school-aged children United States, March 1-September 19, 2020. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 2020;69:1410-5. https://doi.org/10.15585/mmwr.mm6939e2.
  3. Sargent TH, Muller WJ, Zheng X, Rippe J, Patel AB, Kociolek LK. Age-related differ-ences in nasopharyngeal severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-CoV-2) levels in patients with mild to moderate coronavirus disease 2019 (COVID-19). JAMA Pediatrics 2020;174(9):902-3. https://doi.org/10.1001/jamapediatrics.2020.3651.
  4. Yonker LM, Neilan AM, Bartsch Y, Patel AB, Regan J, Arya P, et al. Pediatric severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-CoV-2): Clinical presentation, infec-tivity, and immune responses. J Pediatr 2020; 227:45-52.e5. https: //doi.org/10.1016/j.jpeds.2020.08.037.
  5. Laws RL, Chancey RJ, Rabold EM, Chu VT, Lewis NM, Fajans M, et al. Symptoms and transmission of SARS-CoV-2 among children Utah and Wisconsin, March-May 2020. Pediatrics 2020;146(6):e2020027268.
  6. DeBiasi RL, Song X, Delaney M, Bell M, Smith K, Pershad J, et al. Severe coronavi-rus disease-2019 in children and young adults in the Washington, DC, metropolitan region. J Pediatr 2020;223:199-203.e1. https://doi.org/10.1016/j.jpeds.2020.05.007.
  7. Rodriguez-Gonzalez M, Castellano-Martinez  A,  Cascales-Poyatos  HM,  Perez-Reviriego AA. Cardiovascular impact of COVID-19 with a focus on children: A system-atic review. World J Clin Cases 2020;8:5250-83.   https://doi.org/10.12998/wjcc.v8.i21.5250
  8. Dong Y, Mo X, Hu Y, et al. Epidemiological characteristics of 2143 pediatric patients with 2019 coronavirus disease in China. Pediatrics. 2020.
  9. Tenforde M.W., Kim S.S., Lindsell C.J. Symptom Duration and Risk Factors for Delayed Return to Usual Health Among Outpatients with COVID-19 in a Multistate Health Care Systems Network - United States, March-June 2020. MMWR Morb Mortal Wkly Rep. 2020; 69 (30): 993-8.
  10. Marshall M. The lasting misery of corona virus long-haulers. Nature. 2020; 585 (7825): 339-41.
  11. Amina Šeta, Senka Dinarević-Mesihović, Timur Šečić, Miralem Đešević: „Unresolved symptoms in adult population after mild SARS-COV2 infections; Hrvat. čas. zdr. znan. 2021; 1; P: 65-69, https://doi.org/10.48188/hczz.1.2.7
  12. Li Y, Fang L, Zhu S, Xie Y, Wang B, He L, Zhang D, Zhang Y, Yuan H, Wu C, Li H, Sun W, Zhang Y, Li M, Cui L, Cai Y, Wang J, Yang Y, Lv Q, Zhang L, Johri AM, Xie : „Echocardiographic Characteristics and Outcome in Patients With COVID-19 Infection and Underlying Cardiovascular Disease“ Front Cardiovasc Med. 2021 Mar 16;8:642973. doi: 10.3389/fcvm.2021.642973. eCollection 2021. PMID: 33796573: https: //pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33796573/
  13. Kazuomi Kario, MD, PhD,Yuji Morisawa,  et al:“COVID‐19 and hypertension—evidence and practical management: Guidance from the HOPE“ Asia Network J Clin Hypertens (Greenwich).2020 Jul; 22(7): 1109–1119.

 

Relevantne reference:

 

  1. Lai C-C, Ko W-C, Lee P-I, Jean S-S, Hsueh P-R. Extra-respiratory manifestations of COVID-19. Int J Antimicrob Agents. (2020) 2020:106024. doi: 10.1016/j.ijantimicag.2020.106024.
  2. Bertoncelli D, Guidarini M, Della Greca A, Ratti C, Falcinella F, Iovane B, et al. COVID19: potential cardiovascular issues in pediatric patients. Acta Bio Med AteneiParmensis. (2020) 91:177. doi: 10.23750/bm.v91i2.9655.
  3. Dhakal BP, Sweitzer NK, Indik JH, Acharya D, William P. SARS-CoV-2 infection and cardiovascular disease: COVID-19 heart. Heart Lung Circ. (2020) 29:973–87. doi: 10.1016/j.hlc.2020.05.101.
  4. Zheng YY, Ma YT, Zhang JY, Xie X. COVID-19 and the cardiovascular system. Nat Rev Cardiol. 2020;17(5):259–260.
  5. Zhou P, Yang XL, Wang XG, Hu B, Zhang L, Zhang W, et al. A pneumonia outbreak associated with a new coronavirus of probable bat origin. Nature. 2020;579(7798):1–4. doi: 10.1038/s41586-020-2012-7.
  6. Sinha IP, Harwood R, Semple MG, Hawcutt DB, Thursfield R, Narayan O, et al. COVID-19 infection in children. Lancet Respir Med. (2020) 8:446–7. doi: 10.1016/S2213-2600(20)30152-1.
  7. Leeb RT, Price S, Sliwa S, Kimball A, Szucs L, Caruso E, et al. COVID-19 trends among school-aged children United States, March 1-September 19, 2020. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 2020;69:1410-5.
  8. Babapoor-Farrokhran S, Gill D, Walker J, Rasekhi RT, Bozorgnia B, Amanullah A. Myocardial injury and COVID-19: possible mechanisms. Life Sci. (2020) 2020:117723. doi: 10.1016/j.lfs.2020.117723.
  9. Wang D, Hu B, Hu C, Zhu F, Liu X, Zhang J, et al. Clinical characteristics of 138 hospitalized patients with 2019 novel coronavirus-infected pneumonia in Wuhan, China. (2020) 323:1061–9. doi: 10.1001/jama.2020.1585.
  10. Dhochak N, Singhal T, Kabra SK, Lodha R. Pathophysiology of COVID-19: Why chil-dren fare better than adults? Indian J Pediatr 2020;87(7):537-46.
  11. Brodin P. Why is COVID-19 so mild in children? Acta Paediatr 2020;109(6):1082 ps://doi.org/10.1111/apa.15271.
  12. Zeng J-H, Liu Y, Yuan J, Wang F, Wu W-B, Li J-X, et al. Clinical characteristics and cardiac injury description of 419 cases of COVID-19 in Shenzhen, China. (2020). doi: 10.2139/ssrn.3556659.
  13. Royal College of Pediatrics and Child Health. Guidance-Paediatric Multisystem Inflammatory Syndrome Temporally Associated with COVID-19; 2020. Available from: https://www.rcpch.ac.uk/resources/guidance-paediatric-multisystem-inflammato-ry-syndrome-temporally-associated-covid-19. [Last accessed on 2020 May 17].
  14. Viner RM, Whittaker E. Kawasaki-like disease: Emerging complication during the COVID-19 pandemic. Lancet 2020;395(10239):1741-3.
  15. Dinarević S, Henein MY, Zaghal AA, Shinebourne EA, Gibson DG. Exercise stress echocardiography in children with Kawasaki disease-left ventricular axis selectively impaired. The second world congress of paedatric cardiology and cardiac surgery. Am J Cardiol 1998;81(11):1356-9.
  16. Rodriguez-Gonzalez M, Rodríguez-Campoy P, Sánchez-Códez M, Gutiérrez-Rosa I, Castellano-Martinez A, Rodríguez-Benítez A. New onset severe right ventricular failure associated with COVID-19 in a young infant without previous heart disease. Cardiol Young 2020;30(9):1346-9.
  17. Matsubara D, Kauffman HL, Wang Y, Calderon-Anyosa R, Nadaraj S, Elias MD, et al. Echocardiographic findings in pediatric multisystem inflammatory syndrome associated with COVID-19 in the United States. J Am CollCardiol. (2020) 76:1947–61. doi: 10.1016/j.jacc.2020.08.056.
  18. CDC COVID-19 Response Team. Coronavirus disease 2019 in children-United States, February 12-April 2, 2020. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 2020;69(14):422-6.
  19. Andina D, Noguera-Morel L, Bascuas-Arribas M, Gaitero-Tristán J, Alonso-Cadenas JA, Escalada-Pellitero S, et al. Chilblains in children in the setting of COVID-19 pan-demic. PediatrDermatol 2020;37(3):406-11.
  20. Kobayashi T, Fuse S, Sakamoto N, Mikami M, Ogawa S, Hamaoka K, et al. New Z score curve of the coronary arterial internal diameter using the lambda-mu-sigma method in a pediatric population. J Am SocEchocardiogr 2016;29(8):794-801.e29.
  21. Lopez L, Colan S, Stylianou M, Granger S, Trachtenberg F, Frommelt P, et al. Relationship of echocardiographic Z scores adjusted for body surface area to age, sex, race, and ethnicity: The pediatric heart network normal echocardiogram data-base. CircCardiovasc Imaging 2017;10(11):e006979
  22. World Health Organization, December 30th, 2020
  23. Symptoms of Coronavirus CDC n.d. https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/symptoms-testing/symptoms.html (accessed March 1, 2021.)
  24. Clinical Spectrum of SARS-CoV-2 Infection.NIH COVID-19 treatment guidelines. https:// covid19treatmentguidelines.nih.gov/ overview/clinical-spectrum/ (accessed October 11, 2021.)
  25. Tenforde M.W., Kim S.S., Lindsell C.J. Symptom Duration and Risk Factors for Delayed Return to Usual Health Among Outpatients with COVID-19 in a Multistate Health Care Systems Network - United States, March-June 2020. MMWR Morb Mortal Wkly Rep. 2020; 69 (30): 993-8.
  26. Marshall M. The lasting misery of coronavirus long-haulers. Nature. 2020; 585 (7825): 339-41.
  27. The Lancet Facing up to long COVID. Lancet. 2020; 396 (10266): 1861.
  28. Eshak N., Abdelnabi M., Ball S. Dysautonomia: An Overlooked Neurological Manifestation in a Critically ill COVID-19 Patient. Am J Med Sci. 2020; 360 (4): 427-9.
  29. Davido B., Seang S., Tubiana R., de Truchis P. Post-COVID-19 chronic symptoms: a postinfectious entity? Clin Microbiol Infect. 2020; 26 (11): 1448-9.
  30. Speth M.M., Singer-Cornelius T., Oberle M., Gengler I., Brockmeier S.J., Sedaghat A.R. Olfactory Dysfunction and Sinonasal Symptomatology in COVID-19: Prevalence, Severity, Timing, and Associated Characteristics. Otolaryngol Head Neck Surg. 2020; 163 (1): 114-20.
  31. Carfì A., Bernabei R., Landi F. Gemelli Against COVID-19 Post-Acute Care Study Group. Persistent Symptoms in Patients After Acut COVID-19. JAMA. 2020; 324 (6): 603-5.
  32. Lan L., Xu D., Ye G., Xia C., Wang S., Li Y. Positive RTPCR test results in patients recovered from COVID-19. JAMA. 2020; 323: 1502-3.
  33. Mizrahi B., Shilo S., Rossman H. Longitudinal symptom dynamics of COVID-19 infection. Nat Commun. 2020; 11 (1): 6208.
  34. Nehme M., Braillard O., Alcoba G. COVID-19 Symptoms: Longitudinal Evolution and Persistence in Outpatient Settings (published online ahead of print, 2020 Dec 8) Ann Intern Med. 2020; M20-M5926. Halpin S, O'Connor R, Sivan M. Long COVID and chronic COVID syndromes. J Med Virol. 2021; 93 (3): 1242-3.
  35. The Lancet. Facing up to long COVID. Lancet.2020; 396 (10266): 1861.
  36. Samuel S, Friedman  RA,  Sharma  C,  Ganigara  M,  Mitchell  E,  Schleien  C,  et  Incidence  of  arrhythmias  and  electrocardiographic  abnormalities  in  symptomatic  pediatric patients with PCR-positive SARS-CoV-2 infection, including drug-induced changes in the corrected QT interval. Heart Rhythm 2020;17(11):1960-6.   https://doi.org/10.1016/j.hrthm.2020.06.033..  
  37. Xia W, Shao J, Guo Y, Peng X, Li Z, Hu D. Clinical and CT features in pediatric patients with COVID-19  infection:  Different  points  from    Pediatr  Pulmonol 2020;55(5):1169-74.   https://doi.org/10.1002/ppul.24718.
Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…