Direktor: Rifat Hadžiselimović, dopisni član ANUBiH

Centar za demografsku genetiku ANUBiH osnovan je 15. 7. 2020. godine, Odlukom br: 1-01-1-246-6/20, na formalni prijedlog Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka, koje je zastupalo širi krug zainteresiranih institucija i pojedinaca iz oblasti prirodnih i društvenih nauka.

Nakon uspješne realizacije prvog strateškog cilja ANUBiH u razvoju genetičkih i biotehnoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini, odnosno makroprojekta Društvenog cilja VI (radni naslov: Genetičko inženjerstvo i biotehnologija), uključujući i odgovarajuću kadrovsku i infrastrukturnu podršku, ANUBiH pokreće i institualizaciju populalacijskogenetičkih istraživanja. Takva potreba zasniva se na rezultatima već utemeljenih istraživanja genetike stanovništva Bosne i Hercegovine, kao i činjenici da su bh. genetičari u toj oblasti već šire afirmirani kao vodeći u Regionu, kako po obimu, tako i kvalitetu i raznorodnosti pristupa lokalnoj demografskoj genetici.

Zahvaljujući pretežno individualnim, a rjeđe organiziranim institucijskim istraživanjima, genetička struktura bh. lokalnih populacija je bolje poznata nego stanovništva ostalih zemalja u Regionu. To se podjednako odnosi i na poznavanje genetičke strukture reprezentativnih uzoraka metapopulacije. U Bosni i Hercegovini su istraživani i mogući faktori genetičke diferencijacije lokalnih dijelova stanovništva, a bh. istraživači su sarađivali i na demografsko-genetičkim istraživanjima danas susjednih država: Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Slovenije.

Demografskogenetička istraživanja odgovarajuće strukture stanovništva, u Bosni i Hercegovini imaju relativno dugu historiju, utemeljenu na radovima austrijskih vojnih ljekara (Augustin Weisbach, Heinrich Himmel i njihovi saradnici), koji su vodili pedantne austrougarske regrutne komisije širom Bosne i Hercegovine, a nakon toga odgovarajuće podatke publicirali u (i danas) glasovitom časopisu Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft in Wien (MAGW). Nakon toga slijedi dugo razdoblje, u kojem se pojavljuju sporadični podaci o učestalosti krvnih grupa nekoliko antigenskih sistema. Istraživački zamah u ovoj oblasti počinje krajem 1960-ih, od informacija o fenogenotipskoj strukturi našeg stanovništva po pojedinim svojstvima i njihovim kompleksima, preko proučavanja genetičke distance i sličnosti lokalnih populacija s obzirom na odabrana morfološkoanatomska i biohemijskofiziološka nasljedna svojstva, do kompleksnih molekulskogenetičkih istraživanja u recentnoj epohi.

Koncepcija djelovanja novoosnovanog centra počiva na interdisciplinarnom i polivalentnom pristupu, koji uključuje populacijsku genetiku, bioantropologiju, lingvistiku, medicinu, arheologiju, etnologiju, historiju, fizičku kulturu i srodna naučna područja.

Primarna intencija djelovanja novoformiranog Centra je integracija bh. kadrovskih i infrastrukturnih potencijala na istraživanju genetičkih osobenosti stanovništva Bosne i Hercegovine, od antičke, srednjovjekovne i recentne epohe do predikcije njihovih promjena u prostoru i vremenu.

Glavni ciljevi i smjerovi djelovanja su:

• integracija odgovarajućih bh. kadrovskih i infrastrukturnih potencijala u pripadajućoj oblasti;

• uspostava baze podataka o genetičkim osobenostima stanovništva BiH;

• DNK analiza i karakterizacija antičkih, srednjovjekovnih i recentnih uzoraka;

• analiza proteklih i predikcija mogućih promjena genetičkog sastava bh. stanovništva.

Osnovne radne jedinice/istraživački timovi su u oblastima:

• Populacijska genetika

• Demografija – Etnologija

• Biostatistika – Bioinformatika

Saradnici:

Unutarakademijski kadar:

Blagoje Govedarica, dopisni član ANUBiH  |  Rifat Hadžiselimović, dopisni član ANUBiH  |  Senahid Halilović, dopisni član ANUBiH  |  Sabina Vejzagić, stručna saradnica Centra za balkanološka istraživanja

Vanjski saradnici, u početnim aktivnostima i/ili projektima su:

Adisa Ahmić, UNTZ  |  Kasim Bajrović, INGEB, UNSA  |  Edin Bujak, Filozofski fakultet UNSA

Adnan Busuladžić , Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine  |  Jasmina Hindija Čakar, INGEB, UNSA  |  Jasminka H. Halilović, Univerzitet Brčko Distrikt

Abdurahim Kalajdžić, INGEB, UNSA  |  Lejla Lasić, INGEB, UNSA  |  Damir Marjanović, Univerzitet Burch

Aida Pilav, Kantonalni zavod za javno zdravstvo  |  Amela Pilav, INGEB, UNSA  |  Lejla Pojskić, INGEB, UNSA

Naris Pojskić, INGEB, UNSA  |  Pavao Rudan, HAZU, Zagreb  |  Aida Sarač Hadžihalilović, Medicinski fakultet UNSA

Muriz Spahić, PMF, UNSA  |  Senad Šljuka, PMF, UNSA  |  Gazmend Temaj, Evropski univerzitet, Priština

Maruška Vidovič, Nacionalni inštitut za javno zdravje (NIJZ), Ljubljana