Ko je na web-stranici: 40 gostiju i nema prijavljenih članova

Održan okrugli sto "Izazovi sektora poljoprivrede i problemi ruralnog razvoja u procesima EU integracija Bosne i Hercegovine"

DSC02818

 

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Komisija za poljoprivredu i ruralni razvoj, organizirala je okrugli sto na temu Izazovi sektora poljoprivrede i problemi ruralnog razvoja u procesima EU integracija Bosne i Hercegovine.

Cilj okruglog stola je učesnicima prezentirati aktuelne trendove u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i ruralnim područjima Bosne i Hercegovine (BiH), predstaviti nacionalni/entitetski okvir poljoprivrednih politika te analizirati budžetsku podršku sektoru kao osnovu za sagledavanje dostignutog nivoa harmonizacije sa Zajedničkom politikom EU, ali i ukazati na izazove koji bh. društvo i institucije u oblasti poljoprivrede očekuje, istakao je u uvodnom obraćanju prof. dr. Hamid Čustović, dopisni član ANUBiH-a.

Uvodničari okruglog stola bili su prof. dr. Sabahudin Bajramović s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i prof. dr. Emil Erjavec s Biotehnična fakulteta Univerziteta u Ljubljani, glavni pregovarač Republike Slovenije u procesu pristupanja za poglavlje poljoprivrede.

Bosna i Hercegovina je kroz strateške dokumente, bilo na državnom ili entitetskom nivou, jasnog opredjeljenja za ulazak BiH u EU i približavanje Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, ali u dosadašnjoj implementaciji nisu ostvareni znatni pomaci. Sektor poljoprivrede u BiH postaje sve manje značajan za ukupnu ekonomiju, što se ogleda kroz smanjivanje učešća u ukupnoj bruto dodatnoj vrijednosti (5,2% u 2023. godini), a posebno u učešću u ukupnoj zaposlenosti koja u 2023. godini iznosi svega 7,6%. Globalni izazovi sa kojima se BiH susretala najviše su se odrazili na trgovački bilans poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji je u 2023. godini dostigao nivo od 3,5 milijarde KM, što je znatno više u odnosu na deset godina ranije (2 milijarde KM). BiH je, kada su u pitanju pregovaračka poglavlja 11, 12 i 13 u okviru klastera 5, praktički u ranom stadiju spremnosti pristupu EU, kako je ocijenila Evropska komisija u svom zadnjem izvještaju.

Budžetska podrška raste iz godine u godinu, ali je još uvijek zadržana nepovoljna struktura u korist direktnih plaćanja. Ako se sektor želi razvijati i biti konkurentan, potrebna su znatno veća ulaganja u mjere ruralnog razvoja. BiH nastavlja da propušta značajna sredstva za povećanje konkurentnosti korištenjem IPARD predpristupnih fondova i treba naći, što prije, političko rješenje kako bi se do njih došlo. Ovo ne samo zbog visine sredstava već i zbog upoznavanja same procedure koja će biti redovna stvar po pristupanju, naglasio je prof. Bajramović.

Evropska unija je u posljednjih 60 godina razvijala sistem ciljeva i podrške, koji je regulatorno i finansijski zahtjevan, traži dobre i obimne institucije, a ima značajne učinke na vitalnost ruralnih sredina, proizvodnju hrane, a sve više i na prirodne resurse, prirodu, klimu, pa i zdravlje ljudi. Za uspješan pristup potrebno je prilagoditi zakonodavstvo, izgraditi institucije, te reformirati politiku. Integracija u EU na području poljoprivrede je jedna od najkompleksnijih, stručno zahtjevnih, te politički složena procedura. To je veoma zahtijevan proces, a posebno za zemlje Zapadnog Balkana, pogotovo BiH, koja je još uvijek bez pravog koncepta, jedinstvene vizije, te zajedničkog djelovanja svih faktora u zemlji. U ovom procesu je neophodna saradnja politike, institucija, nevladinog sektora, privrede i pogotovo nauke, naglasio je prof. Erjavec.  

BiH je tek sada počela taj dugi i krivudan put prema EU. Pored toga, BiH nema razvijene administracije, suočava se sa depopulacijom ruralnih sredina, stagnacijom poljoprivrede, problemima sa neto trgovinskim bilansom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, pored decentraliziranog sistema odlučivanja. Izazov je tako ogroman, da bez jasne političke odluke svih političkih faktora, novog organiziranja i nove kulture, za mnoge izgleda da je ciljeve nemoguće postići. Rješenje je samo u stvaranju integracionih i pregovaračkih timova koji uključuje sve ljudske potencijale, koji prevazilazi političke diobe, i stalno, stručno rade kao most između institucija EU i zemlje. Na području poljoprivrede to je neophodno, ili će baš poljoprivreda postati faktor limitiranja evropskih integracionih aspiracija BiH, zaključuje prof. Erjavec. 

 

VIDEO PRILOG

 

{gallery}20240628_okrugli_sto{gallery}

AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI
BOSNE I HERCEGOVINE
  • Bistrik 7, 71000 Sarajevo, BiH
  • Tel: +387 33 560 700
  • Fax: +387 33 560 703
  • Email: akademija@anubih.ba

Location

anu mapa

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…