“Dr. Isak Samokovlija – Život u bijelom mantilu” naziv je knjige autora, akademika Husrefa Tahirovića, koja je promovisana na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Krajem 2016. godine istražujući arhivsku građu o doktoru Stanku Sielskom u Arhivu Republike Srpske akademik Tahirović sasvim slučajno na jednom stolu u čitaonici zapazio je deblji omot na kojem je pisalo doktor Isak Samokovlija. Od ljubaznog osoblja Arhiva dobio je elektronsku verziju dokumenta iz spomenutog dosjea i tako je počelo istraživanje za koje je autor vjerovao da će kratko trajati.

“Akademik Tahirović napisao je knjigu o Isaku Samokovliji u skladu sa četiri osnovna zahtjava: za jasnim pisanjem, iskrenošću, istinom, i poštivanjem moralnih normi “ – naveo je Mile Babić, dopisni član ANUBiH, jedan od promotora knjige.

Obilnu građu o Samokovlijinom književnom radu i vrijedne personalne dokumente autor je pronašao u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu. Ipak među njima bilo je malo dokumenata o njegovom ljekarskom stvaralaštvu.

“Pošto mi je glavni cilj bio da rasvjetlim njegov ljekarski rad, nedostatak tih podataka u tom momentu je djelovao  obezhrabrujuće , ali mi je ta spoznaja ubrzo postala pravi izazov” – kazao je Tahirović ističući da je nastavio da traga za podacima koji su mu nedostajali po relevantnim ustanovama, ne samo u Bosni i Hrecegovini, već i na širem prostoru bivše Jugoslavije.

 “Govorio sam sam sebi ako temeljito istražim Isakov život i njegovo ljekarsko stvaralaštvo o kojem se do tada usput ili stidljivo pisalo dopunit ću i zaokružit priču o bosanskohercegovačkom ljekaru koji nam je književnim djelima, a zasigurno i svojim zdravstvenim radom ostavio mnoge životne putokaze” – prepričao je akademik Tahirović šta ga je motivisalo da napiše knjigu.

Knjiga je zamišljena i napisana iz dva dijela. Prvi dio čini biografija, a drugi zdravstveno-prosvjetni tekstovi doktora Samokovlije. Glavna ličnost knjige akademika Tahirovića nije poznati i priznati književnik, već je riječ o skromnom i tihom ljekaru kojeg je služba vodila u razna sreska mjesta.

 “Znate me kao pisca, ali ja sam prije svega ljekar. Završio sam medicinu u Beču. Rođen sam 3. Septembra 1888. godine u Goraždu, tada dijelu Austro – Ugarskog Carstva. Djetinjstvo sam proveo u Goraždu. Školovao se u Goraždu i u Sarajevu. Moja porodica  se nakon velikih progona Jevreja doselila iz Samokova, iz Bugarske, pa smo po tome i dobili prezime Samokovlija” - riječi su iz odlomka predstave Hanka u produkciji Pozorišta mladih Tuzle, kojim je  moderator promocije Mirza Pinjić, akademski glumac oživio  lik dr. Isaka Samokovlije.  

“Malo njih zna da je Hanku napisao Samokovlija. Odakle Jevrej da piše o Hanki? Međutim,  njemu su svi ljudi bili jednaki” – istakao je promotor knjige Jakob FINCI, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, dodavši da je zahvaljujući njegovim romanima Evropa upoznala sefardske Jevreje.

“Ovo je knjiga o čovjeku koji je poznat kao književnik, a cijeli život je bio ljekar, humanista” – podvukao je Finci.

Finci je otkrio da je njega u ovoj knjizi najviše zanimala detaljna biografija o Samokovliji koji je izvrsno govorio njemački jezik i ladino (jevrejsko – španski jezik koji su Jevreji donijeli sa sobom iz Španije). “Mnogo toga nisam znao mada sam u životu imao priliku da ga jednom susretnem”- prisjetio se Finci vremena kada je kao desetogodišnji dječak dobio temperaturu i otac ga odveo u stan, kod doktora Somokovlije na pregled. Kao dječak igrao se i sa jednom od Samokovlijinih unuka Sonjom, kojoj je književnik za rođendan napisao zbirku pjesama “Zašto plače mala Sonja?”.

Prema riječima promotora Babića doktor Isak Samokovlija je bio izvanredan prosvjetitelj i  humanista: “Izvrsno je poznavao medicinske istine, istine znanosti kojom se bavio. Volio je istinu i istodobno volio je ljude bez obzira na njihovu neukost i njihove mane. A to je najveća osobina velikih ljudi.”

Samokovlija je ove tekstove počeo pisati na zalasku ljekarske karijere, te su oni rezultat njegovog životnog iskustva i odličnog razumjevanja mentaliteta  ljudi u Bosni i Hercegovini s jedne i uvida u socijalnu medicinu s druge strane, uz nesumnjiv književni talenat što je ovim tekstovima davao zdravstveno – prosvjetni sadržaj.

“Njegovi medicinski članci, u vremenu njihovog nastajanja imali su značajnu ulogu u podizanju svijesti i saznanja stanovništva o navedenim bolestima i mjerama koje trebaju sprovoditi u cilju njihovog suzbijanja” – kazao je  promotor knjige Husnija Kamberović, dopisni član ANUBiH.

Važnost i smisao Samokovlijinih radova na način na koji je to priredio akademik Tahirović se prema riječima Kamberovića ogleda u svaobuhvatnosti dijela.

 “Prvo vidimo zanimljivu biografiju jednog Jevreja u Prvom i Drugom svjetskom ratu, on je daleko od nekih vatrenih Jevreja, revolucionara, ali je on tihi književnik koji u svom životu objedinjava produhovljenost umjetnika i mirnoću i preciznost jednog ljekara.”

Nakon Drugog svjetskog rata Somokovlija je pokrenuo prvi bh. časopis “Život i zdravlje” u kojem je objavljivao medicinske tekstove. Izlazio je u tiražu od 20.000 primjeraka. Kamberović dodaje da čak i danas neki njegovi tekstovi imaju svoju prosvjetiteljsku vrijednost bez obzira na to što nam se čini da se moderni svijet puno preobrazio u odnosu na vrijeme kada je Samokovlija pisao.

“Ova knjiga profesora Tahirovića jeste važna. Mi o Isaku Samokovliji uglavnom puno znamo kao o književniku, ali ova njegova djelatnost kao liječnika ostala je malo istraživana”- zaključuje Kamberović.

Autor je knjigu pisao imajući na umu da piše o omiljenom, proslavljenom bosanskohercegovačkom književniku i da će izdavač knjige biti Akademija nauka I umjetnosti BiH: “Te dvije spoznaje stalno su me opominjale da knjiga mora biti što bolje osmišljena, napisana i uređena. Tako je nastala knjiga o ljekaru Samokovliji”- završne su riječi akademika Tahirovića u kojima se prisjetio i rahmetli Dževada Karahasana. On je napisao sjajan predgovor za knjigu, često autora potstičući riječima: “Nemoj molim te zaboraviti da knjiga kao i ljudi živi i od svojih nedostataka, manjkavosti, nedovršenosti. Savršen  čovjek i potpuno dovršena knjiga nikome ne trebaju, zato ih ni nema.”

Tokom promocije, koju je organizovao Centar za koordinaciju medicinskih istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH, posjetioci su mogli pogledati izložbu fotodokumentacije i tekstova iz knjige “Dr. Isak Samokovlija − Život u bijelom mantilu”.