Dvadeset treća sjednica Odbora za pravne nauke Odjeljenja društvenih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine održana je u prostorijama Akademije 29. marta 2022. godine. Uvodničar na temu Compliance – osvrt na neke aspekte bio je akademik Borislav Petrović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, član IANUBiH (Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini).

 Profesor Petrović je najprije istakao da je  pojam compliancea postao neraskidivi dio modernog preduzetništva. Radi se o izuzetno aktuelnoj i sveprisutnoj temi i to ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su još prije više od stotinu godina napravljeni prvi koraci u pravcu primjene preventivnih mjera i suzbijanja rizika u trgovačkim društvima. Značaj compliancea za određeno trgovačko društvo proizlazi, u prvom redu, iz činjenice da se njegovom primjenom izbjegava preuzimanje krivičnopravne odgovornosti. Osim toga, uvođenje sistema compliancea omogućava održivo i ekonomski efikasno upravljanje društvom. 

Afera Watergate pokrenula je u SAD-u sveobuhvatnu borbu protiv korupcije, koja je nakon 1990. godine rezultirala revolucijom compliancea, kako je Hartmut Berghoff naziva, te fundamentalnim promjenama u preduzetničkom ponašanju. Watergate je na vidjelo iznio nepravilnosti u poslovanju gotovo svih velikih američkih firmi, posebno kada je u pitanju bilo davanje mita u inostranstvu, što je službu za berzanski nadzor Securities and Excange Commission (SEC) navelo na preduzimanje odlučnih koraka.

Predsjednik SAD-a Jimmy Carter 1977. godine preduzima nove korake za suzbijanje mita i korupcije, što je u decembru 1977. godine rezultiralo potpisivanjem Zakona o korupciji u inostranstvu (Foreign Corrupt Practices Act – FCPA). Davanje mita službenim osobama i političarima u inostranstvu time postaje krivično djelo koje se sankcioniše visokim novčanim kaznama i kaznom zatvora do pet godina. S tim u vezi, već u decembru 1997. godine sve države članice OECD-a potpisale su Konvenciju o zabrani podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama (Convention on Combating Bribery of Foreign Public Officials in International Business Transactiones). Time su se države potpisnice obavezale da aktivno podmićivanje stranih javnih službenika kvalifikuju kao krivično djelo, što je većina njih i učinila do 2001. godine.

U daljem izlaganju prof. Petrović  je podsjetio da početkom 21.  vijeka širom svijeta dolazi do značajnog pooštravanja antikorupcijskih mjera, posebno nakon terorističkih napada 11. septembra  2001. godine. U avgustu 2002. godine, američki Kongres donosi zakon pod nazivom Sarbanes-Oxley-Act (SOX), kojim se povećava odgovornost upravnih odbora i ovlaštenih revizora, a preduzeća koja kotiraju na berzi obavezuju se na ovjeru bilansa. Ovaj je zakon nastao kao reakcija na velike skandale u vezi s bilansima u Enronu, WorldComu i drugim američkim firmama. Slična situacija se dogodila u Hrvatskoj s Konzumom. Ti skandali su izazvali ogromne gubitke dioničarima i poljuljali njihovo povjerenje u finansijska tržišta.

U savremenim trgovačkim društvima i drugim institucijama sistem compliancea ne smije biti samo puka moda ili poslovično mrtvo slovo na papiru, rekao je prof. Petrović. Opštepoznato i opšteprihvaćeno je da je glavna zadaća sistema compliancea sprečavanje, odnosno prepoznavanje prestupa u ranom stadiju, prvenstveno onih koji bi u krajnjem slučaju mogli dovesti  do činjenja krivičnog djela, tj. do krivične odgovornosti u okviru institucije. Također su opštepoznata i tri preduslova koja svaki uspješan program compliancea treba uzeti u obzir, posebno u doba krize: 1) vanjski uticaji na instituciju, 2) obavezujući propisi i njihove eventualne izmjene i 3) redovno procjenjivanje rizika iz oblasti compliancea relevantnih za određenu instituciju.

Pandemija COVID-19 je, smatra prof. Petrović, bez ikakve sumnje, vanjski činilac, odnosno faktor koji ima izuzetno velik uticaj na svaki poslovni subjekt i neizostavno dovodi do promjene određenih procesa unutar tog subjekta. Nadalje, mjerodavni zakonski propisi i odredbe prilagođavaju se novonastaloj situaciji i obavezuju trgovačka društva i druge organizacije na usklađivanje postojećih sistema compliancea s novim pravilima. Svakodnevno praćenje vijesti i zvaničnih saopštenja nužan je dio poslovanja iz kojeg proizlazi redovna aktualizacija programa compliancea.

Posebno osjetljiva oblast je nabavka medicinske zaštitne opreme koja u datim okolnostima stvara izuzetno povoljne prilike za procvat korupcije i pranje novca. U trgovinu ovim specifičnim proizvodima uključeni su sudionici iz cijelog svijeta, procesi su često nepregledni, tako da do prekršaja pravila compliancea dolazi gotovo automatski. Vanredna situacija zahtijeva vanredne mjere, ali ni u kojem slučaju ne opravdava nepoštovanje pravila compliancea.

Jesu li mjere compliancea doista samo bezubi tigar? – postavio je pitanje prof. Petrović.  Šta treba preduzeti kako bi se poboljšala njihova efikasnost? Bitan korak je preći s riječi na djela: umjesto da potpisuju izjave o časnom postupanju i ispunjavaju upitnike,  oni koji obavljaju javne funkcije u politici i privredi trebali bi dati izjavu pod zakletvom da ne postupaju nezakonito i da nisu u sukobu interesa. Takva izjava ima težinu pred sudom i svaki bi se parlamentarni zastupnik dobro zapitao hoće li je potpisati. Term limits, dakle vremensko ograničenje trajanja mandata, moglo bi također doprinijeti sprečavanju nezakonitog ponašanja. Predugo obavljanje iste dužnosti povećava rizik nastajanja sukoba interesa i omogućava odgovarajuće poslovno umrežavanje.

Uvođenje djelotvornog sistema compliancea i odgovarajućih pravila ponašanja može za srednja preduzeća biti od životne važnosti, naročito kada se uzme u obzir da veliki finansijski gubici mogu ugroziti njihovu egzistenciju. Uz to, ne samo veliki koncerni, nego i srednja preduzeća, moraju mnogo više učiniti na polju compliancea i zaštite od privrednog kriminala nego što je to trenutno slučaj. Također je neophodno postojeće sisteme compliancea kontinuirano usavršavati i optimizirati.

U diskusiji koja je uslijedila poslije izlaganja prof. Petrovića istaknuto je, između ostalog,  da je pojam compliance preuzet iz anglosaksonskog sistema i da je u upotrebi u  svakodnevnim poslovnim aktivnostima, stručnoj ali i neformalnoj literaturi ili u propisima. Konkretnije u upotrebi su najčešće pojmovi compliance and ethics, integrity program, ethics program ili usklađenje i etika i poslovna etika. Akcenat je često dat na etičnom postupanju, a pojam usklađivanje implementiran u propise podrazumijeva zakonsku usklađenost u različitim oblicima. Od izuzetne važnosti je razlikovanja pojma compliance od pojmova koji se odnose prvenstveno na integritet ili etiku s obzirom na to da je kod tih pojmova akcent stavljen na moralne vrijednosti  i činjenju prave stvari, dok compliance obuhvata puno širi kontekst, uključujući i afirmisanje moralnih vrijednosti. Drugim riječima, compliance je vrlo kompleksan pojam i obuhvata mnoštvo aktivnosti i procesa: usklađenost, saglasnost, udovoljavanje, popustljivost.

U svjetlu uvodnih naznaka, posebno je bitno definisati korupciju. Njeno definisanje doprinosi pravljenju razlike između namjernog narušavanja principa nepristrasnosti, pri odlučivanju u cilju prisvajanja neke pogodnosti, od slučajeva  kada je pristrasnost u odlučivanju posljedica predrasuda ili naklonosti, a ne namjere da se ostvari neka pogodnost za sebe ili drugog, odnosno od situacija u kojima je štetna odluka posljedica nedostatka informacija ili znanja kojim donosilac odluke raspolaže. Imajući u vidu širinu javnog sektora u BiH, s obzirom na nivoe vlasti, upravo javni sektor treba da preduzme mjere i pokaže spremnost za borbu protiv korupcije odnosno utvrdi obaveze svih u javnom sektoru u prevenciji i represiji korupcije. U tom kontekstu,  ostaje problem: kako se boriti protiv korupcije u javnom sektoru?

Predsjednik Odbora

Akademik prof. dr Miodrag Simović