Full Members

Vladimir Premec

Vladimir Premec
zoom Zoom image

Department of Humanities

Accepted as corresponding member in 1995. and as a full member 2005.

Vladimir Premec je rođen 1939. u selu Gola, županija Koprivničko-Križevačka, Republika Hrvatska. Osnovnu školu pohađao je u Goli i Virju. Maturirao je na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1958. U periodu 1958–1968. bio je student filozofije, komparativne književnosti i teologije u Zagrebu i Beogradu. Tajnik je Hrvatskog filozofskog društva 1965. Iste godine bio je asistent pripravnik na Saveznom institutu društvenih nauka – Beograd, ogranak u Zagrebu. Od 1967. asistent je za historiju filozofije, antičke i srednjevjekovne, na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Doktorat nauka iz filozofije stekao je 1968. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Na istom Fakultetu 1970. postao je docent, 1975. vanredni profesor, a 1983. redovni profesor.

Predsjednik Društva za filozofiju BiH bio je od 1976. do 1978. Od 1976. do 1977. bio je predsjednik Odsjeka za filozofiju i sociologiju, a 1977–1979. prodekan Filozofskog fakulteta.

1980–1981. stipendista je Zadužbine Alexander von Humboldt, posebna stipendija Fritz Thyssen-Stiftung, Savezna Republika Njemačka. Vrijeme od 23 mjeseca proveo je na univerzitetima Mannheim i Heidelberg. Od 1992. gostujući je profesor za estetiku na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.

Bio je član mnogih društava bosansko-inozemnih prijateljstava; član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost; član osnivač PEN Centra Bosne i Hercegovine.

Počasni doktorat filozofije Univerziteta u Ferrari, Italija, dobio je 1995. godine.

Objavio je sljedeće knjige: Filozofijska i sociologijska bibliografija SRH od 1945. do 1962.; Franciscus Patricius, Petrićeva kritika Aristotelesa; Patricijeva filozofija bitka; Biće beskonačnog; Hrestomatija etičkih tekstova Patristike-Sholastike-Renesanse; Pohvala filodoksije; O marksistima i kršćanima; Logos u Herakleitosa; Tjeskoba tolerancije; zatim prijevode: Thomae Aquinatis, De ente et essentia – O biću i biti (s latinskog); Thomae Aquinatis, De veritate, c. I – O istini, gl. 1 (s latinskog); Thomae Jacob Böhme, Jutarnje rumenilo na uranku (s njemačkog).

Za dopisnog člana ANUBiH izabran je 1995, a za redovnog 2005. godine.

Copyright MAXXmarketing Webdesigner GmbH