Na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine održan je okrugli sto na kojem su predstavljeni rezultati istraživanja u projektu “Lokalni ekonomski razvoj (LER) u općinama Kantona Sarajevo: prilike i izazovi nove postkrizne normalnosti”. 

Glavni cilj istraživačkog projekta je bio istražiti koliko su općine Kantona Sarajevo kapacitirane za generiranje oporavka i rasta u uslovima nove postkrizne normalnosti i koliko svojim funkcionisanjem zadovoljavaju potrebe građana, poslovne zajednice i posjetilaca, koja su glavna ograničenja u tom nastojanju, a koje preporuke za unapređenje tih sposobnosti.

Akademik Mirko Pejanović, direktor Centra za istraživanje razvoja lokalne i regionalne samouprave ANUBiH se zahvalio prisutnima, kao i predstavnicima vlasti koji su se odazvali okruglom stolu, te istakao da je uloga lokalne vlasti kreiranje ukupnog razvoja. 

 „Lokalne vlasti upravljaju ekonomskim i svim drugim aspektima razvoja na svom području“ – podsjetio je akademik Pejanović, te dodao da se obrađena tema odnosi na ekonomski aspekt.

Ako su sebe investirali u rad načelnici su naše najvažnije društvene, političke i ekonomske institucije koje su direktno okrenute prema građanima – podsjetio je akademik Pejanović.

Među učesnicima okruglog stola bili su i predstavnici Federacije BiH, Kanton Sarajevo, UNDP-a, Evropske komisije, kao i Centra za promociju Civilnog društva.

Prema riječima potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine Igora Stojanovića ovaj projekat predstavlja značajan korak prema boljem razumijevanju izazova s kojim se suočavaju općine.

Siguran sam da će izvještaj o rezultatima ovog projekta pružiti dragocjen uvid u prilike i mogućnosti za jačanje lokalnih zajednica – kazao je potpredsjednik FBiH Stojanović.

Svjedoci smo da je COVID pandemija donijela izazove na svim nivoima, ponajviše jer vlasti nisu adekvatno odgovorile u datom momentu – istakao je potpredsjednik Stojanović.

U obraćanju prisutnim predsjedavajući Skupštine KS Elvedin Okerić je istakao da Skupština i Vlada KS ulažu ogromne napore za unapređenje decentralizovanog uređenja, te pomažu lokalnom ekonomskom razvoju u Kantonu Sarajevo. 

Usvajanjem novih zakonskih propisa, izmjenama i dopunama postojećih, te kroz budžet Kantona Sarajevo, unapređujemo i utičemo na ekonomski ambijent u lokalnim zajednicama. Aktivno podržavamo jačanje privrede, turizma, sigurnosti, odgojno-obrazovnog, socijalnog i ekološkog ambijenta – istakao je predsjedavajući Okerić.

Poručio je da će Kanton Sarajevo prihvatiti dobre prijedloge koji dolaze iz akademske, privredne i socijalne sfere u svrhu unapređenja svih segmenata društva.

Afan Kalamujić, ministar finansija KS je naglasio da će kroz usvajanje dobrih inicijativa Kanton Sarajevo učestvovati u njihovoj realizaciji.

Sigurno je  postkrizni period za našu ekonomiju izazov, ali siguran sam i ogromna prilika – kazao je ministar Kalamujić, ističući da bi mu bilo zadovoljstvo sarađivat s akademskom zajednicom.

Aida Soko, ekonomska savjetnica u Delegaciju EU u BiH je u svom obraćanju spomenula dva projekta na kojima je potrebna i podrška akademske zajednice kako bi se našla adekvatna rješenja.

Najavila je da u naredne 4 godine dolazi “Novi plan rasta” koji je program ekonomskih reformi za zapadni Balkan vrijedan 6 milijardi EUR.  

Od toga, mi očekujemo, da će BiH pripasti jedna milijarda. Polovina tog novca je za budžetsku podršku za provođenje reformi i upravo u tom djelu raspodjele će se novac distribuirati isključivo nakon provedene reforme. A sve reforme su iz oblasti ekonomije sa fokusom na poboljšanju poslovnog okruženja – pojasnila je Soko.

Zelena i digitalna transformacija su neophodne kao i očuvanje ljudskog kapitala i socijalnih politika. Sarajevo i Istočno Sarajevo su ušli u program EU po kojem će imati podršku EU do 2030. godine, a u smanjenju emisije na nulu.

Rezultate istraživanja predstavio je tim ekonomskih eksperata na čijem čelu je bio prof. dr. Anto Domazet koji je, u uvodnoj riječi, objasnio svrhu, cilj, metode i rezultate ovog istraživanja koje je trajalo nešto više od godinu dana. 

Radi se o vrlo kompleksnom projektu. Naša statistika nije pripremljena za istraživanja iz oblasti lokalnog ekonomskog razvoja – počeo je svoje izlaganje prof. dr. Domazet.

Istraživanje je pokazalo da imamo strukturu ekonomije u kojoj dominiraju industrija, trgovina, administrativne djelatnosti, zdravstvo, obrazovanje.

Dakle jedna struktura u previranju, koja mora više ići ka inovativnim djelatnostima sa većim znanjem – to je izazov kojim smo se vodili. Uočili smo da postoji veliki konflikt između zaposlenosti i doprinosa u lokalnoj zajednici. Postoje općine koje nikako, kao lokalne zajednice, ne doprinose zaposlenosti nego je to doprinos općeg rasta na nivou Federacije i lokalno struktuiranih promjena. Npr. općine Centar, Stari Grad i Novo Sarajevo imaju negativnu zaposlenost, a općine koje doprinose lokalnom ekonomskom razvoju su Ilidža i Novi Grad. To su industrijske općine – dalje pojašnjava prof. Domazet.

U istraživanju su došli i do saznanja o snažnoj tenziji između kantona i općina.

Postojeći koncept finansiranja ne stimulira općine na lokalni i ekonomski razvoj. Najveći dio efekata lokalnog ekonomskog razvoja u javnim prihodima se alocira na kanton. Zato bi trebalo promijeniti odnose u finansiranju takvih investicijskih projekata.

Dali su poseban osvrt  na industriju koju smatraju zapostavljenom.

Treba se ponovo okrenuti industriji, ali modernoj sa visokom dodatnom vrijednošću, oslonjenoj na čistoj, obnovljivoj energiji, digitaliziranoj, izvozno orijentisanoj, pokrenutoj inovacijama, podržnoj istraživačkim centrima izvrsnosti, koja će zapošljavati visokokvalifikovane radnike i stvarat visoku dodatnu vrijednost. Sarajevo je idealno mjesto za takvu orijentaciju, međutim industrije nema u strategiji razvoja – iznio je prof. Domazet neke od saznanja do kojih su došli tokom istraživanja.

Zaključak istraživanja je da ostvareni razvoj predstavlja dobru osnovu za dalji napredak u uslovima novog normalnog, međutim velike promjene su neophodne.

Treba riješiti pitanje pametne specijalizacije općina u Kantonu, a to podrazumijeva inovativno  vodstvo s novim pokretačkim snagama u općinama. Potrebno je posvetiti pažnju inkluzivnom rastu, kako bi to bio u konačnici razvoj u korist građana – pojasnio je prof. Domazet.

Da se primjeti određeni iskorak smatra prof. dr. Muamer Halilbašić, jedan od istraživača koji je prezentovao dio podataka do kojih su došli.

Nije da nema pomaka, samo što se ne dešava dinamikom kojom očekujemo.

On posebno važnom smatra saradnju lokalnog i kantonalnog nivoa koja treba biti formalizirana.

Kao primjer za produbljivanje saradnje u ovoj oblasti prepoznali smo projekte koji se realiziraju u kontekstu razvoja poslovnih, odnosno industrijskih zona. Znači ta saradnja ne bi trebala podrazumijevati samo da kanton raspiše poziv, dodjeli sredstva lokalnim zajednicama i s tim završi. Potreban je partnerski odnos – naveo je prof. dr. Halilbašić.

O rezultatima istraživanja, kojima je cilj bio zaključiti kako načelnici općina posmatraju ekonomski razvoj u kontekstu novog normalnog, govorio je još jedan član tima istraživača, doc. dr. Denis Berberović.

Načelnici, kao donosioci odluka, su identifikovani kao ključni akteri u kontekstu lokalnog ekonomskog razvoja. Neke od prepreka u radu koje su prepoznali se odnose na preklapanje nadležnosti, raspodjelu javnih prihoda, infrastrukturu, poticaje koji se daju, politizaciju, upravljanje lokalnom zajednicom, negativne demografske trendove, odsustvo jedinstvene vizije razvoja, kao i strateškog planiranja, ograničeno upravljanje ljudskim resursima na lokalnom nivou, nizak nivo znanja u oblasti lokalnog ekonomskog razvoja, suvišna birokratija, korupcija, zakonski okvir, te neupravljanje prostorom, kao resursom – pojasnio je doc. dr Berberović.

Prema savremenim trendovima lokalni ekonomski razvoj bi trebao doživjeti transformaciju u moderno viđenje i upravljanje općinama što podrazumijeva tranziciju iz vladajućeg u upravljački model odlučivanja. Gdje se rezultati mjere prema učincima.

Kroz intervjue je postalo jasno da se naše općine nalaze na ovom putu – kazao je doc. dr. Berberović. 

Očekivanja prema lokalnim zajednicama značajno rastu, što stvara dodatan pritisak, jer resursi koje imaju na raspolaganju ne odgovaraju tim očekivanjima. Prepreke koje su identifikovane u radu općina pokazuju da postoji nejasna vizija razvoja, nedefinisane prioritetne interesne skupine, kao i ekonomski planovi. Različiti su stilovi vođenja, zastarjela organizaciona struktura, digitalna transformacija nije provedena, energetska tranzicija otežana, nedovoljno razvijena svijest o značaju investitora za razvoj, neiskorišten potencijal dijaspore, kao i autentičnost općina.

Aida Laković Hošo iz UNDP-a je pohvalila nacrt prezentovanog izvještaja, jer su, ne samo kvalitetno detektovali probleme i izazove, nego i ponudili preporuke u smislu transformativne promjene.

Ne postoji sistemsko finasiranje razvoja, već grantovsko. Mislim da je to veliki problem pogotovo, jer u BiH ne postoji politika ravnomjernog regionalnog razvoja – istakla je Hošo dodajući – Postoji izazov i u pružanju kvalitetnih i pristupačnih javnih usluga građanima i privatnom sektoru. Kao o mogućem rješenju govorilo se o međuopćinskoj saradnji. Trebalo bi uzeti u obzir i  razmatranje drugih modela pružanja usluga, kao što su outsorsinga i javno privatno partnerstvo,  u onim oblastima gdje se to može uraditi na efikasniji način, a gdje općine nemaju dovoljno kapaciteta da zadovolje određene potrebe – predložila je Laković Hošo.

Nedostatak harmoniziranog pristupa u donošenju i koordinaciji politika primjetan je na lokalnom nivou.

Potrebni su zajednički napori, udruživanje snaga i resursa da bi se potakle pozitivne promjene i adresirali izazovi koje općine same ne mogu rješavati, posebno u kontekstu novog normalnog – kazala je Laković Hošo i najavila da planiraju uvesti novi integriran programski pristup, zajedničku viziju, a dogovorili su i dijalog s načelnicima.

Prof. dr. Jasmina Osmanković smatra da odavno neko istraživanje nije došlo u pravo vrijeme.

Svi su raspoloženi i otvoreni da ga prime na najbolji način. Slijedeće godine KS kao nasljednik grada Sarajeva obilježava 70 godina sistematskog proučavanja lokalnog i urbanog razvoja – podsjetila je prof. dr. Osmanković ističući kako i Federacija vrlo jasno tvrdi da ih zanima sve što se dešava na lokalnom nivou.

Ovo istraživanje se jasno pozicionira u našem ispunjavanju onih zadaća koje nam je postavila Evropska komisija, u dodatnom roku koji smo dobili do marta mjeseca – naglasila je prof. dr. Osmanković.

Kanton Sarajevo u ovom trenutku implementira Strategiju do 2027. godine. Nacrt urbanističkog  plana do 2043. godine je u proceduri i pristupa se izradi Prostornog plana koji će pokriti najmanje naredne dvije decenije.

Ovo istraživanje dolazi u trenutku kada svojim kvalitetom može biti implementirano – završila je svoje obraćanje prof. dr. Osmanković uz ideju da se ovo istraživanje produbi s fokusom na lokalizaciji održivih  ciljeva  na nivou jedinica lokalne samouprave.

Teško je biti poduzetnik u BiH, ali drži nas entuzijazam – riječi su kojima je svoje obraćanje počeo Muhamed Pilav u ime Udruženja poslodavaca Federacije i Kantona Sarajevo.

Kako navodi većina poslodavaca u BiH nisu zadovoljni ambijentom u kojem rade.

Smatramo ga destimulativnim. U svim dijelovima FBiH, a posebno u KS postoji šuma parafiskalnih nameta koji osim što uzimaju novac poduzetnicima znatno povećavaju i troškove administracije – pojasnio je Pilav.

Za rješenje ovih problema poduzetnici predlažu dvije osnovne reforme. Prva podrazumijeva radikalnu, jednostavnu i poštenu porezna reformu, kako bi se rasteretio trošak rada i stimulisalo otvaranje novih radnih mjesta. Drugi je reforma obrazovnog sistema od vrtića do kraja srednje škole.

Imamo problem jer na posao se javljaju djeca koja imaju veoma nizak nivo znanja, radnih navika i nedostatak bilo kojih vještina – Pilav je nabrojao osnovne teškoće s kojima se suočavaju poduzetnici ističući da situacija nije ovakva u njegovom rodnom Tešnju gdje je zaštitni znak općine knjiga.

Aida Dagoda iz Centra za promociju civilnog društva misli da je ovo istraživanje jako važno, ali je još važnije da ne ostane samo u obliku istraživanja.

Smatram važnom činjenicu da je istraživanje napravljeno domaćim snagama. Vrlo je važno lokalno vlasništvo. Mi imamo i pamet i institucije i to treba da iskoristimo. Nama treba vizija. Mislim da je važno da napravimo pritisak civilnog društva da se ova tema pomjeri na što više mjesto prioriteta. Pogotovo pred lokalne izbore. Istraživanje treba poslati političkim partijama i medijima – mišljenja je Dagoda.

O preklapanju nadležnosti kantona i općina govorila je ministrica pravde i uprave KS Darja Sofić Kadenić.

Voljela bih da pozovem naučnike i istraživače koji su okupljeni oko ovog projekta i oko Centra za istraživanje razvoja regionalne i lokalne samouprave da pokušamo iznaći modalitet kako bismo ovoj tematici dali novi zamah, u okviru zajedničke aktivnosti – pozvala je ministrica Sofić Kadenić.

Ministricinu inicijativu je ohrabrio član istraživačkog tima prof. dr. Halilbašić, riječima da je Fer pristup neophodan na svim nivoima. Podržao je i prijedloge gospodina Pilava.

Prof. dr. Anto Domazet koji je čelu tima ekonomskih eksperata koji su radili na istraživanju poručio je da će bit u punom kapacitetu na raspolaganju svima.

Najplodotvorniji su oni poduhvati u kojima se najviše konfliktnih situacija pojavi, oni se najuspješnije razriješe i rezultiraju izuzetnim dostignućima. Upornim trudom i radom sve smo uspjeli prevazići i na kraju dobiti nešto čime smo zadovoljni – kazao je prof. dr. Domazet.

Općinske vlasti imaju neslućene mogućnosti za opšte dobro građana ako ih vode ljudi koji se služe naukom.

Evropska povelja o lokalnoj samoupravi omogućuje građanima da u jedinici lokalne samouprave mogu da se pokrenu sve inicijative od interesa za razvoj, osim onih koje su u isključivoj nadležnosti države ili entitetskih organa – zaključio je okrugli stol akademik Mirko Pejanović.

Nacrt završnog izvještaja bit će dostupan na web stranici ANUBiH-a do kraja decembra 2023. godine. 

ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ