Godine 1989. pokojni akademik Svetozar Zimonjić je uz saglasnost Predsjedništva Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, na sastanku održanom 24. oktobra 1989. godine, formirao Centar za sistemska istraživanja. Taj Centar je proizveo nekoliko respektabilnih strategija, a na njegove rezultate se naslanjala i Komisija za revitalizaciju Bosne i Hercegovine, koju je za života vodio pokojni akademik Seid Huković, nakon njega akademik Zijo Pašić. U toku rata Centar je prestao da radi.

U ponovnoj izgradnji države Bosne i Hercegovine sektor istraživanja je potpuno zanemaren i ova Akademija je u cilju buđenja društvene svijesti za sektor istraživanja uz finansiranje UNESCO-a izradila Strategiju naučno-tehnološkog razvoja Bosne i Hercegovine, koja bi bila predmet rada Centra da je bio aktivan. To se isto odnosi i na Projekat Informacionog sistema: Registar naučnih institucija, naučnog kadra, naučnih projekata i infrastrukturnih ulaganja u Federaciji Bosne i Hercegovine kojeg je uradila ad hoc grupa u Akademiji uz finansiranja Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo i Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Taj informacioni sistem je sada u funkciji i operator mu je Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

Sagledavajući da će još dugo trebati raditi na području sistemskih istraživanja na području Bosne i Hercegovine, rad Centra za sistemska istraživanja je aktiviran 6. 11. 2008. godine.

Osnovni cilj revitalizacije Centra je stvaranje sposobnosti i angažiranje kadrova da rade na predmetnoj problematici.

Smisao djelovanja i rada Centra je u unaprjeđenju temeljnog razumijevanja problema razvoja naučnoistraživačkog i istraživačkorazvojnog rada.

Osnovni cilj Centra je proizvesti prijedloge koji su kompatibilni društvenoj stvarnosti i Ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine.

Centar svoj rad temelji na naprednim znanstvenim interdisciplinarnim istraživanjima s ciljem osiguranja relevantnih temeljnih informacija koje će biti omogućene javnom i privatnom sektoru te znanstvenoj zajednici. Pod tim se posebno podrazumijevaju razvoj specijalne biblioteke za sistemska istraživanja i baze podataka, koji će omogućiti dostupnost potrebnim informacijama, osnivanje programa unutar kojeg će djelovati stalni znanstvenici ili gosti koji će poticati znanstvenu suradnju, razvoj prikladnih metoda i tehnika za istraživanje.

Program rada Centra treba da obuhvati aktuelnu problematiku u oblasti naučnoistraživačkog i istraživačkorazvojnog rada koja bi uz sistemski pristup istraživanjima mogla pomoći u razrješavanju i unaprjeđenju ovih oblasti i u kreaciji zakonskih i podzakonskih akata koji su relevantni društvenoj stvarnosti i ustavnom sistemu.

Direktor Centra:

akademik Božidar Matić

Članovi Centra iz ANUBiH:

akademik Ljubomir Berberović

akademik Muris Čičić

akademik Ejup Ganić

akademik Enver Mandžić

akademik Zijo Pašić

akademik Branislava Peruničić

akademik Taib Šarić

akademik Boris Tihi

akademik Miloš Trifković

mr. sci. Amra Avdagić, oec.

Naida Nišić, dipl. iur.

Članovi Centra izvan sastava ANUBiH:

prof. dr. Fikret Čaušević

prof. dr. Ante Domazet

prof. dr. Hasan Muratović

prof. dr. Mirko Puljić

U okviru programa oživljavanja Centra za sistemska istraživanja provedene su sljedeće aktivnosti:

1. Predloženi su članovi Centra iz redova članova Akademije i van Akademije. Na prvoj plenarnoj sjednici Centra je imenovano članstvo, a potvrđeno je na sjednicama Odjeljenja tehničkih nauka i Odjeljenja društvenih nauka te je imenovan direktor Centra. Predsjedništvo Akademije je potvrdilo članstvo Centra i direktora Centra.

2. Usvojen je Pravilnik o radu Centra koji je potvrđen na Predsjedništvu ANUBiH.

3. Centar je opremljen računarskom opremom i nedostajućim uredskim namještajem.

4. Osigurana je specifična biblioteka, potrebna Centru, te je pristupljeno specifičnim bazama podataka.

5. Sagledano je stanje u oblasti naučnoistraživačke i istraživačkorazvojne djelatnosti, formulisane su aktuelne teme za ponudu i izradu studija u budućnosti.

AKTIVNOSTI CENTRA U 2010. I 2011. GODINI

U skladu sa sadržajem i zaključcima s održanog Savjetovanja „Stanje i perspektive razvoja naučno-istraživačke i istraživačko-razvojne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine“ (koje je održano u Akademiji 23. 9. 2010. godine), članovi Centra za sistemska istraživanja u 2011. godini su bili uključeni u definiranje izrade Strategije razvoja naučnoistraživačkog i istraživačkorazvojnog rada u Federaciji Bosne i Hercegovine. Centar za sistemska istraživanja ANUBiH je učestvovao u organizaciji i radu Javne rasprave (Sarajevo, ANUBiH, 3. 2. 2011. godine) o „Strategiji razvoja naučnoistraživačkog i istraživačko-razvojnog rada u FBiH za period 2011–2021. godine“, čiju je izradu naručilo i organiziralo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Nakon održane rasprave, Centar za sistemska istraživanja je putem angažmana svojih članova (akademika B. Matića i prof. dr. Ante Domazeta) uradio konačnu sintezu teksta nacrta „Strategije razvoja nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2011–2021. Godina" (amandmanske izmjene i dopune teksta nacrta Strategije), čiji je naručilac Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, mart 2011.

Na prijedlog Odjeljenja društvenih nauka ANUBiH, Centar je aktivno učestvovao u organizaciji i realizaciji međunarodne naučne konferencije koja je održana u okviru programa Inter University Center-a (IUC) Dubrovnik pod naslovom: „Regional Cooperation in Europe: Opportunity for Balkans“, 21-23. septembra 2011. godine u Dubrovniku, Hrvatska.

Na sjednici Skupštine ANUBiH, 8. 6. 2011. godine, prezentirana je Studija „Financiranje rada Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine“, koju je, na prijedlog Centra, priredila Amra Avdagić, sekretar Sekretarijata ANUBiH i član Centra za sistemska istraživanja. U njoj su opisana tri načina financiranja Akademije – scenariji financiranja. Prvi scenario je da se Akademija financira kao i sve Akademije u okruženju, što podrazumijeva da joj se dodjeljuje grant za njenu djelatnost, što joj omogućava da autonomno raspoređuje sredstva za svoje aktivnosti. Drugi način je trenutno stanje financiranja, gdje se Akademija financira iz granta Kantona Sarajevo (plate zaposlenika, materijalni troškovi...) i prijavljivanjem projekata na konkurse i javne pozive i upućivanjem direktnih zahtjeva resornim ministarstvima. Treći način je da, u slučaju nedovoljnog financiranja, Akademija zaledi svoju radnu djelatnost, kada funkcionira samo „hladni pogon“, što bi dovelo do otpuštanja dijela Sekretarijata koji podržava radne djelatnosti ANUBiH i da se isplaćuju samo akademijske nagrade, a akademici ne bi imali obavezu dolaziti u Akademiju, jer Akademija prestaje imati radni karakter.

Zaključeno je da je, imajući u vidu sadašnje okolnosti u kojima radi i djeluje Akademija, drugi scenarij prihvatljiv samo privremeno, a da treba činiti napore da se financiranje Akademije ostvaruje u skladu s Prvim scenarijem, kako se financiraju i sve Akademije u okruženju, čime bi se Akademiji vratila autonomija odlučivanja o trošenju sredstava.

ZAVRŠENI PROJEKTI CENTRA

1. Na prijedlog Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, u organizaciji Centra za sistemska istraživanja ANUBiH, održano je Savjetovanje na temu: „Stanje i perspektive razvoja naučno-istraživačke i istraživačkorazvojne djelatnosti u FBiH“. Uvodno izlaganje na Savjetovanju održao je akademik Zijo Pašić, član Centra, pod naslovom: „Ka definiranju strategije razvoja u FBiH“.

2. Na prijedlog akademika Božidara Matića, direktora Centra, a uz suglasnost ostalih članova, urađen je projektni zadatak i na osnovu njega izrađena je studija pod naslovom „Scenarij financiranja rada Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine“. Recenzenti su povoljno ocijenili studiju. Studija je bila korištena kao osnova za raspravu u ANUBiH.

3. Izvještaj o kompetitivnosti Bosne i Hercegovine 2009–2010.

4. Međunarodna naučna konferencija „Regionalna saradnja u Evropi: šansa za Balkan“, Zbornik radova, Posebna izdanja, knjiga CXXVII, ANUBiH