Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Odjeljenje društvenih nauka

- Odbor za pravne nauke

- Odbor za političke nauke

SAOPĆENJE ZA JAVNOST

Dana 10. 3. 2016. godine u 12 sati održana je zajednička sjednica Odbora za pravne nauke i Odbora za političke nauke Odjeljenja društvenih nauka Akademije nauka i umjetnosti na temu IZMJENE IZBORNOG ZAKONODAVSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI.

Sjednici su prisustvovali članovi odbora, gosti (Irena Hadžiabdić, predstavnica Centralne izborne komisije BiH i Adis Arapović, predstavnik Centra civilnih inicijativa) i predstavnici medija u Bosni i Hercegovini.

Polazeći od činjenice da su slobodni, demokratski i kompetitivni izbori u predstavničkim političkim sistemima (koji su istovremeno izraz biračke volje naroda kao nosioca suverene vlasti, ali poimanog u političkom smislu kao zajednice jednakih i ravnopravnih državljana) valjanapretpostavka za ostvarivanje demokratskih društvenih odnosa u ustavnoj državi vladavine prava i ljudskih prava i sloboda;

Imajući u vidu da se kompetitivnost izbora i demokratske države osiguravaju propisivanjem načela, postupaka, uslova i kriterija za ostvarivanje slobodnih izbora u kojima birač ima „pravo izbora i slobodu biranja“ te pravo birati i biti biran;

S obzirom na pozitivno iskustvo da se ni u najmanjoj soluciji ne smije zaboraviti činjenica da biračka prava kao ljudska prava i slobode ulaze u grupu osnovnih političkih prava i sloboda čovjeka, koji im omogućavaju da na slobodnim izborima izaberu svoje predstavnike u predstavnička tijela naroda; 

Shodno potrebi da takve situacije moraju biti pravno uređene zakonima kojima se regulišu izbori, učesnici rasprave „Izmjene izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini“, održane u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 10. marta 2016. godine,usvojili su sljedeće

PRIJEDLOGE ZA REFORMU IZBORNOG ZAKONODAVSTVA U PROCESU INTEGRACIJE BIH U EVROPSKU UNIJU

(1) Izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine je važna pretpostavka za konsolidaciju parlamentarne demokratije u Bosni i Hercegovini tokom procesa integracije u Evropsku uniju;

(2) Promjene u izbornom zakonodavstvu nužne su i u vezi s provođenjem presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci iz 2009. godine i provođenjem presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o jednakom izbornom pravu građana Mostara, broj  U-9/09 od 26. novembra 2010. godine;

(3) Poseban prioritet u izmjeni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine odnosi se na stvaranje zakonskih osnova za provođenje izbora za Gradsko vijeće grada Mostara u oktobru 2016. godine. U tom kontekstu, dalje odlaganje lokalnih izbora u gradu Mostaru znači nedopustivo kršenje političkih prava građana Mostara na lokalnu samoupravu i odlučivanje o razvoju svoga grada. Osim toga, odlaganje lokalnih izbora u gradu Mostaru, nakon osam godina nepostojanja lokalne vlasti, dovodi u pitanje odgovornost države Bosne i Hercegovine kao članice Vijeća Evrope za provođenje Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i  osnovnih sloboda. Pri tome, odluka o provođenju izbora treba da osigura jednako biračko pravo građana Mostara i odgovarajuću zastupljenost konstitutivnih naroda u Gradskom vijeću, kako bi grad Mostar što potpunije provodio svoju reintegraciju, obnovu, razvoj i očuvanje multietničke strukture;

(4) Jedna od promjena u Izbornom zakonu treba se odnositi i na iznalaženje rješenja za popunu Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta Federacije za izborni mandat od 2014. do 2018. godine;

(5) Promjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine trebalo bi izvršiti tokom 2016, a najkasnije 2017. godine - kako bi se u skladu s novim zakonskim odredbama proveli parlamentarni izbori 2018. godine;

(6) Promjene Izbornog zakona pretpostavljaju široko uključivanje demokratske javnosti Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva i učešće nevladinih organizacija, udruženja građana, stručnih udruženja i medija. To ne može ostati samo u uskim stranačkim i parlamentarnim tijelima;

(7) Unutar predstojećih reformi za dobijanje članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, očekuju se i reforme Ustava Bosne i Hercegovine. Te reforme pretpostavljaju  i izmjenu izbornih pravila. Izmjene trebaju omogućiti i promjenu izbornih jedinica i broja zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, kao i reformu nadležnosti Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i načina izbora delegata u ovaj dom. Cilj treba biti povećanje demokratskog kapaciteta Parlamemtarne skupštine BiH i odgovornosti parlamentarnih stranaka za formiranje parlamentarne većine.

prof. dr. Miodrag Simović, dopisni član ANUBIH, s. r.

predsjednik Odbora za pravne nauke

prof. dr. Mirko Pejanović, dopisni član ANUBIH, s. r.

predsjednik Odbora za političke nauke