Centar za istraživanje i održivi razvoj krša

Centar za istraživanje i održivi razvoj krša

O kršu BIH

Područje krša u Bosni i Hercegovini (zauzima oko 50 % površine) pripada dinarskom sistemu. Na njemu se nalaze brojne geomorfološke, hidrološke, kulturno-historijske i biološke vrijednosti naše zemlje.

Pretpostavlja se da u kršu BiH ima oko 3000 speleoloških objekata među kojima je i svjetski značajna Vjetrenica. Ovdje su brojni fenomeni krša uključujući i krška polja s mogućnostima prehrane stanovništva, ali i mogućnostima razvoja ekoturizma. Mnoge rijeke i jezera su jedinstvene prirodne i estetske vrijednosti, značajni toposi kulturne, duhovne i vjerske vrijednosti.

U Bosnskohercegovačkom kršu Dinarskog gorja po prvi put su zapaženi i opisani neki krški fenomeni te priroda krša uopće, a da i pored toga još nemamo instituciju koji bi se znanstveno bavila ovim pitanjima i promovirala vrijednosti našeg krša u svijetu. Naprotiv, krš BiH do sada je uglavnom tretiran industrijski, što je na nekim njegovim dijelovima ostavilo duboke i opasne ožiljke, a ponegdje i teška uništenja. Takav odnos je štetan za cijelu zemlju.

Prirodni resursi na kršu su brojni i vrlo različiti i bez sumnje mogu, uz razumno upravljanje, dati brojne koristi. Ne treba zaboraviti, međutim, da krš može relativno lako izgubiti svoja prirodna svojstva i postati ekološka pustoš. Speleolozi, koji prirodu krša dobro poznaju, jer često zalaze u njegovu unutrašnjost, prvi su inicirali osnivanje institucije čija bi zadaća bila vrednovanje, upravljanje i zaštita krških resursa, ističući da postoje uprave za vode, uprave za šume i druge resurse, ali ne i za krš koji je usko povezan s prethodnim i čija je vrijednost znatno kompleksnija. Izrada karte ranjivosti krša, katastra speleoloških objekata, smjerove i brzinu cirkulacije voda, nužnost je koja se ne može i ne smije izbjeći. Prema načelima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) upravljanje kršom mora biti cjelovito u pristupu radi očuvanja visoke kvalitete i kvantitete i podzemnih i površinskih voda krša.

Do sada su fenomene krša u BiH uglavnom istraživali znanstvenici Instituta za krš Slovenačke akademije nauka i umjetnosti, zatim institucije koje brinu o kršu u susjednoj Hrvatskoj, te Instituta za krš Rumunjske akademije nauka, što je bio osnov zaključivanja sporazuma o naučnoj suradnji ovih institucija sa ANUBiH.

Upravljanje kršom u skladu sa međunarodnim konvencijama i domaćom legislativom, zatim označavanje granica područja krša, pregled resursa na kršu i potencijalnih prijetnji, razvoj monitoringa krša itd., su zadaci od općeg interesa i njima treba da se bavi posebna organizacija specijalizirana za krš čije se formiranje priželjkuje. Zbog prirode i ranjivosti krša politika upravljanja ovim resursom treba da ima širi doseg i suradnju sa administrativnim, znanstvenim, gospodarskim, obrazovnim i drugim institucijama. Treba istaći da i razvoj drugih društvenih oblasti nije moguće zamisliti bez dobrog poznavanja krša: prostornog planiranja, uređenja gradova, sela, cesta, industrija itd. Centar za karstologiju ANUBiH želi da aktivno surađuje u realizaciji ovih zadataka.

Centar za karstologiju

.Sneakers Ash Shoes