O kršu BIH

Područje krša u Bosni i Hercegovini (zauzima oko 50 % površine) pripada dinarskom sistemu. Na njemu se nalaze brojne geomorfološke, hidrološke, kulturno-historijske i biološke vrijednosti naše zemlje.

Pretpostavlja se da u kršu BiH ima oko 3000 speleoloških objekata među kojima je i svjetski značajna Vjetrenica. Ovdje su brojni fenomeni krša uključujući i krška polja s mogućnostima prehrane stanovništva, ali i mogućnostima razvoja ekoturizma. Mnoge rijeke i jezera su jedinstvene prirodne i estetske vrijednosti, značajni toposi kulturne, duhovne i vjerske vrijednosti.

U Bosnskohercegovačkom kršu Dinarskog gorja po prvi put su zapaženi i opisani neki krški fenomeni te priroda krša uopće, a da i pored toga još nemamo instituciju koji bi se znanstveno bavila ovim pitanjima i promovirala vrijednosti našeg krša u svijetu. Naprotiv, krš BiH do sada je uglavnom tretiran industrijski, što je na nekim njegovim dijelovima ostavilo duboke i opasne ožiljke, a ponegdje i teška uništenja. Takav odnos je štetan za cijelu zemlju.

Prirodni resursi na kršu su brojni i vrlo različiti i bez sumnje mogu, uz razumno upravljanje, dati brojne koristi. Ne treba zaboraviti, međutim, da krš može relativno lako izgubiti svoja prirodna svojstva i postati ekološka pustoš. Speleolozi, koji prirodu krša dobro poznaju, jer često zalaze u njegovu unutrašnjost, prvi su inicirali osnivanje institucije čija bi zadaća bila vrednovanje, upravljanje i zaštita krških resursa, ističući da postoje uprave za vode, uprave za šume i druge resurse, ali ne i za krš koji je usko povezan s prethodnim i čija je vrijednost znatno kompleksnija. Izrada karte ranjivosti krša, katastra speleoloških objekata, smjerove i brzinu cirkulacije voda, nužnost je koja se ne može i ne smije izbjeći. Prema načelima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) upravljanje kršom mora biti cjelovito u pristupu radi očuvanja visoke kvalitete i kvantitete i podzemnih i površinskih voda krša.

Do sada su fenomene krša u BiH uglavnom istraživali znanstvenici Instituta za krš Slovenačke akademije nauka i umjetnosti, zatim institucije koje brinu o kršu u susjednoj Hrvatskoj, te Instituta za krš Rumunjske akademije nauka, što je bio osnov zaključivanja sporazuma o naučnoj suradnji ovih institucija sa ANUBiH.

Upravljanje kršom u skladu sa međunarodnim konvencijama i domaćom legislativom, zatim označavanje granica područja krša, pregled resursa na kršu i potencijalnih prijetnji, razvoj monitoringa krša itd., su zadaci od općeg interesa i njima treba da se bavi posebna organizacija specijalizirana za krš čije se formiranje priželjkuje. Zbog prirode i ranjivosti krša politika upravljanja ovim resursom treba da ima širi doseg i suradnju sa administrativnim, znanstvenim, gospodarskim, obrazovnim i drugim institucijama. Treba istaći da i razvoj drugih društvenih oblasti nije moguće zamisliti bez dobrog poznavanja krša: prostornog planiranja, uređenja gradova, sela, cesta, industrija itd. Centar za karstologiju ANUBiH želi da aktivno surađuje u realizaciji ovih zadataka.

Direktor Centra: dopisni član Hazim Hrvatović

Članovi Centra u sastavu ANUBiH: akademik Vladimir Beus

Članovi Centra izvan sastava ANUBiH: prof. dr. Tarik Kupusović, prof. dr. Mirza Bašagić, prof. dr. Jasmina Osmanković, prof. dr. Lada Lukić Bilela, prof. dr. Muharem Bajrić, mr. sc. Esad Bukalo, dr. sc. Jasminko Mulaomerović, prim. dr. Alija Mulaomerović, prof. dr. Hamid Čustović, prof. dr. Ferid Skopljak, prof. dr. Nusret Drešković, prof. dr. Samir Đug i prof. dr. Edina Muratović.

Vanjski saradnici (nisu u radnom sastavu Centra i ne pozivaju se na sjednice): prof. dr. Boris Sket, prof. dr. Ognjen Bonacci, akademik Gordan Karaman, dr. sc. Boris Krystufek, dr. sc. Darko Bakšić,