Ko je na web-stranici: 44 gostiju i nema prijavljenih članova

Odbor za gerontologiju i gerijatriju

Odbor za gerijatriju i gerontologiju - članovi

Akademkinja Ljerka Ostojić, Predsjednica Odbora, Akademkinja Lidija Lincender-Cvijetić, Akademkinja Senka Mesihović Dinarević, Prof. dr. Jovan Dimitrijević, Prof. dr. Jasminka Đelilović-Vranić, Prof. dr. Ivan Vasilj, Mr. sc. Josip Šimić


Čovječanstvo sve više stari. Starenje je univerzalni proces koji se događa različitom stopom u različitim dijelovima svijeta. Promjene organizma koje se događaju starenjem su mnogobrojne, često nespecifične, ali značajno drugačije nego one koje se događaju u srednjoj životnoj dobi. Jedno od značajnih civilizacijskih pitanja jeste pri kojoj dobi započinje starenje i starost. Iako se i danas navodi granica starosti od 65 godina, ta administrativna ocjena nema znanstvenu podlogu, jer starenje počinje nakon perioda najviših aktivnosti, to jest početkom četvrte decenije. Za tu tvrdnju postoje znanstveni dokazi.

Starenje je evolucijski promijenjeno samo u ljudskoj populaciji i današnja granica trajanja životnog vijeka znatno je produžena u odnosu prema granici primitivna čovjeka. Veliki koraci u napretku civilizacije: medicinska skrb, tehnološki napredak i kvaliteta života, od početka do kraja dvadesetog stoljeća produžili su životni vijek za prosječno tridesetak godina. Istraživanja starenja i starosti usmjerena su i ka smanjivanju funkcijskih i somatskih tegoba koje se događaju starenjem, sve u cilju produžavanja životnog vijeka i poboljšanja njegove kvalitete.

Somatske promjene starenjem su brojne. Količina materijalnog supstrata se smanjuje, tkiva postaju slabije vrijedna i budu nadomještena kvalitetno manje vrijednim tkivima. Osoba starije dobi sporije se oporavlja od fizičkog ili somatskog stresa. Masa tijela često se povećava pa je veća učestalost metaboličkog sindroma (kvartet: pretilost, šećerna bolest, povišene masnoće i povišen krvni tlak). No mišićna tjelesna masa u žena smanjuje se za prosječno 5 kg, a u muškaraca za prosječno 12 kg, što je važan parametar pri primjeni lijekova, koji se često primjenjuju u odnosu prema tzv. nemasnoj tjelesnoj masi. Ktome se količina vode u tijelu sa starenjem smanjuje za prosječno 10-15%.

Starenjem se događaju promjene imunološkog sistema, što je posljedica trajnog imunog remodeliranja. Sa starenjem obično je održan primarni imunološki odgovor na poznate alergene, ali je smanjen odgovor na alergene s kojima do tada starija osoba nije bila u kontaktu. Iz tog razloga osoba starije dobi sklonija je razvoju teških bakterijskih i drugih infekcija, koje su uzrokovane tzv. novim uzročnicima. Imunološke promjene starenjem bazirane su dijelom na smanjivanju njegove aktivnosti, pa je imunološka reakcija kao odgovor na agresivnu vanjsku noksu, 10-20 puta slabija nego u doba puberteta. Starenjem češća je pojava nekih od malignih, ali i zaraznih bolesti.

Napretkom civilizacije, tjelesno vježbanje u cilju usporavanja starenja sve je više u žiži interesa. Pri tomu treba voditi računa o činjenici smanjenja funkcija pojedinih organa starenjem, a posebno kardiovaskularnog, respiratornog i lokomotornog sistema. Znanstveni podaci pokazuju povezanost fizičke aktivnosti i kognitivnih funkcija. Umjerena do veća fizička aktivnost smanjuje rizik kognitivnih oštećenja za preko 30%, poboljšava pamćenje, kao i fizičku i intelektualnu sposobnost obavljanja poslova. Smanjuje pretilost, koja se bitno povećava nakon navršene 45-e godine života.

Posebni ciljevi tjelovježbe sastoje se u održanju i poboljšanju funkcionalne sposobnosti, prevenciji, liječenju i rehabilitaciji nekih akutnih i kroničnih bolesti. Redovito tjelesno vježbanje odgađa i usporava smanjenje pokazatelja funkcionalnih sposobnosti.

Promjene probavnih organa u prevenciji i usporavanju starenja imaju posebno mjesto. Gubitak zuba važan je faktor malnutricije: 50% stanovništva naših područja dobi 65 i više godina, nema nijednog zuba. Pokretljivost jednjaka starenjem se smanjuje. Sekrecija želuca se smanjuje, a pH želučanog soka se povisuje. Smanjuje se broj stanica koje sudjeluju u procesu apsorpcije, usporava se pražnjenje želučanog sadržaja. Motilitet crijeva se smanjuje kao i sekrecija u crijevima. Apsorpcija masti biva polaganija. Smanjuje se tonus unutarnjeg i vanjskog analnog sfinktera što vodi inkontinenciji stolice. Jetra biva smanjene aktivnosti zbog čega se osjetljivost na neke lijekove povećava. Starije osobe često imaju sniženu koncentraciju serumskih albumina.

Prehrana ako je pravilna i izbalansirana, vodi tjelesnom integritetu i ravnoteži organizma. Pod pojmom malnutricije podrazumijeva se pretilost, kao i pothranjenost. Opasnost malnutricije povećava se s tjelesnim, psihičkim i ekonomskim promjenama koje su sastavni dio starenja. Energetske potrebe u starijoj dobi su 2400 kalorija dnevno za muškarce, 1990 kalorija za žena. Unos proteina trebao bi iznositi 1-1.2 g po kg tjelesne mase, ugljikohidrati 50-60% od ukupne unesene energije, a masti oko 30% od ukupne energije. Mikronutrijenti uključuju vitamine i minerale. Tako npr. C vitamin u nepušača trebao bi biti unosa 60 mg/dan, a u pušača 100 mg/dan. Posebno je važan unos kalcija i željeza, hrane s biljnim vlaknima. Dnevni unos tekućine od najmanje 1500 ml vode na dan.

Promjene centralnog i perifernog nervnog sistema starenjem poseban su problem. Normalno tj. fiziološko starenje ponekad se iskazuje promjenama posebno kognitivnih funkcija, pri čemu bivaju oštećene kompleksnije funkcije pamćenja. Rezultat toga može biti zaboravljivost posebno novog ili kratkotrajnog pamćenja. Učenje, spremanje i prisjećanje novijih informacija postaje smanjeno. Znanstveni dokazi upućuju na neoštećene funkcije spremanja informacija, no funkcije brzine učenja, brzine procesiranja novih informacija kao i brzine reakcija na jednostavne i kompleksne podražaje nerijetko bivaju usporene, a ponekad i nestaju. Događa se gubitak živčanih stanica u nekim dijelovima mozga. K tome krvne žile mozga podliježu procesima ateroskleroze, a uz to se događaju i promjene živčanih stanica. Mentalna aktivnost i mentalne funkcije starenjem se mijenjaju i one prate fiziološke promjene organizma. U psihijatriji su psihološki i socijalni faktori značajni u psihičkom životu starijih osoba. Pojam psihičkih promjena uključuje različita stanja koja su po intenzitetu, simptomima, promjenama ličnosti i socijalnog ponašanja patološka i odražavaju se u socijalnom životu oboljelog kao i njegove obitelji.

Čovječanstvo sve više stari. Životni se vijek produžio prosječno do 80 godina u žena, a 75 godina u muškaraca. U Bosni i Hercegovini prema popisu stanovništva 2013. g., ukupno 2,337.200 stanovnika: 14.2% dobi 65 i više g. (radi komparacije, u Hrvatskoj 17.7%): žena 50.2%, muškaraca 49.8%. Pri tome se uzima u razmatranje indeks starenja i koeficijent starosti. Indeks starenja je postotak osoba dobi 60 i više godina, u odnosu prema broju osoba dobi 0-19 g.: a ako iznosi 40% ili više, pokazuje proces starenja stanovništva. Koeficijent starosti znači postotak osoba dobi 60 i više godina i osnovni parametar razine starenja. Ako iznosi 12% ili više, smatra se kako se događa proces starenja. U 2007. g. u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosio je 19.9, što nas svrstava u staro stanovništvo.

Sve navedeno, daje nam prostora za rad Odbora koji će dati značajne rezultate na korist široj društvenoj zajednici u planiranju poboljšanja kvalitete života osoba starije životne dobi s medicinskog, socijalnog i zakonskog aspekta.

Akademkinja Ljerka Ostojić, predsjednica Odbora

AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI
BOSNE I HERCEGOVINE
  • Bistrik 7, 71000 Sarajevo, BiH
  • Tel: +387 33 560 700
  • Fax: +387 33 560 703
  • Email: akademija@anubih.ba
Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…