DETALJNA BIOGRAFIJA / BIBLIOGRAFIJA

Veselko Koroman, pjesnik, pripovjedač, romanopisac, esejist, književni kritičar, putopisac, književni povjesničar i antologičar rođen je 1934. godine u Radišićima pokraj Ljubuškog. Osnovnu školu završava u rodnom mjestu, Srednju ekonomsku u Mostaru, a studij južnoslavenskih književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Radio je kao profesor na Školi za radnička zanimanja u Kaknju, Gimnaziji u Čapljini i Gimnaziji u Visokom, a nakon toga bio je korektor, lektor i urednik u sarajevskom nakladnom poduzeću Svjetlost. Od 1961. do 1971. godine uređuje poeziju u časopisu Život. Godine 1995. do 1988. urednik je mostarskog književnog tromjesečnika Osvit.

Dosad je objavio 512 pjesama. Od toga 145 ih je uvršteno u 78 antologija, 12 u čitanke, a 327 prevedeno na druge jezike. Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu nominiralo ga je 2017. i 2018.
godine za Nobelovu nagradu.

Objavio je knjige Grad prema sjeveru, pjesme (Mostar 1957.); Crne naranče, pjesme (Sarajevo, 1965.); Knjiga svanuća, pjesme (Sarajevo, 1967.); Svjetiljka od trnja, pjesme (Sarajevo, 1971.); Pogled iz zrcala, kritike i eseji (Sarajevo, 1974.); Sjaj i rana, pjesme (Sarajevo, 1975.); Izabrane pjesme (Sarajevo, 1975.); Na tom svijetu, pjesme (Sarajevo, 1977.); Svijet ili dvije polovice, razmatranja (Sarajevo, 1979.); Mihovil, roman (Sarajevo 1983.); Jezik na pašnjaku, izabrane pjesme (Zagreb, 1984.); Pjesme i zapisi, izabrane pjesme i razmatranja (Sarajevo, 1985.); Dok vlada prah, pjesme (Zagreb, 1986.); Zemljom, snovi, novelete (Banja Luka, 1987.); Poems, pjesme (Sarajevo, 1988.); Zeleni se što je bilo, pjesme (Sarajevo 1989.); Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovića do danas, antologija (Zagreb, 1990.); Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas, (Mostar, Split, Međugorje, 1995.); Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovića do danas, antologija; drugo, prošireno izdanje (Mostar, Split, Međugorje, 1996.); Potraga za cjelinom, eseji, kritike, članci, putopisi, razgovori (Zagreb, 1996.); Na dan svega, pjesme (Zagreb, 1997.); Razgovori o književnosti i ostalom (Zagreb, 1998.); U zemaljsko vrijeme, izabrane pjesme (Zagreb, 2000.); Mihovil, roman, drugo izdanje (Međugorje, 2000.); Sok od velebilja, pjesme (Zagreb, 2001.); Estratto di belladonna, pjesme na talijanskom (Roma, 2002.); Ljubuški, pjesničko grafička mapa s Đurom Sederom (Zagreb, 2002.); Plaćene riječi, kritike, članci, polemike, pisma, nekrolozi, razgovori, eseji, govori, izvješća, putopisi (Zagreb, Ljubuški, 2003.); Mihovil, roman, treće izdanje (Mostar, 2003.); Sabrane pjesme (Zagreb, 2004.); Svijet ili dvije polovice – Sarajevski listići, razmatranja (Zagreb, 2005.); Prijadranske kiše – Zemljom, snovi, pripovijetke i novelete (Zagreb, 2005.); Moja pisma savremenicima (Zagreb, 2006); Deadly nightshade juice, pjesme na engleskom (Toronto, 2006.); Czarne pomarancze, izabrane pjesme na poljskom (Warszawa, 2007.); Hrvatska drama Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas, antologija (Mostar, 2008.); Stariji od vremena, pjesme (Zagreb, 2008); Plus âge que le temps, pjesme na francuskom (Sarajevo, 2012.); Älter als die Zeit, pjesme na njemačkom (Zagreb, 2013.); Ja, putnik, pjesme (Zagreb, 2014.); Pjesme, izabrane pjesme (Sarajevo, 2014.); Proza I (Sarajevo, 2014.); Proza II (Sarajevo, 2014.); Pred tajnom postojećeg, igrokazi, razmatranja, eseji, razgovori, bio-bibliografija (Zagreb, 2015.); Yo, el viajero, pjesme na španjolskom (Guadalajara, Meksiko, 2015.); Sabrana djela, I – IV, poezija, proza (Sarajevo, Zagreb, 2017.); Bit ću negdje, pjesme (Zagreb, 2021.).

Dobitnik je Poletove nagrade za prozu, Udruženja književnika Bosne i Hercegovine za poeziju, Goranova vijenca za ukupni književni rad, Povelje sa Zlatnim grbom općine Ljubuški za životno djelo, te nagrada Dubravko Horvatić za poeziju, Maslinov vijenac, Dobro jutro more, Didak za životno djelo i Stećak.

Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje umjetnosti izabran je 2008, a za redovitog 2012. godine.